U još jednom beskrupuloznom činu pustošenja državne imovine, ovih dana u općini Tešanj je izvršena “gola” sječa 18 hektara zaštićene šume na lokalitetu Kraljevo brdo s ciljem formiranja deponije jalovine iz tunela Crni vrh na trasi autoceste koridora Vc.
Tvrdi to grupa građana, predvođena neformalnim građanskim pokretom „Valter“ .
Avjesni su kažu da je nemoguće dobiti validnu saglasnost za deponiju u zaštićenoj šumi i u blizini vodozaštitnih zona, te optužuju Autoceste Federacije BiH, nadležna kantonalna i federalna ministarstva da su perfidno manipulirali procesom izdavanja dozvola, svjesno kršeći zakonske propise, procedure i planove.
„Ovaj udruženi kriminalni poduhvat i višestruka zloupotreba ovlasti kulminirala je još jednom protivustavnom prenamjenom državnog šumskog zemljišta u građevinsko i nepovratnim uništenjem visoko vrijedne šume na površini jednakoj 28 fudbalskih igrališta“, navode i dodaju: „Nalogodavci i izvršioci ovog brutalnog ekocida svjesno su prekršili Odluku Parlamenta Federacije BiH o proglašenju Prostornog plana posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH “Autocesta na Koridoru Vc”, u kojem je Kraljevo brdo označeno kao vrijedno prirodno nasljeđe i dio budućeg zaštićenog područja prirode Crni Vrh u općini Tešanj. Iako je istim Prostornim planom jasno naloženo da višak materijala iz iskopa sa autoceste mora biti deponovan isključivo van definiranih zaštićenih područja i na zemljištima najniže bonitetne klase, kantonalni i federalni organi vlasti su samovoljno i bahato odlučili da se iskop iz tunela Crni vrh deponuje upravo na najvrjednijem zaštićenom šumskom zemljištu. Tim više nedavne tvrdnje federalnog ministra Kemala Hrnjića da se prenamjenama šumskog zemljišta u građevinsko štiti državna imovina djeluju kao nevješt pokušaj prikrivanja entitetske pljačke i uništavanja prirodnih resursa Bosne i Hercegovine. A evo kako se zapravo u ovom slučaju “prenamjene” zemljišta “štitila” državna imovina, životna sredina, zdravlje i sigurnost građana ali i brendovi mineralnih voda koje tešanjski preduzetnici pakuju u podnožju buduće deponije“.
Za krčenje šume na površini većoj od pet hektara, podsjećaju, nužno je Federalnom ministarstvu za turizam i okoliš uputiti zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na okoliš. Da takav zahtjev nikada nije stigao na adresu Ministarstva, svjedoči činjenica da isti nikada nije stavljen na javni uvid što je uobičajena praksa. Umjesto toga, u postupku prenamjene državnog šumskog zemljišta u građevinsko, Federalno ministarstvo za šumarstvo i vodoprivredu se bez ikakvog pravnog temelja pozvalo na okolinsku dozvolu iz 2019. godine koja uopće ne spominje ovo odlagalište. Naime, iako su trebale biti definirane u glavnom projektu autoceste, lokacije deponija na ovoj dionici su određene naknadno. Zbog toga, ni okolinska dozvola a ni studija utjecaja na okoliš nisu razmatrale deponovanje stotine hiljada tona jalovine na 18 hektara iskrčene visoko vrijedne i zaštićene šume na vrhu planine u blizini vodozaštitnih zona.
U svojoj “brizi” za državnom imovinom, ističu zabrinuti građani, Federalno ministarstvo za šumarstvo i vodoprivredu uopće nije definisalo ko treba izvršiti doznaku i sječu 18 hektrara državne šume. U rješenjima o prenamjeni uobičajeno ja da se za ove poslove kao i za prodaju drvne mase zaduži javno preduzeće nadležno za gospodarenje šumama. U ovom rješenju je, dodaju, to slučajno ili namjerno izostavljeno, pa JP ŠPD Zeničko-dobojskog kantona nije ni provelo tender kojim bi odabralo izvođača sječe.
„Ko je u konačnici isjekao ovu vrijednu šumu i ko je prodajom drvne mase uprihodio na stotine hiljada maraka, pitanje je na koje će neko tek morati odgovoriti. Da apsurd bude potpun, pobrinulo se i kantonalno ministarstvo za šumarstvo i vodoprivredu ZDK koje je izdalo mišljenje bez mišljenja. Tako se u istom, bez ikakvog stava, navodi tek broj čestice na kojoj će biti izgrađena deponija iskopanog materijala iz tunela. Očigledno se niko nije usudio napisati da gola sječa 18 hektara vrijedne šume i odlaganje ogromne količine jalovine na vrhu planine koja geografski dominira teritorijem neće smetati gospodarenju šumama. Posebno je šokantno da se niti jedan nadležni organ nije očitovao o uticaju ove sječe i buduće deponije na vodoopskrbu, poplave, klizišta, biodiverzitet, kvalitet zraka i životnu sredinu općenito. Pa čak ni i “evropski Tešanj” koji bi trebao biti posebno zainteresiran, ali i zabrinut… Tim više što se pustoši i trajno uništava najvrjedniji dio državne imovine u ovoj općini“, ističu u NGP Valter.
Napominju i da je nakon počinjenog ekocida u najmanju ruku otužno čitati studiju uticaja na okoliš za autocestu koja tvrdi da se šume iznad tunelskog profila Crni vrh tretiraju se kao zaštićene mješovite šume bukve i jele, te da neće biti negativnih utjecaja na ovo zaštićeno područje jer je trasa na navedenoj dionici najvećim dijelom izvedena tunelom.
Sve ovo je, uvjereni su, jednostavno pogaženo nečijom samovoljom da se deponija formira upravo iznad tunelskog profila, što je zaista suluda odluka donesena bez pravne osnove, stručne analize, javne rasprave, mišljenja Općinskog vijeća Tešanj i generalno bez znanja građana. A možemo dodati i bez ikakvog zdravog razuma.
Postavljaju i pitanje čija je zapravo ovo ideja i kome je u interesu? Jesu li “čuvari” državne imovine toliko nestručni i arogantni ili možda ipak korumpirani da bez imalo obzira i odgovornosti sprovedu pretvaranje izuzetno vrijednog državnog šumskog zemljišta u deponiju jalovine?
Na ovo i brojna druga pitanja, Autoceste Federacije BiH, nadležna kantonalna i federalna ministarstva će morati dati odgovor. No, ako se ovako očigledan i lako dokaziv ekocid, kriminal, kršenje zakona i planova ne nađu pred sudom, možemo slobodno reći, zaključuju u NGP Valter, da su istražni i sudski organi kao i kompletna Federacija BiH, konačno dosegnuli svoj “Crni vrh”.
Buka
