Po osnovu indirektnih poreza, vrijednost duga iznosi više od 770 miliona KM, u šta ulaze dugovi po osnovu neplaćenog PDV-a, carina i akciza. Poređenja radi, iznos ovog dijela nenaplaćenog duga blizu je ukupnog godišnjeg zaduživanja vlada kod komercijalnih banaka u 2017. godini. U ukupnom dugu za carine (grafikon 2) dvadeset dužnika učestvuje s više od 66 posto, odnosno, dvije trećine ukupnog duga za carine otpada na 20 kompanija.
Kada govorimo o direktnim porezima, prema podacima Poreske uprave FBiH, ukupni nenaplaćeni poreski dug samo u FBiH iznosi dvije milijarde i 596 miliona KM, u šta ulaze dugovi po osnovu neplaćenih poreza na platu, doprinosa za PIO, zdravstveno osiguranje, nezaposlenost te takse i druge naknade. Na grafikonu 3 prikazan je ukupni dug i dugovanja najvećih dužnika. Najveći dužnici po osnovu neizmirenih javnih prihoda su poreski obveznici s učešćem državnog kapitala, tj. javna preduzeća ili kompanije s državnim (su)vlasništvom te javne institucije. Ako posmatramo samo prvih 20 najvećih dužnika, dolazimo do udjela ovih dužnika od čak milijardu i 185 miliona KM ili 46 posto ukupnog poreskog duga u FBiH! Većina tog duga trebala je finansirati penzioni i zdravstvene fondove. Podsjetimo, visina i redovne ispate penzija te kvalitet zdravstvene zaštite najdirektnije zavise od uplate doprinosa. Vrlo loše stanje u fondu PIO i u fondovima zdravstva rezultat su višegodišnjeg kršenja zakona, onih koji nisu plaćali porez i onih koji su to dozvoljavali, praveći time ogromnu štetu po vanbudžetske fondove, kvalitet života građana i javni interes.
Prema nepotvrđenim podacima (jer Poreska uprava RS odbija objaviti detalje poreskog duga) ukupni nenaplaćeni poreski dug u Republici Srpskoj, po osnovu direktnih poreza, u ovoj godini iznosi milijardu i 167 miliona KM, što je vidljivo na grafikonu 4. Najveći dužnici po osnovu neizmirenih javnih prihoda su, ponovo, poreski obveznici s učešćem državnog kapitala, tj. javne ustanove i javna preduzeća. Prvih 10 najvećih dužnika duguju 171 milion KM, ili 15 posto ukupnog poreskog duga, a među njima javne ustanove i javna preduzeća čine 53 posto ili 90 miliona KM.
Navedeni podaci ukazuju na hronično odsustvo vladavine zakona, jer je neobjašnjivo ovoliko odsustvo dobrog upravljanja, jednakosti pred zakonom, kao i tolerancija neplaćanja poreza i doprinosa od javnih preduzeća i institucija, čime je akumuliran ogroman unutrašnji dug, budžetski deficit, deficit vanbudžetskih fondova (primarno penzionog i zdravstvenog) i ozbiljno poljuljano povjerenje građana i pravnih subjekata u vladavinu prava i jednakost pred zakonom.