Da li je briga znak inteligencije?
O brizi se razmišlja kao o nečemu negativnom – o ’oblaku’ brige iznad glave koji je tu, čak iako mu ne znate uzrok. Međutim, prema izvještaju magazin Personality and Individual Difference, u određenost smislu ste pametniji, ako imate tendenciju da brinete.
Tim stručnjaka, na čelu sa Alexanderom Penneyem sa Univerziteta Lakehead u Ontariu, dali su 126 studenata testove da ispitaju različite aspekte svoje ličnosti – ne samo anksioznost i verbalnu inteligenciju, već i socijalnu fobiju, stanovanje na prošlim događajima, kao i neverbalne sposobnsoti. Dok verbalna inteligencija uključuje rezonovanje na osnovu poznavanja jezika, neverbalna se odnosi na vizuelno obrazloženje, govor tijela i moć gestikulacije.
Penney i njegov tip su otkrili da, nakon izučavanja uticaja ’testa o zabrinutosti’ na trenutno raspoloženje, oni studenti koji su pokazivali veći stepen zabrinutosti (na primjer, složili su se sa nekim izjavama ankete poput: ’Ja stalno brinem o nečemu’) – imali su već rezultat na testu verbalne inteligencije. Otkriveno je i da su oni koju su pokazali tendenciju da se osvrću na događaje iz prošlosti, dostigli lošiji skor kada je riječ o neverbalnim sposobnostima.
Verbalno inteligentni imaju veće šanse da se okreću stvarima koje su naučili ili vidjeli u prošlosti kako bi izveli rješenje na osnovu informacija koje dobijaju u sadašnjosti, dok neverbalno inteligentni koriste tragove uočene u vrijeme nastanka problema, mimo obaziranja na bilo šta iz prošlosti.
Svakako, ovo je tumačenje izvedeno na osnovu jednog malog i nekliničkog ispitivanja, zbog čega ga ne treba smatrati potpuno tačnim i validnim, ali je korisno dobijene podatke imati u vidu. Istraživanje je ubjedljivo, i daje pozitivan zaokret, kada je riječ o brizi – kao načinu razmišljanja. Briga vam može pomoći pri donošenju mudrih odluka, jer uvažavate sve segmente iz prošlosti, vodite računa o sadašnjosti i budućnosti, što vas uči i čini zrelijim.
Izvor: BIZLife
