Danas se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava
Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se na dan kada je potpisana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima 1948. i po prvi put u istoriji čovječanstva priznato pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost… bez ikakvih razlika”. Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra.
Ovim dokumentom se štite građanske, političke, ekonomske, socijalne i kulturne slobode i prava čovjeka – od prava na život i slobodu do prava na dostojanstvo, privatnost, socijalnu sigurnost i udruživanje. Usvajanje Deklaracije predstavljalo je krupan napredak u tom trenutku, a tom prilikom ostale su uzdržane zemlje sovjetskog bloka, Saudijska Arabija i Južnoafrička republika.
Donošenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima je ključni datum u modernoj istoriji. Nacije svijeta su se okupile da pokušaju jednom zauvijek zakopati posljedice genocida koji se pokrenuo tokom Drugog svjetskog rata. Donošenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima je jedno od prvih značajnih dostignuća Ujedinjenih naroda i obezbjedilo je osnovnu filozofiju za mnoge pravno obavezujuće međunarodne dokumente koji su usljedili.
Rezolucija 217A (III) usvojena od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija proglašava “Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima zajedničkim standardom dostignuća za sve ljude i nacije, sa težnjom da svaki dio društva, imajući stalno na umu ovu Deklaraciju promoviše poštovanje za ova prava i slobode putem obrazovanja”.
U okviru Savjeta Evrope, 1950. godine donesena je Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda koja, pored osnovnih prava, ustanovljava i mehanizme zaštite i nadzora nad njihovim ostvarivanjem. UN su 1966. godine donijele dva sporazuma, kojima su razrađene slobode i prava proklamovana Deklaracijom o ljudskim pravima, a dokumente je prihvatilo 130 zemalja.
Organizacije i pojedinke/ci koriste Dan ljudskih prava kao priliku da obilježe potpisivanje ovog istorijskog dokumenta kao i da promovišu principe koje Deklaracija sadrži.
I PRAVA DJECE SU LJUDSKA PRAVA
Nada Grahovac, Ombudsman za djecu RS ističe da su i prava djece ljudska prava.
“Obrazovanje je ne samo jedno od osnovnih ljudskih prava, već i ključni faktor za ostvarivanje prava djeteta uopšte, jer djeca u obrazovnom sistemu mogu ne samo da ostvare prava koja imaju u obrazovanju, već i da uče o pravima koja imaju u porodici, u zdravstvenom i socijalnom sektoru, u lokalnoj zajednici”, kaže Grahovac.
Ističe da je obrazovanje na koje svako dijete ima pravo, mnogo više od formalnog školovanja i obuhvata širok spektar životnih iskustava i procesa učenja koji djeci omogućavaju da, individualno i kolektivno, razvijaju svoje ličnosti, talente i sposobnosti, ali i vještine i sposobnosti – da razvijaju zdrav način života, da sukobe rješavaju na nenasilan način, da kritički razmišljaju i druge sposobnosti koje će ga pripremiti za svijet odraslih i samostalan život.
“Ciljevi obrazovanja definisani su zakonom u skladu sa zahtjevima Konvencije, ali za njihovo ostvarivanje neophodan je nastavni plan i program koji će biti prilagođen uzrastu djece, njihovim potrebama i mogućnostima, jer samo na taj način ostvarivanje zadatih ciljeva neće biti dovedeno u pitanje”, ističe ona.
Objašnjava da su svi saglasni da je nastavno gradivo preobimno, previše predmeta, previše nastavnih jedinica u okviru svakog predmeta, naporan raspored, malo vremena za objašnjenja.
“U trci za realizacijom nastavnog plana i programa nema vremena za provjeru koliko su djeca trajno usvojila znanje, niti za vaspitni rad sa djecom. S jedne strane, nastavni plan i program je preopterećen, a s druge, ne uključuje one sadržaje koji su neophodni za pravilan rast i razvoj djeteta, a za koje bi djeca informacije morala dobiti u školi; kao što su zaštita zdravlja učenika, zaštita od različitih oblika nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, različitih oblika rizičnog ponašanja”, objašnjava ona.
Napominje da je razmijevanje i ostvarivanje ljudskih prava vrlo je važan dio pripreme djece za život u demokratskom društvu.
