Borivoje Simić: Dok se gase i posljednji giganti…

Uloga spasitelja privrednih giganata Konjuha i Krivaja, koja je obilježila cijeli mandat aktuelne Vlade Federacije BiH, završila se neslavno.

Uprkos tome što je u taj angažman uloženo puno energije, a i nemalo novca.
Za treći april zakazana je Skupština dioničara Konjuha na kojoj će se, kako se navodi u dnevnom radu, raspravljati o uslovima daljeg rada i poslovanja društva.
Očigledno da je stečaj sve izvjesniji za ovu kompanju,  koja će tako doživjeti sudbinu Krivaje koja rasparčana na dijelove, upravo ovih dana traži kupce uz sve nižu cijenu: nakon dvije aukcije – sada neposrednom pogodbom.
Federalna vlast uživila se ulogu socijalnog spasitelja kompanija, očigledno želeći time da prikupi političke poene, ali i da amortiizuje socijalno nezadovljstvo.
No, spašavati kompaniije, a da se za to nema jasan i realan plan zasnovan na tržišim temeljima, koji uključuje i uglavnom bolno restrukturiranje najčešće je osuđeno na neuspjeh.
U slučaju Konjuha sve se vrtjelo oko kredita koji je trebalo da osigura Razvojna banka FBiH, od kojeg na kraju nije bilo ništa.
Poprilično naivna aktivnost radnika koji su sakupljali dionice da bi Konjuh ponovo predali u ruke državi ispostavila se kao  pusti promašaj.
Nažalost, u mnogim državim kompanijama koje se nalaze u stanju agonije prilično je loša, ponegdje i pogubna uloga sindikata čije vođe se pojavlju, ili su istureni, kao glavni usmjerivači tokova “spašavanja” kompanija, a nerijetko oni su glavni partneri vlastima u pregovorima i glavne “medijske zviijezde”.. .
Ne treba sumnjati u to da su namjere sindikalnih vođa dobre, ali ponekad njihova nedovoljno osviještena politika zna odvući cijelu stvar na pogrešnu stranu.
No, bilo kako bilo,  u vremenu kada se aktuelizira priča o propasti nekadašnjih privredih giganta u Tuzlanskom kantonu, ali i širom BiH, po svemu sudeći, dobićemo još dva privatizacijska slučaja.
Mada je moguće da će za Krivaju biti kupca u neposrednoj pogodbi, koji se čekali da bude snižena cijena za njene najatraktivije fabrike, pa tako i spasa za jedan dio radnika,  nekadšnja cjelina koju je činila moćna Krivaja neće, barem, u skorije vrijeme, biti sastavljena.
Sa propašću projekta Krivaja 1884, koji je nudio perspektivu kroz ugovor sa Ikea-om, Krivaja je pošla jedniim drugim putem,  kojim će sigurno teško vratiti put stare slave.
Krivaja i Konjuh su uz Agrokomerc, Hidrogradnnju i neke druge kompanije preživjeli ostaci jednog prošlog sistema za koje nije nađena uloga i mjesto u novoj ekonomskoj stvarnosti i podjeli rada.
Iako je većina nekadašnjih ex-yu giganata uništena, ima i onih koji su uspjeli preživjeti i ostati vitalni, poput Gorenja, Podravke, Alkaloida..
No, to su uspjeli zahvaljujući jasnim strategijama, sposobnosti prilagođavanja tržišnim uslovima i menadžmentu koji ih je vodio.
Ali, dakako, i načinom na koji su vlasti gledale na te kompanije i njihovo mjesto i ulogu u tim zemljama.

indikator

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close