Kultura sjećanja i istine nasuprot nekulturi zaborava i laži
Kazališna predstava „Smrt u Dubrovniku“ crnogorskog Dramskog studija Prazan prostor u suradnji s Akcijom za ljudska prava (Human Rights Action), realizirana u sklopu projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi“ koji podržava Evropska Unija kroz regionalni projekt: „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“; a implementira Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNPA), koja predstava je proglašena najboljom na prošlogodišnjim Marulićevim danima u Splitu, koja predstava je pred petnaestak dana oduševila zagrebačku publiku i kritiku, a prije toga i beogradsku i sarajevsku, NIJE odigrana 15.ožujka 2026. u krcatom kinu Sloboda kao spektakularni finale nepostojećeg ZnaDu festivala do nepostojanja samozatajne gospođe Željke Vrtikapa – za većinu dubrovačkih i nacionalnih medija, za dubrovačke profesionalne i amaterske kolege im kazališne upravitelje, glumice i glumce, za Gradonačelnika i sve niže od njega pozicionirane, kao i za gotovo sve opozicijske lokalne političare, za Ministricu kulture, koja je sutradan s Gradonačelnikom otvarala knjižnicu u TUP-u…
A gospar Petar Pejaković, režiser, gospođa Anja Pletikosa, autorica teksta, i njihova ekipa s nevjerojatno glumački i ljudski uvjerljivim, izdržljivim i iskrenim (pre)mladim akterima, zapamtimo imena budućih regionalnih glumačkih zvijezda: Slaviša Grubiša, Pavle Prelević, Miloš Kašćelan, Kristijan Blečić, Pavle (prezime nijesam uhitio, koji je uskočio umjesto spriječenog Emira Ćatovića), te Maša Božović, jedina u tom muškom vojničkom svijetu, koja, kao Sloboda, veći dio predstave umire pod pritiskom teške graste s maslinom – došli su u Dubrovnik eksplicite da ne može eksplicitnije demonstrirati što je to kultura sjećanja i istine nasuprot dominantnoj na ovim prostorima nekulturi zaborava i laži. Na tom (ne)kulturnom planu Crnogorci su nas ovom predstavom posramili. Oni su uspjeli napraviti remekdjelo u teatarskom i etičkom smislu. A gdje su naše Smrti u Lori, Smrti u Stocu, Smrti u Mostaru, Dretelju, Pakračkoj poljani, Osijeku, Gruborima…? Crnogorci su igrali ovu predstavu i na „vrućim“ domaćim terenima i to desetak puta u četiri grada. Premijera je bila 20.lipnja 2024. u Podgorici u devastiranom napuštenom hangaru kasarne iz koje su kamioni puni rezervista odlazili put Konavala i Dubrovnika, odigrana je još nekoliko puta u podgoričkom teatru, te na Cetinju, Kotoru, pa čak i u Kolašinu! A možemo li mi zamisliti predstavu „Smrt u Herceg Bosni“ u kojoj se uz zvuke Thompsonovih stihova: „Je'l se Gospa Hercegovska suza naplakalaaaaaaa, putem do Mostaraaaaa“, nižu slike iz Koštane bolnice u Stocu, logora u Dretelju, Heliodromu, stenogrami ključnih sastanaka u Predsjedničkim dvorima, ubojstva Blaža Kraljevića, izvodi iz presuda Haškog suda koji eksplicite utvrđuju Franja Tuđmana, Gojka Šuška, Janka Bobetka, Matu Bobana kao ratne zločince, vođe udruženog zločinačkog poduhvata….Možda i možemo zamisliti tko bi tako nešto mogao napisati, i redatelje koji bi to napravili na razini visokih standarda koje su Crnogorci postavili, i naše glumce koji bi to uvjerljivo odglumili. Ali kako zamisliti da bi se to igralo u Sinju, Imotskom, pa i u Dubrovniku?
Ako slikovnica „Parčeva kuharica“ može biti promovirana u Teatru s kompletno društveno-politički popunjenim prvim redovima partera s Gradonačelnikom i njegovom gospođom u sredini, onda ovo teatarsko remekdjelo, k tome i bezuvjetna i neprispodobiva za ove prostore ispričnica Dubrovniku od strane susjeda, mora biti upriličeno u Teatru. Ali nije, iako se to, raspitao sam se, tražilo. Bez obrazloženja.
Prikladan način da se Dubrovnik i njegov teatar ispričaju crnogorskim umjetnicima bio bi da im se omogući da svoju predstavu odigraju na (ovogodišnjim!) Ljetnim igrama. Vjerujem da bi se oni rado odazvali, kao i da bi većina šokiranih gledalaca koji su ispunili Slobodu nekidan, još jednom, „u miru“, u teatarski primjerenim scenskim uvjetima pogledala predstavu, koja zbog svoje slojevitosti to zaslužuje.
Darko Kaciga Evropljanin
Objavljeno: Glas Grada (Dubrovnik)
magazinplus.eu
