Glasanje o izmjenama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja zakazano je za danas u Parlamentu BiH u Sarajevu. Ekološke organizacije pozivaju političare da dobro razmisle prije glasanja. Ovo je ključni trenutak za BiH, jer može biti jedan od lidera po ovom pitanju.
Podsjetimo da su juče četiri ekološke organizacije iz Republike Srpske podržale rad Koalicije bez krzna koja mjesecima pokušava da zaustavi izmjene Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja kojim bi se produžio rok za zatvaranje farmi krznašica za još deset godina.
Centar za životnu sredinu, Eko put, LIR evolution i Društvo za istraživanje i zaštitu biodiverziteta poslali su danas pismo Klubu srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH da glasaju protiv izmjena zakona, kako su i glasali prošli put.
“Nakon što smo donesenim Zakonom 2009. godine krenuli pozitivnim primjerom da pravimo put ograničavanju uzgajanja životinja zbog krzna, ovakvo mijenjanje zakona je nekoliko koraka unazad i za BiH kao državu i za cjelokupno društvo. Postojeći zakon je svijetli primjer dobre prakse i poslužio je drugim zemljama da pokrenu slične promjene“, poručila je Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.
Organizacije ističu da je krznarska industrija jedna od gorih grana privrede.
“Ona je prljava, opasna, zagađuje životnu sredinu (vodu, zemljište i vazduh), ekonomski je neisplativa, zastarjela i krajnje neetična. Zarad ličnih interesa onih koji na surov i izrazito zagađujući način narušavaju ne samo životnu sredinu, nego i direktno zdravlje ljudi, zar da napustimo stanovišta iza kojih smo godinama stajali i na koje smo bili ponosni”, ističu.
Jovica Sjeničić iz Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta kaže da podržavaju ovu inicijativu prvenstveno zbog problema uzgoja stranih vrsta koje su opasnost za našu prirodu, a u ovom slučaju ekološki rizik je prevelik.
“Imamo mnoge negativne primjere širenja invazivnih stranih vrsta poput nutrije, bizamskog pacova, američke vidrice i drugih koji uzrokuju privredne štete i potiskuju domaće vrste“, dodao je Jovica Sjeničić.
U pismu Klubu srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH stoji:
“Svjesni smo jakih lobija koji su pokrenuli ove sramotne izmjene Zakona, ali itekako prepoznajemo Vašu odlučnost i volju, koju ste na prošlom glasanju i pokazali, na taj način štiteći interese Republike Srpke i njenih građana i građanki. Očekujemo od Vas da ćete interese nas i šire zajednice štititi i ovaj put”.
Podsjetimo da su stranke iz Federacije BiH su uglavnom bile naklonjene centralističkoj politici deklarativno tvrdeći da predstavljaju interese svih građana BiH, ali u praksi se žustro boreći za interese stranih lobija, naspram interesa i prava tih istih građana.
Iz Koalicija protiv krzna BiH već su ranije pozvali političare da razmisle o čemu će glasati, jer je riječ o izuzetno važnom pitanju.
Maida Šabeta iz Koalicije protiv krzna BiH za BUKU je rekla da je BiH bila među prvim zemljama Evrope koja je zabranila uzgoj životinja radi krzna i ako zabrana stupi na snagu u januaru bićemo uzor cijelom svijetu.
„Bitno je naglasiti i činjenicu da farme krzna enormno zagađuju životnu sredinu. Nezavisna međunarodna konsultantska kuća CE Delft je uradila studiju uticaja proizvodnje krzna na sve elemente životne sredine i ustanovila visok uticaj. U pozadini inicijative da se produži rok zabrane stoje holandski i danski lobi, najviše iz razloga što ista zabrana stupa na snagu u Holandiji 2024. godine. Holandija je 3. na svijetu, a 1. u Evropi po proizvodnji krzna. Isti scenarij sa Holandijom je imala Poljska. Tamo su se holandski krznari preselili i sada je već uveliko poznato da Poljaci nastoje protjerati iste zbog užasnog zagađenja njihovih prirodnih ljepota“, priča naša sagovornica.
SPRIJEČITI POLJSKI SCENARIJ
Pawel Rawicki, predstavnik Poljske organizacije Otwarte Klatki (Open Cages) nedavno je boravio u BiH gdje je predstavio poljski slučaj sa farmama krzna.
Naime, 2012. godine holandski investitori su obećali širenje ove grane privrede na područje Poljske, te su i osnovali veliki broj farmi širom ove zemlje. Nakon toga u periodu 2012. – 2017. preko 100 lokalnih zajednica protestuje protiv krznarskih farmi a zbog stravičnog zagađenja, jer stanovnici okolnih mjesta su onemogućeni otvoriti prozore zbog smrada koji dolazi sa farmi.
Pored toga zagađena je i voda, a primijećeni i ilegalni priključci na vodovodnu mrežu, vidjiva je pojava enormnog broja muha, te skupa sa smradom onemogućen je boravak izvan kuće, dok bijeg kuna sa farmi – što čini problem ekosistemu, ali i uzgajivačima peradi iz okoline. Zbog svega toga evidentan je pad vrijednosti nekretnina u selima sa farmama krzna, kao I stagnacija lokalne ekonomije (turizam, preradarstvo, poljoprivreda…)
Prema tvrdnjama stanovnika, smrad se širi i do 6 kilometara od farme krzna, a krznarsku industriju jednoglasno su proglasili barbarskom.
Poruka iz Poljske glasi: Spriječiti Poljski scenarij je daleko lakše nego liječiti!
“Trenutno gledamo kako lokalne zajednice protestuju svaki put kada se planira formirati nova krznarska farma u Poljskoj. Ljudi koji žive u seoskim predjelima ne žele ove farme u svojoj blizini, jer zaista ne donose nova zaposlenja, ne podržavaju lokalnu ekonomiju i vrlo su opasne po lokalni okoliš. Naravno, daleko je lakše spriječiti krznarsku industriju nego nositi se sa posljedicama iste, tako da zemlja bez snažnog krznarskog lobija treba zabraniti farmski uzgoj krznašica što je prije moguće”, rekao je Pawel Rawicki, Otwarte Klatki, Poljska.
Na kraju se možemo nadati da će političari shvatiti važnost ove odluke, jer ona ima dalekosežne posljedice na ekologiju BiH, zemlja koja je još uvijek uspjela sačuvati dijelove svoje prirode. Ukoliko se zatvore farme krzna Bosna i Hercegovina može biti lider u Evropi kada je ova oblast u pitanju. Aktivisti, građani i predstavnici ekoloških organizacija su rekli svoje, sad je red da političari kažu.
Piše: Maja Isović Dobrijević
Buka
