BiH na hrani godišnje gubi milijarde maraka

Bosna i Hercegovina godišnje gubi na proizvodnji hrane između četiri i pet milijardi KM, a sličnu svotu izdvoji za uvoz prehrambenih proizvoda! Na to je upozorio Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske.

Strategija oporavka

Istovremeno, kako je napomenuo, ovu državu čini više od 500.000 seoskih domaćinstava, od čega je najviše 150.000 registriranih poljoprivrednih gazdinstava, a više od 30 posto trajno napuštenih seoskih kuća u BiH.

Kada se ovi podaci stave u odnos s brojem nezaposlenih u BiH, zatim procentom mladih koji napuštaju domovinu ili teže ka tome, onda je jasno da u našoj zemlji nedostaje strategija koja bi trajno riješila nekoliko suštinskih pitanja, ključnih za svakog stanovnika zemlje.

– Trebalo bi najprije odrediti strateške proizvode, naprimjer sir, mlijeko, meso, pšenicu, i znatna poticajna sredstva usmjeriti ka tome, toliko da se stvori nivo isplativosti od poljoprivredne proizvodnje, a samim tim riješi pitanje hrane i posla za domaćeg čovjeka. Korištenjem tih potencijala, smanjujemo interes za uvoz ovih proizvoda, a štitimo svoje tržište i radnu snagu te zadržavamo stanovništvo na svome – naglašava Usorac za naš list.

Zakonske obaveze

Kada se poticajima reagira do cijene isplativosti, napominje on, svako ko ne želi  obrađivati svoju zemlju, trebao bi biti dužan da je ustupi drugome na iskorištavanje.

– Jedna zemlja ne smije sebi dozvoliti da na trgovačkim rafovima nudi 0,5 kilograma pilećeg parizera iz uvoza po cijeni od 0,90 feninga, a s druge strane ne čini dovoljno da osnaži svog seljaka u proizvodnji vrhunske hrane. Mi imamo takve uvjete da s nesumnjivo mogu biti podmirene sve naše potrebe i ponuđena prvoklasna roba drugim zemljama na svijetu, gdje je sve manje hrane, posebno one koja je kvalitetna – naglašava Usorac.

Siguran izvor prihoda

–  Primjera radi, u selu koje ima 123 kuće nekada je na svaku išlo po dvije do tri krave, a danas ih je ukupno 23. Prema našim podacima, na planinama je ostalo najviše deset posto stanovništva koje se bavi ovčarstvom, iako je to zagarantovana prvoklasna hrana i siguran izvor opstanka i prihoda. Danas je to, ako se ozbiljno zagledate u tom smjeru, ogroman prazan prostor – napominje Usorac.

avaz.ba

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close