BiH pregovori sa EK: Novi carinski režim ili propast domaće proizvodnje
Pregovori oko carina sa Europskom komisijom bit će održani 13. prosinca /decembra 2012. i na njima će naš pregovarački tim pokušati tražiti ostanak zaštitnih carina za većinu proizvoda koji su i sada u tom režimu.
Ovo je najavio Dragan Mekić, predstavnik pregovaračkog tima BiH, koji je naveo da su pripremili pregovaračku poziciju kojom će tražiti povećanja kvota za bescarinski izvoz u EU određenih vrsta roba kao što je šećer, vino, ribe, a u zamjenu će pokušati da zadrže u najvećoj mjeri sve proizvode koje su i do sada bili na carinskoj zaštiti. “Za baby beef to nećemo tražiti jer veterinarski standardi za izvoz govedine još nisu zadovoljeni” , kaže Mekić.
Naš stav će biti da zadržimo u najvećoj mjeri postojeći dio od nekih 300 proizvoda koji smo definirali još 2007. i koji je tadašnji pregovarački tim odredio kao najosjetljivije proizvode. “Davanje daljih ustupaka članicama EU čija je proizvodnja visoko subvencionirana nanijelo bi veliku štetu našim proizvođačima”, obrazložio je Mekić tu odluku.
Ipak, problem je navodi to što, prema njihovim procjenama, oko 60 -70 vrsta roba koje su za BiH najosjetljvije kao što je meso, mesne prerađevine, mlijeko, prerađavine od voća i Hrvatska ima veliki udjel. “Svakako da će EK za svoju novu članicu tražiti liberalizaciju upravo na tim proizvodima, ali pošto su nam proizvodnje kompatibilne to su i nama osjetljivi proizvodi pa ćemo gledati da ne dopustimo tu vrstu liberalizacije ili eventualno smislimo neka druga rješanja”, kaže Mekić. Navodi i da se mora shvatiti da otvaranje tržišta za izvoz ovisi od svih bh. institucija.
Stručnjaci ističu da je to činjenica koja je već poznata svima osim institucijama. Marko Damjanović, direktor Posavina Koke i dopredsjednik Asocijacije peradara i proizvođača stočne hrane u Federaciji, kaže da bi popuštanje u carinama dovelo čitavu proizvodnju u pitanje osobito kada se ima na umu da će bh. proizvodnja, koja godinama nije dobivala dovoljne poticaje krenuti u tržištnu utakmicu sa proizvodima koji su izdašno poticani od svojih država.
“Podržavamo i ovo sa kvotama, ali nismo za popuštanje i omekšan nastup vezano za carine”, navodi Damjanović.
Navodi da u svemu ovome nije problem EU nego BiH koja za godinu dana nije uradila skoro ništa da omogući proizvođačima da mogu izlaziti sa svojim proizvodima na tržište okruženja. Ukoliko se dogodi spuštanje carina u BiH će ova proizvodnja biti ugašena.
“Predstavnici EK-a koji su u veljači/februaru bili u posjeti Posavina Koki i u 9 drugih subjekata potencijalnih izvoznika i u svom zapisniku su konstatirali da je gospodarskim subjektima dovoljno od 5 do 30 dana da otklone svoje nedostatke, ali je navedeno i da je pitanje može li država u roku od godinu dana otkloniti svoje. Pokazalo se da država ne može i neće. Treba raditi, a institucije kao što su Ured za vetrinarstvo, Minisitarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Agencija za sigurnost hrane i Inspektorati neće da rade na stvaranju ambijenta za izlazak na tržišta”, kaže on.
Na pitanje misli da će se to promijeniti do ulaska Hrvatske u EU kaže da nažalost to ne očekuje.“Nakon dvije godine nerada, pa prepucavanja oko formiranja vlasti, ne očekujem ništa. Bit ću sretan ako to bude i do konca 2015.”, kaže Damjanović.
Slavko Stevanović, tajnik Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije u Privrednoj komori RS-a, kaže da je njihov stav da nije moguće činiti nikakve ustupke tzv. koncesije u robnoj razmjeni sa EK. “Umjesto smanjenja carinskih stopa ili eventualnog ukidanja treba se regulirati isključivo kvotama, kako bescarinskim kvotama za izvoz naših proizvoda za koje su naši proizvođači tražili povećanje tako i za postojeće bescarinske kvote na uvoz određenih proizvoda”, navodi Stevanović.
Sanel Šarić, direktor firme Norfish Blagaj, kaže da je riba jedini proizvod animalnog podrijetla koji BiH može izvoziti u EU. “Međutim, veliki je problem sa kvotama. Trenutno su kvote 200 tona i za izvoz preko njih se plaća velika carina. Naš je zahtjev da se kvote ukinu ili alternativno povećaju na 5000 tona pogotovo što Hrvatska ulazi u EU”, navodi on.
Zdravko Marinković, direktor sektora gospodarstva u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, podsjeća da je Vijeće ministara formiralo pregovarački tim koji će u narednom razdoblju sa predstavnicima EU pregovarati o carinskim režimima za agrearni sektor. U tom smislu Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnos (MVTEO) je u suradnji sa entitetskim ministarstvima poljoprivrede i gospodarskim komorama, te VTK-om obavilo niz konzultativnih sastanaka sa gospodarstvenicima kako bi se utvrdio budući način postupaka u pregovaranju i kako bi se delegacija pripremila što kvalitetnije. U okviru ovih aktivnosti anketiran je veliki broj gospodarstvenika od primarnih proizvođača pa do prerađivača kako bi se vidjelo koje su to najbezbolnije točke na kojima ćemo morati napraviti neke koncesije u smislu carinskog režima sa EU.
Ova platforma će se, nakon što bude usuglašena sa gospodarstvenicima, uputiti na usvajanje Vijeću ministara.
D.Kozina – ekapija
