Bosna i Hercegovina u vrtlogu korupcije: Do kada će domaći sanaderi biti na slobodi?

Godišnje u Bosni i Hercegovini kroz korupciju nestane milijardu i po maraka, pokazao je izračun koji je, prema formulama Svjetske banke i drugih organizacija, uradila Mreža nevladinih organizacija u borbi protiv korupcije ACCOUNT. Svake sekunde, dakle, korupcija “pojede” 47 maraka.

Oslobođenje

Direktor ACCOUNT-a Eldin Karić smatra da je taj broj, nažalost, i puno veći. Svoju bojazan ilustruje podatkom da državni godišnji budžet iznosi 15 milijardi maraka, a samo se za javne nabavke potroše četiri milijarde.

Zapuštena zemlja

– Ako imamo 80 posto javnih nabavki za koje ne znamo kako se troše, to znači da nemamo pojma o tome kako su tri milijarde potrošene, rekao nam je Karić, označivši Zakon o javnim nabavkama kao najveći generator korupcije u BiH.

BiH je u pogledu borbe protiv korupcije zapuštena zemlja, jer još nisu razvijeni mehanizmi za te namjene. Karić podsjeća da je Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije već tri-četiri godine u razvoju te da ni do danas nije uspostavljena u punom kapacitetu u ljudstvu i materijalnim sredstvima, što govori da BiH još nije zainteresovana za borbu protiv korupcije.

– S druge strane, zakonski okviri su sve samo ne antikoruptivni. U svakom zakonu koji utiče na funkcionisanje javnog sistema i trošenje javnih sredstava  postoji dovoljno rupa da se korupcija može kvalitetno i legalno razvijati, rekao je Karić.

I u nevladinom sektoru situacija je nezavidna, jer je u BiH u proteklih 20 godina puno potrošeno za razvoj civilnog sektora, ali se u promilima mogu mjeriti sredstva koja su utrošena za specijaliziranje u borbi protiv korupcije.

– ACCOUNT mreža sada pokušava uspostaviti sistem funkcionisanja nevladinog sektora u borbi protiv korupcije. I tu je stanje poprilično zapušteno. Tek sada neke nevladine organizacije, posebno u manjim sredinama, shvataju šta je korupcija i gdje je uloga nevladinog sektora, kazao je Karić.

Korupciju generiše i zapošljavanje u javnim institucijama, a ona buja i u obrazovanju i zdravstvu.

Na pitanje kada bi BiH mogla dobiti svoje sanadere, direktor ACCOUNT-a je odgovorio da je za to potrebno ispuniti dva preduslova. Jedan je donošenje zakona o zabrani zastare u slučajeva kriminala i korupcije, a posebno u procesu privatizacije, a drugi je formiranje USKOK-a na državnom novu koji bi bio odvojen od sistema institucija, tj. od politike, kao što se desilo i u Hrvatskoj.

– Ta dva uslova koja su ispunjena plus treći, pritisak EU da se nešto konkretno uradi, doveli su do toga da Hrvatska ima Sanadera i svaki dan nekog novog Sanadera. Mislim da su to bitni preduslovi, mada se plašim da sa ovom političkom garniturom kakva je sad, a i kakva se predviđa da će biti nakon izbora, teško da će se to uraditi, rekao je Karić, te naglasio da je u pripremi nova strategija za borbu protiv korupcije od koje očekuje da bude realna.

Direktor Agencije za prevenciju korupcije i borbu protiv korupcije Sead Lisak kaže da je formiranje Agencije bio neposredni i glavni preduslov za započinjanje ozbiljnije borbe protiv korupcije u BiH. On smatra da je njeno formiranje imalo uticaja na rast rezultata BiH i njenog plasmana na rangiranju zemalja koje radi Transparency International (TI) u okviru indeksa percepcije korupcije svake godine.

– BiH je za više od 20 posto poboljšala rezultat na toj listi od 3,3 za 2012. na 4,2 u 2013. što koindicira sa osnivanjem Agencije. Formiranje Agencije je, iako jedan od najznačajnijih, samo jedan od prvih koraka u ozbiljnijoj borbi protiv korupcije što je sve očigledniji zahtjev domaće javnosti – građana, ali i očekivanja međunarodne zajednice. Javnost je upoznata sa problemima sa kojima se Agencija susretala od svog osnivanja, počevši od imenovanja rukovodstva, dobivanja saglasnosti na pravilnik, odobravanja budžeta, problema sa smještajem i osiguranja materijalno-tehničkih pretpostavki za rad. Uz sve navedeno, zatečena je Strategija za borbu protiv korupcije i Akcioni plan za njenu provedbu koji su doneseni uz nerealno sagledane pretpostavke da uopšte mogu biti realizirani, kazao je Lisak.

Podsjetio je i na to da je Agencija formirana radi izvršavanja međunarodnih obaveza koje je BiH preuzela (ratifikacijom Konvencije za borbu protiv korupcije UN-a), kao jedan od uslova za liberalizaciju viznog režima građanima BiH i kao pretpostavka uspostave sveobuhvatnog sistema suprotstavljanja korupciji uspostavljanjem normativnog okvira, izgradnjom institucionalnih kapaciteta i drugih potrebnih mehanizama koji bi trebalo da djeluju zajednički i usklađeno na polju prevencije korupcije.

Ukloniti barijere

– Izradili smo i koncept za rad na izradi nove strategije (2015 – 2019) i to će prvi puta biti domaći proizvod, uzevši u obzir i specifičnosti administrativnog ustroja BiH, realno ostvarive ciljeve i potrebe, čime ćemo zasigurno doprinijeti efikasnijoj borbi protiv korupcije u BiH. Poduzimamo aktivnosti koje će osigurati da rad na izradi strategije, ali i sve buduće antikorupcijske aktivnosti budu podržani od institucija BiH na svim nivoima jer Agencija ne može efikasno obavljati svoju funkciju ukoliko nema bezrezervnu i kontinuiranu saradnju, podršku i koordinaciju sa svim akterima, kazao je Lisak.

Za efikasnu borbu protiv korupcije, kaže Lisak, ne smije biti barijera, posebno ne entitetskih, jer korupcija ne poznaje granice.

EK za oduzimanje imovine

Portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH Andy McGuffie kaže da je Evropska komisija u svom izvještaju o napretku za 2013. istakla da je korupcija raširena i u javnom i u privatnom sektoru i da negativno utiče na sve sfere života, ekonomski razvoj i vladavinu prava. Ciljana podrška EU borbi protiv korupcije u BiH trenutno iznosi oko 11 miliona eura. Stručnjaci EU, kaže, radili su zajedno sa vlastima BiH na izradi strategije i akcionog plana kako bi Agencija za sprečavanje korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije postala funkcionalna.

– Pošto borba protiv korupcije može biti uspješna samo ako cijena koruptivnog ponašanja bude veća od koristi koju korupcija donosi, veliki trud ulažemo u sektor primjene zakona i pravosuđe. Borba protiv korupcije je važna komponenta ukupne podrške EU primjeni zakona. Oduzimanje nezakonito stečene imovine i upravljanje tom imovinom ne samo da najviše pogađaju kriminalce, zato što tako gube nezakonito stečen novac, nego i obezbjeđuju sredstva za daljnje finansiranje istraga, te stoga predstavljaju još jedan visok prioritet u okviru postojeće i buduće podrške. Postoji hitna potreba da se nešto uradi djelom, a ne samo riječima, da se iskreno bori protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ne postoji dovoljno uspješnih pokazatelja o istragama i suđenjima krupnih slučajeva, kazao je McGuffie.