Organska proizvodnja nije hobi nego biznis

Nepostojanje adekvatnih zakona za organsku proizvodnju, legislative i podzakonskih akata sprečava širenje organske poljoprivredne proizvodnje u BiH, iako je veliki broj entuzijasta koji u ovom načinu poljoprivredne proizvodnje vide šansu za biznis.

Analiza

Kazao je ovo predsjednik Saveza udruženja organskih proizvođača FBiH Sejad Herceg, koji je dodao kako zemlje jugoistočne Evrope imaju velike potencijale i resurse za razvijanje organske proizvodnje u narednom periodu.

– Analiza koju smo radili pokazala je da se na svega 0,6 posto poljoprivrednih površina obavlja organska proizvodnja, što znači da postoje izuzetno veliki potencijali i resursi koje treba razvijati. Razvoju organske poljoprivredne proizvodnje, osim usvajanja zakonskih i podzakonskih akata, svakako će doprinijeti i formiranje Grupacije organskih proizvođača pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, za šta je pokazan veliki interes, kazao je Herceg.

Miodrag Matavulj iz nevladine organizacije Centar za poljoprivredni i ruralni razvoj (CERN) iz Banje Luke istakao je kako je problem i u Federaciji i u RS-u nedostatak prakse, kao i podzakonskih akata koji omogućavaju da poljoprivredna organska proizvodnja na terenu zaista zaživi.

Povećanje proizvodnje

– Važno je raditi i na promociji organske proizvodnje, jer ako nemamo promociju i ako proizvođači ne znaju da to nije samo hobi nego zaista komercijalna proizvodnja, mi tu ne možemo napraviti nikakav napredak i onda smo na začelju organskog paketa koji je u Evropi zaista razvijen, poručio je Matavulj.

Potražnja za organskim proizvodima na stranim tržištima je velika, a s obzirom na to da imamo velike potencijale i da je sve veći broj organskih proizvođača i površina u BiH, Herceg smatra kako će u se u narednih 20 godina povećati ne samo proizvodnja, nego i potražnja za organskim proizvodima u našoj državi, i to čak za 10 do 15 posto.

Oslobođenje