Bosanac u Švedskoj: Od volontera u izbjegličkom centru do doktora nauka
Obrazovanje na prestižnim svjetskim univerzitetima i zavidna karijera nešto je što s ponosom možemo reći da su postigli mnogi bosanskohercegovački građani u dijaspori.
Jedan od njih je i Dario Aganović, koji je svoj uspjeh ‘krunisao’ titulom doktora nauka u oblasti industrijske proizvodnje na Kraljevskom tehničkom univerzitetu (KTH) iz Štokholma, najvećem tehničkom univerzitetu u sjevernoj Evropi, a sa samo 34 godine postao je član industrijskog naučnog savjeta pri Kraljevskoj akademiji nauka.
Aganovićeva izbjeglička priča počela je 1992. godine, kada je svoj rodni grad Goražde zbog ratnih dešavanja napustio i otišao u Švedsku s roditeljima i mlađom sestrom.
-Nakon 18 mjeseci u izbjegličkom prihvatilištu, gdje sam volonterski radio kao prevodilac, dobio sam boravišnu dozvolu i odselio u poznati univerzitetski grad Upsala – kaže Aganović u razgovoru za Fenu.
U Upsali je radio u restoranima, raznosio novine i prevodio, dok nije završio srednju mašinsku školu i upisao se na fakultet 1996. godine.
-Prvo zaposlenje kao inžinjer sam dobio već tokom studija – dodaje ovaj diplomirani inžinjer mašinstva.
Radio je u poznatim međunarodnim firmama, kao što su CPS Color, Accenture, Ericsson, a obavljao je i funkciju upravnika Naučnog centra i naučnog saradnika na Kraljevskom tehničkom univerzitetu.
-Počeo sam kao naučni saradnik u oblasti industrijske proizvodnje i na kraju završio kao upravnik naučnog centra koji sam osnovao u saradnji s proizvođačem teretnih vozila Scania i proizvođačem mašinskih alata Sandvik – kaže Dario Aganović.
Trenutno obavlja funkciju komercijalnog direktora firme ISS Facility Services, koja je najveća outsourcing firma na svijetu s 530.000 zaposlenih i djelatnošću u 50 zemalja.
Aganović ističe da naši ljudi u inozemstvu mogu pomoći našoj zemlji samo ako BiH želi da prihvati tu pomoć.
-Svi mi pomažemo svojim bližnjima i to je za nas pomoć BiH. Ne znam da li institucije i privreda u BiH žele ikakvu pomoć iz inostranstva, ako se ta pomoć ne daje u ‘cash obliku’? Svaki drugi oblik pomoći se jako lako obilježi kao ”pametovanje” i ”šuplja priča” – smatra Aganović.
Navodi da je u njegovom svijetu poslovni odnos obostran. Poslovni odnos se, kako ističe, gradi na poštovanju i povjerenju koje se teško dobija, a lako gubi, najlakše neispunjavanjem datih obećanja.
-Kvalitet proizvoda i usluga, inovacije i razvoj, finansijska stabilnost – sve su to predispozicije za zdrav poslovan odnos. Svako ko može iskreno reći da ispunjava te predispozicije, spreman je da primi pomoć naših uspješnih ljudi u inostranstvu – kaže Aganović.
Također, mišljenja je da BiH ima veliki industrijski potencijal koji je neiskorišten zbog “nesposobnosti da dokaže investitorima svoju poslovnu zrelost”.
Njegova poruka mladima u BiH je da su oni ti koji drže sudbinu u svojim rukama. Neki su rođeni u boljim okolnostima nego drugi i imaju prednost, ali niko nije bez šanse. Bitka je izgubljena kad je počneš smatrati izgubljenom – poručio je.
(FENA)
