BIVŠI AGENT CIA-e: Kako smo vrbovali ljude širom sveta da postanu izdajnici

Najteži deo posla jeste da ubede budućeg agenta da ignoriše patriotizam i da prekrši zakone svoje zemlje.

U američke knjižare je stigla dugo najavljivana knjiga Džejsona Metjuza, bivšeg radnika CIA-e, u kojoj će javnosti otkriti zanimljive detalje iz svog, više od trideset godina, dugog rada u inostranim predstavništvima te hvaljene, ali i često osporavane Centralne obaveštajne agencije.

Svoj prvenac nazvao je „Crveni vrabac„, a jedna je od najintrigantnijih tema njegove knjige vrbovanje stranih državljana koji dostavljaju informacije CIA-i.

Za mene je to uvek bio najteži, najodgovorniji, ali i najizazovniji deo posla jer je osobu potrebno uveriti da ignoriše vlastite stavove o patriotizmu, prekrši zakone svoje zemlje i postane izdajica.

Nema nijednog radnika CIA-e koji neće privatno priznati da je to osetljiv zadatak jer se radi isključivo sa ljudima i sve zavisi o njihovoj želji za saradnjom – komentarisao je Metjuz i priznao je da regrutovanim doušnicima nije lako obećati da nikad neće biti otkriveni jer u moderno doba sofisticirane tehnologije niko nije potpuno zaštićen.

Delikatan posao

Agenti CIA-e na terenu nadziru i rad sopstvenih građana, posebno diplomatije i vojske jer i njih žele vrbovati druge tajne službe.  Najčešće su zaposleni u američkim ambasadama u svetu, ali i u mnogim drugim firmama ili agencijama i retko se zna njihova prava funkcija. Metjuz tvrdi da nema priručnika koji će agenta naučiti kako da ubedi nekoga da postane izdajica ili, pristojnije rečeno, saradnik strane tajne službe.

Ako je moguće, dobro je za početak razviti prijateljstvo sa potencijalnim saradnikom. Morate znati šta će motivisati čoveka i koje su njegove slabe tačke. Tek kad složite mozaik i procenite da je sazrelo vreme, može se krenuti u akciju. Nedavno je u Moskvi otkriven navodni oficir CIA-e koji je proteran, ali to je za agenciju bolje i jeftinije nego da je njegov rad krenuo krivim putem ili da je otkriven pravi špijun.

Metjuz otkriva da se CIA oslanja na četiri osnovne ljudske motivacije opisane akronimom MICE. To su novac (money), ideologija, savest (conscience) i ego. Tome bi trebalo, u šali dodaje, dodati i slovo S kao oznaku za seks kojim se takođe koriste mnoge tajne službe u svetu iako to nije pouzdana tehnika za regrutovanje novog kadra.

– Ako je novom špijunu motiv novac, posao može biti jednostavan. Vi mu date novac, a on za vas ukrade tajne. Ponekad i to krene po zlu. S onima koji su motivisani ideologijom, želja za saradnjom razvija se godinama. To su ljudi koji ne veruju u svoju vladu ili ih je taj sistem zlostavljao, a česti su i oni koji se osvećuju nadređenima zbog kojih su izgubili karijeru, kaže autor.

Oni koji su motivisani svojom savešću mogu umisliti da su mesije pa traže načine da iskupe svoje grehe ili nepravde sistema u kojem žive, a često i sve zlo na svetu.

Agent motivisan egom blagoslov je i prokletstvo.

Špijunska igra

– Ako ga ispravno hvalite i dižete u nebesa, on može biti odgovoran, motivisan i fokusiran. Ali kad jednom s njim uspostavite takav odnos, ne možete ga zaustaviti jer će tražiti stalno istu i veću pažnju. Ego je jedan od najjačih ljudskih pokretača, kaže Metjuz.

Metjuz, koji je penzionisan iz CIA-e, ali je i dalje aktivan u privatnim agencijama, naglašava da je špijunska igra savršeno područje za ispitivanje ljudskog stanja. Agenti su gospodari poverenja, izdaje, straha, ljubavi i mržnje.

CIA se oslanja na četiri ljudske motivacijeNovacAko je špijunu motiv novac, posao je jednostavan – vi njemu platite, on vama ukrade tajne.IdeologijaSaradnja je komplikovanija jer su to često ljudi koji se osvećuju svojim vladama.

Savest

Ovde ljudi mogu umisliti da su mesije, pa traže načine da iskupe svoje grehe.

Ego

Agent motivisan egom ujedno je i blagoslov i prokletstvo.

(Večernji, Web-tribune)

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close