Dodaje kako također visoke stope poreza i doprinosa na isplaćene plaće doprinose sivoj ekonomiji. Govoreći o rješenjima ovog problema, Isović naglašava kako nam je, između ostalog, potrebna dobra kontrola granica, dobro osmišljena ekonomska politika, eliminacija neracionalnog trošenja države, a sredstva od javnih prihoda ulagati u investicije i modernizaciju.
– Po mom mišljenju, osnovni uzrok sive ekonomije je prisustvo gotovine u platnom prometu u velikoj mjeri i sve aktivnosti koje doprinose stvaranju gotovine kojom se finansira siva ekonomija. Uzroci sive ekonomije su neučinkovita kontrola granica, odnosno izbjegavanje carinskog nadzora, krijumčarenje, i nepravilno, odnosno nerealno utvrđivanje vrijednosti uvezene robe. Zatim, složen i komplikovan porezni sistem. Naime, porezni propisi se donose na nivou države, entiteta, Distrikta Brčko, deset kantona i velikog broja jedinica lokalne samouprave, a za primjenu su nadležne četiri porezne uprave – ukazuje Isović.
Visoka stopa nezaposlenosti i siromaštvo
Dalje dodaje kako su među uzrocima sive ekonomije i tolerancija države prema sivoj ekonomiji, neodgovarajući kapaciteti kontrolnih organa za provođenje propisa, neadekvatan rad inspekcija, carinskih organa, sudova, tužilaštava i policije. Zatim, nepovjerenje u državne institucije, netransparentno trošenje sredstava i korupcija, velika porezna i parafiskalna opterećenja. Nizak nivo porezne kulture, administrativne prepreke i visoki troškovi za registraciju i odjavu djelatnosti, visoka stopa nezaposlenosti i siromaštvo, želja za bogaćenjem u kratkom periodu.
– O svakom od ovih uzroka može se reći puno toga. Međutim, ovom prilikom želim ukazati samo na neučinkovitu kontrolu granice i nedakvatnost pravnog sistema. Naime, samo razlika u vrijednosti uvoza u BiH koje prikazuju naše institucije i institucije iz dvije naše susjedne države, Hrvatske i Srbije, iznosi oko 900 miliona maraka. Ovo su podaci koje treba istražiti, utvrditi njihove uzroke i poduzeti adekvatne mjere. Treba utvrditi kako je moguće da ove države izvezu u BiH 900 miliona maraka robe koja se ne pojavljuje u izvještajima naših institucija, da li je na ovaj uvoz plaćen PDV pri uvozu i koliko ovaj uvoz doprinosi sivom tržištu…? – ukazuje Isović.
Objašnjava dalje da zakonska rješenja koja doprinose sivoj ekonomiji su visoke stope poreza i doprinosa na isplaćene plaće, a niske stope poreza i doprinosa na ugovore o djelu, privremene i povremene poslove.
– Tako primjera radi ako na ime plaće na ruke isplatite neto iznos od 1.000 KM trebate platiti 726,16 KM poreza i doprinosa. A ako ovaj iznos isplatite na ime ugovora o djelu trebate platiti 226,85 KM poreza i doprinosa. Pored ovih ugovora zakonska rješenja koja doprinose sivoj ekonomiji su i neoporezovane isplate preko studentskih zadruga i servisa, neadekvatan sistem fiskalizacije. Zatim, neoporezivanje svih dobitaka od igara na sreću- govori Isović.
Kaže kako je samo u 2016. godini, po osnovu ugovora o djelu isplaćeno više od 162 miliona KM.
– Isplata dobitaka do 100 KM, na koje se ne plaća porez na dohodak u 2017. godini, iznosi više od 1.191.955.935,67 KM. Da bi se uspješno borili protiv sive ekonomije neophodna je osmišljena ekonomska politika koja sadrži kvalitetne mjere za unaprjeđenje porezne politike, zatim politike zapošljavanja i nadzora. Mjere koje svakako treba uključiti su pojednostavljenje poreznog sistema, pravednije porezno opterećenje, usmjeravanje poreznih poticaja i olakšica u pravcu koji doprinosi proizvodnji novih vrijednosti, izvozu, rastu zaposlenosti i razvoju društva uopće – govori Isović.
Rastrošan državni aparat
Naglašava kako je neophodna dobra i učinkovita kontrola granica i uvoza, efikasniji rad sudova i tužilaštava. Zatim, smanjenje gotovine u platnom prometu, svijest građana da kontrolnim organima prijavljuju sve nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju poreznih obveznika. Eliminacija neracionalnog trošenja države.
– Usmjeravanje sredstva od javnih prihoda u što većem obimu u razvojnu komponentu, u investicije i modernizaciju kako bi građani osjetili pravičnost poreznog sistema. I, kako bi znali da su sredstva koja daju državi namijenjena za njih i buduće generacije, a ne da se njima samo finansira rastrošan državni aparat. U cilju sprječavanja sive ekonomije Porezna uprava Fedearcije BiH je pored mjera koje poduzima, otvorena i za sve vrste prijava u vezi sa nezakonitim poslovanjem. Imamo otvorenu besplatnu telefonsku liniju, broj 080 020 333, putem koje građani imaju mogućnost da prijave svaki vid nepoštivanja poreznih zakona i druge koruptivne radnje, a da pritom ne moraju ostaviti svoje lične podatke – objasnio je Isović.
Dodaje kako nepoštivanje poreznih zakona, zapošljavanje neprijavljenih radnika, neizdavanje fiskalnih računa i druge koruptivne radnje građani mogu prijaviti uz punu diskreciju, putem e-maila [email protected] i [email protected], putem SMS poruke na broj mobitela +387 61 724 610.
(Faktor.ba)
