NAUČNO ISTRAŽIVANJE: Da li muzika koju slušamo utječe na naše ponašanje
Muzika je integralni dio naših života. Nosimo je u džepu i slušamo na krovivma. To je zvuk koji prati uspomene na naša vjenčanja, sahrane, prvi poljubac, ali ona ima još veći utjecaj nego što i možemo zamisliti, od ublažavanja stresa do povećanja IQ-a.
DA LI MUZIKA DOISTA IMA MOĆ DA UTJEČE NA NAŠE BLAGOSTANJE?
Vaše tijelo sadrži vlastitu ‘apoteku’ za doziranje niza hemikalija, koje odgovaraju različitim situacijama: smiruje kada želimo da spavamo ili upozorava kada smo u opasnosti. Ako vaš farmaceutski sistem funkcioniše kako treba, određene hemikalije će biti raspoređene pravovremeno. Ako pas počne da reži, vaša unutrašnja farmacija će da reaguje i poveća dozu adrenalina i kortizola. Adrenalin će vam omogućiti da “bježite ili borite” (naziv psihološkog efekta) povećavajući dotok kisika u mišiće, usmjeravajući krv u srce i pluća oslobađajući dodatnu glukozu u sistem.
Kortizolska će reakcija dodatno pojačati učinke adrenalina, povećavajući nivo šećera u krvi i koncentrirajući energiju na ruke i noge. Ovi efekti su korisni tokom kratkotrajnih događaja “borbe ili bježanja”, ali ne i na duže staze. Ako vodite užurban život pod stresom, možda ćete postati depresivni ili fizički slabi, jer vaš unutrašnji farmaceut neprestano luči adrenalin i kortizol – čak i u bezveznim situacijama. Ovo je mjesto gdje muzika može pomoći. Slušanje umirujuće muzike je pokazalo da umanjuje nivo adrenalina i kortizola u krvotoku i stoga smanjuje stres.
Istraživači sa Univerziteta u Torontu čak su pokazali da je to istina na istraživanjima sa neraspoloženim i tužnim bebama. Osim toga, činjenica da je muzika ugodna govori unutrašnjem farmaceutu da započne s distribucijom hemikalija poput dopamina i serotonina. Što će poboljšati vaše raspoloženje i pomoći da odagnate stres i depresiju.
HEMIJSKO RJEŠENJE
ADRENALIN – Ova hemijska tvar pokreće tjelesni odgovor na borbu ili bijeg. To uzrokuje proširenje zračnih prolaza tako da možete dobiti više kisika u svoj sistem i usmjerava krv glavnim skupinama mišića.
CORTISOL – Ovo je još jedna hemikalija koja se ‘bori ili bježi’ i podupire reakciju adrenalina. Ono također smanjuje odgovor tijela na ozljede (tako da možete nastaviti trčati ili se boriti čak i kada ste ozlijeđeni).
DOPAMIN – Ovaj neurotransmiter je odgovoran za vašu sposobnost fokusiranja i obavljanja stvari. Također djeluje kao hemikalija “dobrog raspoloženja”.
NEUROTRANSMITER – Ove hemikalije prenose informacije kroz vaš mozak i tijelo. One govore vašem srcu da kuca, kontrolišu mišiće i osjetila, ali također utječu na vaše raspoloženje.
SEROTONIN – Neurotransmiter koji je zadužen za regulisanje apetita, spavanja, pamćenja i raspoloženja.
MOZART EFEKAT – Ovo je kontroverzna ideja koja sugeriše da slušanje klasične muzike može poboljšati djetetov razvoj inteligencije.
KAKO JOŠ MOŽE POMOĆI MUZIKA?
Pokazalo se da muzika liječi nesanicu. U studiji koja je uključivala omladinu koja pati od nesanice u Budimpešti 2007. godine više od 80% učesnika popravilo je svoje spavanje nakon tri sedmice slušanja klasične muzike u vrijeme spavanja. U sličnom istraživanju koje uključuje tajvanske “nespavače” u dobi od preko 60 godina, polovina učesnika pretvorena je u dobre spavače u roku od nekoliko sedmica. Obično odrasloj osobi treba između 10 i 35 minuta da utone u san. Ako imate poteškoća sa spavanjem, možete napraviti vlastitu playlistu. Izaberite oko 45 minuta lagane i smirujuće muzike i pobrinite se da konačna pjesma postepeno iščezne, inače će vas se nagla tišina na kraju probuditi (jedan od naših instinkata za preživljavanje je probuditi se ako stvari iznenada postanu tihe).
KAKO MUZIKA MANIPULIŠE EMOCIJAMA?
Svijet filma nudi mnoštvo primjera muzike koja manipuliše našim emocijama.
Ako je akcija na ekranu emocionalno neutralna (žena koja hoda ulicom), muzika nas može upozoriti da će se nešto zastrašujuće ili sretno dogoditi. Ako vas reditelj želi ukočiti užasom, iznenadna glasna buka (ili muzički zvuk) vrlo je učinkovit u pokretanju vaše borbe ili bijega, koji će vaš sistem preplaviti adrenalinom i kortizolom. Mozak podsvjesno pretpostavlja da ste u opasnosti jer smo se razvili kako bismo povezali neočekivane buke (čak i muziku) s mogućom prijetnjom. Zato je “Eee! Eee! Eee!” muzika u sceni pod tušem u filmu Psycho toliko zastrašujuća i posao muzičkog kompozitora filma je manipulisati vašim emocijama, a da muzika ne postane uznemirujuća. Jedan učinkovit način pojačavanja emocionalnog učinka vizuelnog događaja jest prethoditi vrhuncu prizora s neprikladnom muzikom. Ako otac traži svoju kćer, osjećamo mnogo više olakšanja kada je pronađena sigurna, a pri tome scena potrage je popraćena jezivom, prijetećom muzikom… Slično tome, mnogo više smo užasnuti ako potraga koju prati vesela muzika, završava krvavim tijelom i glasnim, tjeskobnim akordom.
POMAŽE LI SLUŠATI MUZIKU TOKOM VJEŽBANJA?
Da, studije utemeljene na istraživanjima provedenim u teretanama pokazale su da muzika potiče ljude da povećaju tempo kako bi odgovarao pulsu muzike. A užitak slušanja pomaže im da ostanu na opremi duže. Muzika također ublažava dosadu i pomaže trkačima da svoju pozornost usredotoče na bol ili nelagodu. Zapravo, učinak je tako velik da pravila takmičenja Track and Field’s u SAD-u zabranjuju takmičarima korištenje uređaja za slušanje muzike ako su učestvuju u takmičenju za nagrade ili priznanja. I naravno, nikada nije dobra ideja da nosite slušalice ako se nalazite blizu prometnih puteva.
KAKO SLUŠATI MUZIKU TOKOM POSLA?
Moguća veza između muzike i koncentracije predmetom je mnogih istraživanja – svakom je od interesa od menadžera pozivnih centara do studenata koji pokušavaju završiti esej. Ova istraživanja pakazala su da muzika može pomoći ako je alternativni zvuk zbunjujuća buka. Ako pokušavate dovršiti taj izvještaj u prepunom kafiću, muzika preko slušalica pomoći će vam da se usredotočite. Ako s druge strane, radite u tihom okruženju, muzika će sama po sebi odvraćati pažnju. Dio vaše snage mozga preuzet će obradu muzike, ostavljajući manje kapaciteta za posao koji pokušavate uraditi. Muzika s tekstovima osobito je zbunjujuća. Situacija je drugačija ako obavljate jednostavan zadatak poput peglanja odjeće ili pranja. U ovom slučaju imat ćete mnogo slobodnog mentalnog prostora, a muzika će vam održavati dobro raspoloženje i spriječiti da vam postane dosadno i vjerovatno poboljšati vaš rad.
MOŽE LI MUZIKA UTJECATI NA NAŠE PONAŠANJE?
Da. Uzmite na primjer, pozadinsku muziku koja se često svira u radnjama i restoranima. To može imati iznenađujuće snažan utjecaj na način na koji se ponašamo. Radeći na tome 1980-ih američki marketinški profesor Ronald Milliman otkrio je da lagana, opuštajuća muzika u restoranu zapravo omogućava da jedete sporije i povećava količinu koju potrošite na piće za vrijeme obroka. Tempo muzike također utječe na brzinu šetnje u radnjama ili supermarketima – obično se brinete i kupujete više ako vas muzika smiruje i opušta. Iznenađujuće, izbor pozadinske muzike može čak utjecati na artikle koje kupujete. Jedan test, koji su obavili psiholozi na Univerzitetu u Leicesteru 1999. godine, uključivao je promjenu pozadinske muzike u blizini izložbe njemačkih i francuskih vina u supermarketu. Njemačko vino prodato je dvaput brže ako je stereotipna njemačka muzika svirala. Ali, kad je francuska harmonika puštana da svira, francusko vino bilo je pet puta popularnije od njemačkog. Druga istraživanja na ovom području pokazala su da ispravan izbor pozadinske muzike može povećati dohodak radnje ili restorana za 10% – iznenađujuće veliki učinak za nešto što mnogi od nas jedva primjećuju. Još jedan pokazatelj moći pozadinske muzike je nešto poznato kao “Manilowova metoda”. U 2006. gradsko vijeće u Sydneyu pokušavalo je razraditi ideju kako rastjerati skupine tinejdžera koji su se vrtili po tržnim centrima.
Jednostavno traženje od njih da “razgule” nije imalo nikakvog efekta – ali napokon se neko dosjetio da puste muziku za koju bi tinejdžeri mislili da je užasno necool. Jednostavno, dosjetili su se da puste muziku Barry Manilowa, da bi nakon nekog vremena i puštanja putem javnog razglasa urodilo plodom – tinejdžeri su odlučili da pronađu neko prikladnije i cool mjesto za izlazak.
KAKO JE NASTALA MUZIKA I KAKO SE RAZVIJALA?
Muzika je drevna i proteže se u svim društvima širom svijeta, tako da vjerojatno ima veze s opstankom naše vrste. Kao što će vam reći svaki nogometni navijač, zajedničko pjevanje može pomoći u formiranju više kohezije društvene grupe. Ovaj efekat povezivanja je jak razlog zašto muzika postoji – u prethistorijsko doba, grupe su pjevale zajedno bi se bolje zaštitile od grabežljivaca ili neprijatelja. Što se više zajednički pjeva, više se proizvodi hormon oksitocin. Ovaj hormon također se oslobađa tokom dojenja i seksualnog odnosa. I može imati snažan učinak zbližavanja.
KOJA JE NAJNEOBIČNIJA UPOTREBA MUZIKE?
Zaboravite na pijenje paracetamola – muzika se također pokazala pozitivnom u liječenju boli. Jedan od eksperimenata koje istraživači koriste za ispitivanje reakcija ljudi na bol uključuje i ispitivanje subjekata da zadrže svoje ruke u zamrzavanju hladne vode što je duže moguće. Psiholozi Laura Mitchell i Raymond MacDonald otkrili su kako slušanje muzike pomaže ljudima da duže trpe bol, a posebno je djelotvorno ako osobe same izaberu muziku. Ovaj izbor je dao učesnicima osjećaj osnaživanja, što im je pomoglo da se duže suoče s nelagodom. Koncept smanjenja boli kroz osnaživanje također je pokazao da smanjuje nelagodu tokom liječenja zuba. Pacijenti su osjećali manje boli ako biraju muziku – pogotovo ako im je dat ručni kontroler glasnoće. Intrigantno, najbolji rezultati su se dogodili kada je pacijentu posebno rečeno da će njihova kontrola nad muzikom smanjiti bol.
IMA LI MUZIKA DOISTA MOĆ DA NAS UČINI INTELIGENTIJIM?
Godine 1993. psiholog dr Frances Rauscher i njene kolege objavili su rad koji je stvorio takozvani “Mozartov efekat”. U ovoj studiji studenti su dobili IQ test prostornog razmišljanja, prije kojeg su 10 minuta bili u tišini, slušali upute o opuštanju ili čuli Mozarta na pijanu. Istraživači su otkrili da su oni koji su se usredotočili na pijano imali znatno bolje rezultate od ostalih dviju skupina. Implikacija da slušanje Mozartove glazbe čini vas inteligentnijima bila je široko rasprostranjena u novinama, a uskoro je muzička industrija proizvodila Mozartove CD-ove s ciljem poboljšanja svih IQ-ova, od beba do penzionera.
Psiholozi su se bacili na istraživanja da li “Mozartov efekat” doista postoji i 2010. zaključili su da on doista postoji – ali da nema nikakve veze s Mozartom. Razni psiholozi, uključujući Prof E. Glenn Schellenberg i njegov tim na Univerzitetu u Torontu, pokazali su da se vaš rezultat u IQ testu može poboljšati samo slušanjem bilo koje stimulativne muzike koju uživate (Schubert i Blur pokazali su se jednako dobro kao i Mozart). Sličan rezultat se može postići i slušanjem kratkih priča Stephen Kinga.
Efekat ima dejstvo podizanjem nivoa neurotransmitera u vašem mozgu nazvanog norepinefrina, što povećava budnost. Osim toga, ugodna muzika povećava dopamin, pomažući vam da postanete dinamični i samopouzdano raspoloženi. Dakle, sljedeći put kada krenete na ispit, pokušajte sa slušanjem deset minuta svoje omiljene optimističke muzike prije nego što uđete da polažete ispit.
Piše: Dr John Powell
Sa engleskog preveo: Resul S. Mehmedović
Dialogos
