Ratni kadrovi rušili što su drugi gradili

Većina srpskih i hrvatskih vojnih i političkih struktura iz vremena rata uklonjene su iz javnog i političkog života BiH, dok je bošnjačka struktura ostala netaknuta gotovo u cijelosti.

Primjera radi, aprilski paket ustavnih promjena je srušio Haris Silajdžić, jedan od “jastrebova” ratne administracije u BiH, dok su te ustavne promjene podržali svi predstavnici sva tri naroda koji u ratu nisu igrali značajnu ulogu, poput Sulejmana Tihića, predsjednika SDA, koji je za vrijeme rata bio u logoru.

Poslije rata je uslijedila prava “čistka” srpskih i hrvatskih kadrova pa su, na primjer, sa pozicija smijenjeni svi vodeći vojni i politički rukovodioci RS, a za vrijeme Pedija Ešdauna smijenjeno je više od 60 visokih stranačkih funkcionera, mahom osnivača SDS-a.

Kod Hrvata smijenjeno je takođe kompletno vojno i političko rukovodstvo Herceg Bosne. Smijenjeni su i svi viđeniji i uticajniji pripadnici vojnoobavještajnih struktura iz srpskog i hrvatskog naroda.

Zbog takvog djelovanja međunarodne zajednice većina srpskih i hrvatskih političara na političkoj sceni BiH tokom rata i neposredno poslije njega nisu igrali bitnu političku ulogu, ili su bili u opozicionim odnosima prema tadašnjim vlastima.

Ne osporavajući potrebu da iz struktura budu uklonjeni takvi ljudi, ubada u oči da skoro niko od bošnjačkih političkih struktura i ljudi iz vojnobezbjednosnog miljea nisu uklonjeni sa svojih pozicija, iako mnoge od njih dovode u vezu sa ratnim zločinima i dovođenjem boraca iz arapskog svijeta koji su učestvovali u ratu u BiH.

Armin Kržalić, iz Centra za bezbjednosne studije iz Sarajeva i stručnjak za pitanja bezbjednosti, ističe da nije problem samo u “ratnim repovima” pojedinaca, nego i postratnim vezama političkih ličnosti i visokopozicioniranih službenika sa kriminalnim miljeom.

“Ako želimo normalnu državu, onda njene strukture moraju činiti ljudi koji na sebi nemaju hipoteku rata i organizovanog kriminala. Sve drugo se državi vrati kao bumerang”, rekao je on. On kaže da se od 1992. do danas u javnom i političkom životu BiH pojavljuje 200 do 300 ljudi koji preko međusobnih veza i kroz “davanje ruke” njihovim sljedbenicima odlučuju o skoro svim bitnim pitanjima u zemlji.

Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke, ne slaže se s tezom da je do radikalizacije dijela Bošnjaka došlo zbog struktura koje su ostale od ratnog vremena jer smatra da je do toga došlo nakon raspada Jugoslavije kada je kod svih država njenih nasljednica došlo do religijskog osveštavanja, koje je onda kod nekih dovelo do religijskog fundamentalizma.

“Ali činjenica je da su Bošnjaci cijelo vrijeme bili miljenici međunarodne zajednice, čija je propaganda bila usmjerena naročito protiv Srba, a onda i nešto kasnije protiv Hrvata, i da je Dejtonski sporazum kod određenih međunarodnih krugova bio shvaćen samo kao sredstvo da se zaustavi rat”, rekao je Šolaja.

On je istakao da su stvari u BiH donekle išle ka stabilizaciji dok nije srušen aprilski paket ustavnih promjena iz 2006. godine.

Autor: Nezavisne Novine

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close