Danas se obilježava Svjetski dan hrane: Gladno svako šesto dijete

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je odredila 2014. godinu kao „Međunarodnu godinu porodične poljoprivrede“.

Autor: Maja Isović – BUKA

Svjetski dan hrane, 16.oktobar, ove godine se obilježava pod sloganom “Brini o zemlji, nahrani svijet”.Generalna skupština Ujedinjenih nacija je odredila 2014. godinu kao „Međunarodnu godinu porodične poljoprivrede“.

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) obilježava svake godine 16. oktobra Svjetski dan hrane, dan kada je ova organizacija i osnovana 1945.godine. FAO procjenjuje da postoji skoro milijardu pothranjenih osoba širom svijeta, što znači da je skoro šestina čovječanstva gladna.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je odredila 2014. godinu kao „Međunarodnu godinu porodične poljoprivrede“što potvrđuje da međunarodna zajednica prepoznaje značaj doprinosa porodične poljoprivrede bezbjednosti hrane u svijetu. Ove godine se Svjetski dan hrane obilježava pod sloganom “Brini o zemlji, nahrani svijet” i stavlja akcenat na značajnu ulogu porodične poljoprivrede u iskorenjivanju gladi i siromaštva, obezbjeđivanju hrane i ishranu, na poboljšanje životnog standarda, upravljanje prirodnim resursima, na zaštitu životne sredine i postizanje održivog razvoja, posebno u ruralnim područjima. Porodična poljoprivreda je dominantna forma poljoprivrede u proizvodnji hrane.

Na Svjetskom samitu o hrani održanom u Rimu 1996. godine, kao i pet godina kasnije, 2001. godine, svjetski čelnici zavjetovali su se da će do 2015. godine broj gladnih smanjiti na pola. Program Ujedinjenih naroda Ciljevi milenijskog razvoja, obavezuje svjetske vođe smanjivanju ekstremnog siromaštva i gladi do 2015. godine za pola, te osiguravanju održivosti okoliša. Mnoge međunarodne inicijative i organizacije civilnog društva, kao što je Međunarodna organizacija za borbu protiv gladi, omogućavaju ljudima različitih kultura susretanje i planiranje aktivnosti u borbi protiv gladi. FAO organizacija TeleFood kroz različite kulturne događaje kao što su koncerti promovira svjesnost o problemu gladi.

Povodom ovog dana Institut za istraživanja međunarodne politike o hrani (IFPRI) je objavio izvještaj u kojem se navodi da je glad u 16 zemalja svijeta na „krajnje zabrinjavajućem nivou“.

U Izvještaju stoji da su danas gladni svaka osma osoba i svako šesto dijete u svijetu. Istraživanje je provedeno na bazi podataka o smrtnosti djece, nedovoljnoj ishrani i drugim relevantnim činjenicama.

Iz IFPRI-a tvrde da je od 1990. godine do danas načinjeno mnogo važnih koraka u borbi protiv gladi u svijetu, ali da je taj problem i dalje veoma ozbiljan. Navodeći podatke o smanjenju problema gladi u zemljama poput Kine, Indije, Indonezije i Vijetnama u posljednjih dvije i pol decenije, u Izvještaju se ukazuje da su nagli porast svjetskog stanovništva i klimatske promjene u mnogim regijama učinil da problem gladi ostane gorući problem u svijetu.

 

“Glad je i dalje najveći problem u zemljama Afrike i Južne Azije, a Eritreja i Burundi su na vrhu te liste”, stoji u izvještaju. Iako je u posljednjih 15 godina zabilježeno smanjenje procenta smrtnosti djece mlađe od pet godina u zemljama Crnog kontinenta, u Izvještaju se upozorava da je taj problem i dalje na zabrinjavajućoj razini.

“Gana je jedini svijetli primjer znatnog pada indeksa gladi u proteklih 25 godina. Broj neuhranjene djece u toj zemlji je smanjen za više od 40 posto, a procenat nedovoljno ishranjenih je sa 44 smanjen na pet posto”.

Izvještaj IFPRI-ja posebno obrađuje temu „prikrivene gladi“, koja se odnosi na nedovoljan unos vitamina, minerala i drugih potrebnih tvari u ishrani. Iz Instituta upozoravaju da je to ozbiljan problem koji se u većini slučajeva zanemaruje. Ističe se kako je broj osoba koje ishranom unose nedovoljne količine vitamina i minerala duplo veći od broja osoba koje nemaju dovoljne količine hrane. Izvještaj stoga navodi da “prikrivena glad” uzrokuje umiranje 1,1 miliona djece godišnje.

Iz Instituta upozoravaju da se stanovništvo zemalja u razvoju generalno udaljava od tradicionalne ishrane što stvara plodno tlo za pojavu gojaznosti i hroničnih oboljenja ljudi svih starosnih skupina.

 



NEUHRANJENOST

Podsjetimo da je Svjetska zdravstvena organizacija  2013. godine iznijela je stravičan podatak  da je zbog akutne neuhranjenosti stradao 51 milion mališana. Neuhranjenost, u svim  oblicima, i dalje je glavna prepreka ekonomskom razvoju – tvrde stručnjaci.

U svijetu je previše i gladnih i gojaznih, što pokazuje ekonomsko raslojavanje čovječasntva.  Zanično, neuhranjenost i gojaznost  javljaju se kada prehrana neke osobe sadrži premalo ili previše “nutrijenata”.  Pomanjkanje “mikronutrijenata” ili “skrivena glad” pogađa oko dvije milijarde ljudi. Istovremeno, gojaznost  pogađa  pola milijarde odraslih.

Glad ili dugotrajna nedovoljna ishrana uslovljava ozbiljne hronične bolesti, povećava rizik od smrti i utiče na rast nezaraznih bolesti.

Važno je napomenuti da BiH zajedno sa Hrvatskom i Srbijom ima najskuplje životne namirnice u regionu, ali i gotovo jednake onima u najbogatijim evropskim zemljama.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close