Krizni štab FBIH
Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva na sutrašnjem će sastanku sa resornim kantonalnim ministarstvima zbog nestabilne epidemiološke situacije predložiti da se početak školske godine odgodi za 15. septembar.
Na tom će sastanku, čiji je početak zakazan u 10.30 sati u Konjicu, biti doneseni finalni zaključci vezano za novu školsku godinu.
– Jedan od naših prijedloga bit će da školska godina ne počne s prvim danima septembra, nego da idemo od 15., dakle, da se odgodi za još 15-ak dana. Mi se stabilizujemo, dobra je situacija, ali ona još uvijek nije skroz stabilna i ne bismo željeli da napravimo pogrešan korak. Iz tog razloga ćemo pokušati da izdogovaramo da se za 15-ak dana odgodi početak školske godine – rekao je na današnjoj press konferenciji pomoćnik federalnog ministra zdravstva i član Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva Goran Čerkez.
Šef Službe za epidemiologiju ZZJZ FBiH i član Kriznog štaba Sanjin Musa istakao je kako se otvaranje škola mora izvesti na siguran način i u skladu sa općim javnozdravstvenim odgovorom zemlje na koronavirus, prenose Vijesti.ba.
– Sedmodnevna incidenca na 100.000 stanovnika je preko 30 u devet kantona FBiH. Odluka o ponovnom otvaranju svakako iziskuje jednu širu diskusiju svih zainteresiranih strana, prije svega nadležnih ministarstava i ona se intenzivno odvija ovih dana. A za sutra je planiran taj veliki sastanak – naveo je Musa.
Premise kojim su se predstavnici Kriznog štaba vodili u razmatranju cjelokupne epidemiološke situacije jesu, prije svega, rizik po samu djecu, al i rizik koji predstavljaju sekundarni prijenosi, odnosno koliko bi otvaranje škola i daljnji prijenosi infekcije iz škola u domaćinstva doprinijeli pogoršanju epidemiološke situacije.
Kao primjer naveo je Izrael i Francusku gdje je nakon otvaranja škola zabilježeno širenje koronavirusa u školskom okruženju.
– Otvaranje škola u punom kapacitetu nosi definitivno najveći rizik od prijenosa koronavirusa i nastajanja žarišta i do šireg prijenosa u zajednici – naglašava Musa.
Alternativni vidovi nastave, poput online nastave, kako je naveo, nose najmanji rizik, ali ne mogu biti jedino prihvatljivo rješenje, a za neke uzraste, poput djece do 4. razreda, potpuno su neprovodivi.
– Smatramo da je kombinacija ova dva pristupa najoptimalnija varijanta – otvaranje škola za određene uzraste za manji broj đaka u grupi, te strogo pridržavanje higijensko-eipdemioloških mjera – poručuje Musa.
Najpreporučljivije je, nastavlja, otvoriti škole za đake do 4. razreda, a ostavljena je mogućnost i da se razmotri pokretanje nastave u učionicama za učenike prvih razreda srednjih škola.
Važnim je naglasio da škole imaju ažurirane planove za vanredne situacije, a treba ostaviti mogućnost i za održavanje online nastave npr. za učenike koji moraju biti u samoizolaciji, ali i za one za koje se utvrdi da ne mogu pohađati nastavu zbog nekih hroničnih oboljenja.
– Osnovni principi prevencije svakako su nošenje maski za đake, nastavno i drugo osoblje, održavanje adekvatne fizičke distance i higijene ruku. Učenici, nastavnici i ostalo osoblje trebaju ostati kući ukoliko oni ili neko od njihovih ukućana ima simptome – potcrtava Musa.
Također, u školama je neophodno osigurati sva potrebna dezinfekcijska sredstva, najmanje dva puta dnevno vršiti dezinfekciju učionica, osigurati adekvatno provjetravanje. Organiziranje obroka u školama se ne preporučuje – đaci trebaju sa sobom nositi vlastitu užinu i jesti u razredu.
U školama treba organizirati početak i završetak nastave svaki dan tako da u hodnicima, na ulazima i izlazima bude prisutan manji broj đaka, al i smanjiti broj đaka u razredu (10-15 po odjeljenju u grupi), te ukinuti veliki odmor. Neke od smjernica su i da tokom malog odmora đaci ne bi trebali napuštati učinioce, zatim skratiti im časove na 30 minuta, ograničiti broj časova dnevno…
Čerkez je istakao kako bi bilo dobro da prvi razredi srednjih škola pohađaju školu direktno, a ne online putem, prvenstveno zbog upoznavanja profesora i školskih drugova.
– Jedan od rizika je što se bližimo septembru i hladnijim danima. Rizik je i pitanje upotrebe nargila i duhanskih proizvoda uopšte. U narednih 10-14 dana donijet ćemo odluku da li ćemo ići u onemogućavanje te djelatnosti. Ti objekti moći će da se bave ugostiteljstvom, ali neće vjerovatno moći pružati usluge konzumacije nargile – dodao je Čerkez.
Kada je u pitanju epidemiološka situacija u FBiH, iz Kriznog štaba poručuju da su brojke nešto povoljnije u odnosu na prethodnih sedam dana.
Značajniji pad broja zaraženih zabilježen je u Kantonu Sarajevo i u Bosansko-podrinjskom kantonu, koji su u posljednjih 14 dana dominirali u ukupnom broju slučajeva.
Početkom avgusta prosječan broj novozaraženih iznosio je 205, a trenutno ih je oko 150.
– Što se ostatka FBiH tiče, bilježimo značajniji porast slučajeva u tri kantona – Posavskom, Livanjskom i Zapadnohercegovačkom – rekao je Musa.
Iz ovih podataka, naveo je Čerkez, vidi se da smo “cijelo vrijeme kontrolirali epidemiološku situaciju i da smo, bez ozbira na mali broj epidemiologa i pojedinih zdravstvenih radnika, uspjeli da stavimo sve klastere pod kontrolu”.
– Ponovo imamo importe virusa iz Hrvatske sa mora, imamo ljude koji su zaraženi u diskoteci u Makarskoj. Cilj nam je i dalje da idemo u tu stabilizaciju i da pokušamo jesen dočekati malo mirniji. Jesen će za nas svakako biti izazov – kazao je Čerkez.
Krizni štab, kako je rekao, na današnjoj je sjednici produžio postojeće mjere koje su već donesene. Ocijenio ih je i adekvatnim i blagovremeno donesenim, te naveo kako su zasigurno dale rezultate.
– Raduje nas da je intenziviran inspekcijski nadzor i određene aktivnosti na nivou kantona, i nakon sastanka federalnog premijera sa kantonalnim premijerima. Sigurno i to doprinosi malo boljem stanju – poručio je Čerkez.
(Vijesti.ba)
