Nekada je završetak fakulteta predstavljao gotovo sigurnu ulaznicu na tržište rada. Danas diploma jeste važna, ali više nije jedini kriterij koji poslodavci traže. Strane jezike, digitalne vještine, praktično iskustvo, certifikate i spremnost na stalno usavršavanje kompanije sve češće stavljaju ispred formalnog obrazovanja. Upravo zbog toga sve veći broj mladih u Bosni i Hercegovini nakon završetka škole ili fakulteta nastavlja ulagati u dodatne edukacije kako bi povećao svoje šanse za zaposlenje.
Tržište rada posljednjih godina mijenja se brže nego ikada. Razvoj novih tehnologija, digitalizacija poslovanja i dolazak međunarodnih kompanija promijenili su potrebe poslodavaca. Mnogi poslovi koji su danas traženi prije deset godina gotovo da nisu ni postojali, dok pojedina zanimanja polako nestaju.
Posebno su tražene edukacije iz oblasti informacionih tehnologija, digitalnog marketinga, umjetne inteligencije, stranih jezika, finansija i upravljanja projektima. Sve više mladih ulaže vlastiti novac u međunarodno priznate certifikate jer smatraju da im upravo oni mogu otvoriti vrata kvalitetnijeg zaposlenja.
Dvadesetpetogodišnji diplomirani ekonomista iz Tuzle kaže da je posao pronašao tek nakon što je završio nekoliko stručnih edukacija.
„Na razgovorima za posao gotovo niko nije pitao samo za diplomu. Zanimalo ih je znam li raditi u određenim programima, govorim li engleski jezik i imam li iskustva na projektima. Shvatio sam da moram stalno učiti ako želim napredovati“, kaže on.
Istraživanja su pokazala, da veliki broj kompanija posljednjih godina ulaže i u edukaciju vlastitih zaposlenih. Organizuju interne obuke, finansiraju međunarodne certifikate i omogućavaju usavršavanje u zemlji i inostranstvu, svjesni da je ulaganje u znanje jedan od ključnih faktora konkurentnosti.
