Dejton nije riješio nijedno od pitanja koja su dovela do rata

VIJESTI.BA: BiH obilježava 20. godinu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, koji je zaustavio rat. Kada podvučete crtu, kako ocjenjujete trenutno stanje? Gdje je BiH danas?

LOVRENOVIĆ: Bojim se da BiH nije prešla dug put od Dejtona koji je potpisan 20 godina ranije do danas. Istina je ono što svi znaju i ponavljaju da je Dejtonski sporazum zaustavio rat, ali nije riješio nijedno goruće pitanje bh. društva, zapravo nijedno od pitanja koja su praktično dovela do rata. U tom smislu, BiH je još u 1995. godini, jer ne zaboravimo činjenicu da Dejtonski sporazum ne bi bio potipsan da se pitalo naše gospodare rata. To je bio rezultat pritiska tzv međunarodne zajednice na čelu sa SAD-om.
Jasno je da one pozitivne koje ipak Dejtonski sporazum sadrži u sebi, ne samo da nisu iskorištene, nego su zapravo zloupotrebljene u smislu dalje destrukcije i pljačke zemlje, te pada u političko sivilo u kojem se danas nalazimo.
Takođe ne treba zaboraviti da je BiH poslije Dejtona imala do sada svoju posljednju šansu, a to je Aprilski paket ustavnih promjena, koji je, kao što znamo, srušio Haris Silajdžić uz pomoć svojih satelita.

VIJESTI.BA: Dejton je za mnoge nedovršen sporazum, a za druge “luđačka košulja”. Kako ga Vi ocjenjujete? 

LOVRENOVIĆ: U pravu su i jedni i drugi. Dejton zaista nije završio ništa, a nametnuo je BiH takav politički, a onda i svaki drugi (ekonomski, kulturni, informatički) sistem, za koji je jasno da ne može funkcionisati. Isto tako je jasno da za promjenu Dejtona nema ni unutrašnjih ni vanjskih konsenzusa. Ponoviću da sve pozitivne strane Dejtonskog sporazuma nisu iskorištene, nego je sve nastavljeno onom dinamikom koja je već bila zacrtana u ratu, preciznije, onom koja je bila zacrtana tzv Kutiljerovim planom. Ne zaboravimo da su svi  mirovni planovi u BiH bili planovi o etničkoj podjeli zemlje.

VIJESTI.BA: Koliko se BiH udaljila od izvornog Dejtona? Upravo povratak izvornom Dejtonu zagovara vladajuća struktura u RS-u. Da li je to rješenje bh. problema?

LOVRENOVIĆ: Ne vjerujem da je povratak tzv izvornom Dejtonu rješenje bh. problema. Ono što dolazi iz RS kada je u pitanju povratak izvornom Dejtonu, zapravo se misli na prenošenje entitetskih ovlaštenja na državni nivo. Tih ovlaštenja jeste zaista mnogo preneseno u ranijem periodu, ali nakon propasti Aprilskog paketa, to je zaustavljeno. Jasno se pokazalo da su se SAD od tada zapravo udaljile od BiH.
Naravno, težište političke akcije SAD-a  preneseno je na druge strane, tako da je BiH ostala izložena političkoj volji EU, a šta je to donijelo… Pa možemo vidjeti kako nam je od 2006. godine do danas.

VIJESTI.BA: U posljednje vrijeme možemo čuti i zagovaranja o promjeni Dejtonskog sporazuma.

LOVRENOVIĆ: Ne znam odakle dolaze takvi glasovi, ali je teško u njih povjerovati. Ako se ikada desi Dejton II, on će se moći desiti samo u radikalno novim političkim okolnostima, ne samo u BiH, nego i u Evropi, pa i u svijetu. Dakle, ne vjerujem niti u jednu takvu inicijativu, koja u tom smislu može doći iz BiH.

VIJESTI.BA: Ako ne postoji politička volja unutar BiH, može li inicijativa za promjenu Dejtona doći iz vana? Koliko bi to uopšte bilo dobro za BiH?

LOVRENOVIĆ: Kada govorim o tome da bi politička volja trebala doći iz vana, ja najprije mislim na SAD. Naše iskustvo je pokazalo da se sve pozitivno u BiH odigralo uz pritisak SAD-a. Ne vjerujem da EU ima bilo kakav dugoročan pozitivan plan sa BiH i ne vjerujem da inicijativa te vrste može doći iz EU, prije svega Unije koja je problem sama sebi.  Ona je zapletena u svoje unutrašnje probleme, unutrašnje kontradikcije, tupa Grčke, terorizma… Dakle, ne vjerujem da bi sa te strane mogla doći bilo kakva inicijativa koja bi suštinski promijenila aktuelno stanje u BiH.

VIJESTI.BA: Kazali te da se BiH nije puno pomakla od vremena kada je potpisan Dejton. Je li ovaj sporazum glavni krivac za sadašnje stanje u BiH? Koliku ulogu u tome imaju bh. političke elite?

LOVRENOVIĆ: U međuvremenu, Dejtonski sporazum postao je izgovor za nečinjenje. Naime, aktuelne etno-nacionalističke političke elite, koje su na vlast dobrim dijelom došle blagoslovom EU,  dovoljno puta su pokazale da se na njih ne može računati kada je u pitanju ozbiljna dekonstrukcija, a zatim rekonstrukcija Dejtona.
Političke elite stvorile su državu za sebe. Ako se pitamo čija je država danas BiH, onda odgovr glasi: država BiH je država domaćih političkih elita i međunarodne zajednice. Dok političke elite govore o ravnopravnosti konstitutivnih naroda, možemo da vidimo da su te iste političke elite itekako ostvarile ravnopravnost u enormnim primanjima, uzimanju enormnih otpremnina kada je riječ o penzionisanju, pa ponovnom aktiviranju statusa u parlamentima… Da ne pominjem dalje primjere. Političke elite nemaju nijedan razlog da mijenjaju postojeće stanje, jer im ono u svakom pogledu odgovara.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)