Nova svjetska rang-lista pokazala je koliko država zaostaje u zaštiti prirode, zraka i zdravlja stanovništva.
Srbija zauzima 69. mjesto među 177 država prema Indeksu učinka u zaštiti okoliša za 2026. godinu. Sa ocjenom 44,94 nalazi se pri evropskom dnu, dok je Bosna i Hercegovina zauzela 76. mjesto, piše nedeljnik Vreme.
Univerzitet Yale i Univerzitet Columbia objavili su rezultate Indeksa učinka u zaštiti okoliša (Environmental Performance Index – EPI), kojim su obuhvaćene 177 država.
Istraživanje se zasniva na 47 pokazatelja, raspoređenih u 12 kategorija i tri glavne oblasti: zaštitu zdravlja ljudi, očuvanje ekosistema i borbu protiv klimatskih promjena. Indeks pokazuje koliko su države blizu međunarodno utvrđenih ciljeva u zaštiti okoliša.
Svaka država dobiva ocjenu od nula do 100 bodova, pri čemu viša vrijednost označava bolji ekološki učinak.
Srbija pala na 69. mjesto
Najbolje je rangirana Estonija sa 74,79 bodova, a slijede Luksemburg sa 74,24 i Ujedinjeno Kraljevstvo sa 71,51 bodom. Među prvih 20 država nalazi se čak 19 evropskih zemalja, dok je jedini izuzetak Japan na 16. mjestu.
Srbija je sa 44,94 boda zauzela 69. mjesto, dok je u EPI izdanju iz 2024. godine bila na 62. poziciji sa ocjenom 49,8. Ipak, poređenje rezultata nije potpuno direktno jer je izdanje iz 2024. koristilo 58 indikatora u 11 kategorija, dok sadašnje obuhvata 47 indikatora u 12 kategorija.
Kada se posmatraju države koje se u cijelosti nalaze u Evropi, iza Srbije su Bosna i Hercegovina, koja je zauzela 76. mjesto sa ocjenom 42,88, te Moldavija na 109. poziciji sa 37,98 bodova.
Ako se uključe i transkontinentalne države, slabije su rangirane i Rusija na 89. mjestu te Turska na 125. poziciji.
Autori EPI-ja Srbiju su svrstali u regiju istočne Evrope, u kojoj je zauzela 17. mjesto među 19 država. Iza nje su samo Bosna i Hercegovina i Turska, dok regionalni prosjek iznosi 54,93 boda, gotovo deset bodova više od rezultata Srbije.
Rezultat Srbije približan je ocjenama Crne Gore, koja je sa 46,38 bodova na 55. mjestu, te Sjeverne Makedonije, koja je sa 46,17 bodova zauzela 56. poziciju.
Najbolje rangirane države Balkana su Grčka, koja je na 13. mjestu sa 66,03 boda, i Slovenija, koja je odmah iza nje sa 64,95 bodova.
Slijede Bugarska na 24, Rumunija na 34, Hrvatska na 36. i Albanija na 46. mjestu.
Alarm zbog gubitka staništa
Jedan od najlošijih rezultata Srbija je ostvarila prema Indeksu staništa biodiverziteta, koji procjenjuje posljedice gubitka, degradacije i fragmentacije prirodnih staništa.
Ocjena od 100 znači da država gotovo nije izgubila prirodna staništa, dok vrijednost blizu nule ukazuje na njihovo gotovo potpuno uništenje.
Srbija je ostvarila svega 12,25 bodova i zauzela poražavajuće 169. mjesto. Taj rezultat pokazuje da se nalazi veoma blizu svjetskog dna kada je riječ o očuvanju prirodnih područja.
Prema podacima koje je prenio portal Klima101, Srbija danas ima samo oko 10 posto nekadašnjih vlažnih staništa. Od historijskih približno 338.000 hektara ostalo je oko 33.000 hektara ovih vrijednih ekosistema.
Loši rezultati zabilježeni su i u drugim oblastima. Srbija je prema zdravstvenim posljedicama izloženosti sitnim česticama PM2,5 zauzela 134. mjesto, dok je prema riziku od zagađenja pesticidima na 136. poziciji.
Kada je riječ o pretvaranju travnjaka i pašnjaka u poljoprivredne ili izgrađene površine, Srbija je zauzela 127. mjesto.
Izvještaj ipak sadrži i nekoliko pozitivnih pokazatelja. Srbija dijeli prvo mjesto u svijetu prema desetogodišnjem trendu smanjenja emisija azotnih oksida, za šta je dobila maksimalnih 100 bodova.
Visoka ocjena znači da su emisije ovih zagađujućih gasova u posmatranom periodu znatno smanjene, nakon prilagođavanja rezultata ekonomskom rastu.
Srbija dijeli prvo mjesto i prema pokazatelju koji prati kretanje ugljika povezano s promjenom namjene zemljišta. Rezultat od 100 bodova ukazuje da su šume i zemljište u posmatranom periodu zadržali ulogu svojevrsnog ugljičnog ponora.
Ovi pojedinačni rezultati, međutim, nisu bili dovoljni da poprave ukupnu ocjenu. Srbija je dobila 43,92 boda za zaštitu zdravlja ljudi, 42,34 za vitalnost ekosistema i 49,69 bodova za klimatsku politiku.
Ukupni plasman pokazuje da Srbija i dalje znatno zaostaje za većinom evropskih država u zaštiti prirode, kvaliteta zraka, biodiverziteta i zdravlja stanovništva.
