Bez sektorskih strategija nema IPA podrške: Poljoprivreda najveći gubitnik

U čemu je razlika između poljoprivrednog poduzeća kao što je Trešnja iz Hrvatske koja se,  kako joj i sam naziv kaže, bavi proizvodnjom trešanja i onih koji se u BiH bave voćarskom proizvodnjom? Nema neke velike razlike osim da kompanija Trešnja ima pristup fondovima za poljoprivredu EU iz kojih je prije nekoliko dana dobila preko 2 milijuna kuna bespovratnih sredstava za ulaganje u podizanje novog suvremenog nasada trešanja.

Ovo će im pomoći u povećanju proizvodnje i konkurentnost na tržištu. Trešnja nije jedini primjer kompanije iz Hrvatske koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom, a koja je dobila bespovratna sredstva iz IPARD fondova.

Osim za poljoprivredne proizvođače sredstva su dostupna i za jedinice lokalne samouprave koje žele razvijati projekte koji imaju za cilj razvoj ruralne infrastrukture. Tako je Grad Ilok iz IPARD fonda odobrena bespovratna sredstva od 6 milijuna kuna za izgradnju kanalizacije i sustava za pročišćavanje otpadnih voda, a za izgradnju kanalizacije gradu Lipiku je prije nekoliko dana odobreno 3,6 milijuna kuna iz IPARD-a.

Tako umjesto da uzima kredite grad Ilok i Lipik su iskoristili mogućnost koju mu je osigurala država, a to je pristup ovakvim fondovima, zadovoljivši uvjete koje je od njih tražila EU.

Uz ovu isplatu, do sada je Agencija za plaćanja isplatila ukupno 373,72 milijuna kuna bespovratnih sredstava za 230 završenih projekata. Sveukupno je nakon 21 provedenog IPARD natječaja ugovoreno 609 projekata s ukupnim iznosom ulaganja od 1,77 milijardi kuna te iznosom potpore od preko milijardu kuna.

I tako dok hrvatski poljoprivrednici za nasade i razvoj svoje proizvodnje dobivaju bespovratna sredstva, naši poljoprivrednici i gradovi se moraju kreditno zaduživati ukoliko žele ulagati u ove oblasti.

Razlog je, slaže se veliki broj stručnjaka, kratkovidnost političara BiH kojima je bitnije ‘naduravanje’ oko prenosa nadležnosti nego razvoj koji mogu donijeti ova sredstva. Naime, iako BiH ima pristup ovom fondu, propustila je iskoristiti ta sredstva jer, između ostalog, nije uspostavila jedinstvenu platnu agenciju, jedno upravljačko tijelo, te strategiju razvoja poljoprivrede na državnoj razini.

Poljoprivreda pred novim gubitcima

Što se tiče novog instrumenta predpristupne podrške EU-a IPA 2 za razdoblje 2014.-2020., koji počiva na sektorskom pristupu, budući da BiH nije izradila državnu sektorsku strategiju za ovu oblast za nas nisu predviđena sredstva u IPA 2. Tako će ostati sve dok BiH ne izradi jedinstvenu sektorsku strategiju koja bi pokazala razvojne prioritete poljoprivrede, kojom dinamikom planira njihovu realizaciju i kojim resursima za to raspolaže.

Zara Halilović iz sektora za koordinaciju pomoći EU-a u Direkciji za europske integracije BiH, kaže da s obzirom da BiH nema razvijene sektorske strategije koje bi važile za cijelu državu, pogotovo u infrastrukturnim sektorima kao što su poljoprivreda, energetika, okoliš i promet, što su ujedno i “najskuplji” sektori svuda u svijetu,  BiH ne može računati na podršku iz IPA-e bez izrade sektorskih strategija.

‘”Za oblast poljoprivrede se traži i poseban uvjet, a to je uspostavljanje posebne strukture za upravljanje financijskim sredstvima EU u ovom sektoru (poznate kao IPARD struktura). Zbog neispunjavanja ovih uvjeta oblast poljoprivrede je bila i teški gubitnik pomoći  zbog otkazivanja i nerealizacije ciljeva iz prijašnjih IPA projekata”, kaže za eKapija.ba Halilović.

Igor Gavran, ekonomski analitičar u Vanjskotrgovinskoj komori BiH (VTK BiH), kaže da Bosni i Hercegovini i njenom gospodarstvu, čak i neovisno o sredstvima IPA 2, ne samo potrebne, nego i neophodne sektorske politike za sve sektore gospodarstva. Obzirom da cijelo gospodarstvo oskudijeva u sredstvima, a posebno sada kada je (najviše poljoprivreda) teško stradala u poplavama, jasan je ekonomski interes Bosne i Hercegovine da ova sredstva iskoristi, kao što su jasni i uvjet za njihovo korištenje.

“Uvjeti za korištenje sredstava IPA 2 trebaju se iskoristiti kao dodatni poticaj za prevladavanje svih ranijih prepreka i konačno postupanje u skladu s ekonomskim interesima i poljoprivrede i gospodarstva i cijele Bosne i Hercegovine, a to su odgovarajuće sektorske politike i korištenje svih dostupnih sredstava za ekonomski oporavak i razvoj. Takav ishod nema racionalnu alternativu i dugoročno je jedini mogući, a u interesu svih je da se što prije i ostvari“, kaže Gavran.

Privlačnje sredstava iz IPA-e u interesu razvoja cijele države

Kako se treba što prije okrenuti u ovom pravcu djelovanja pokazala je i nedavna analiza organizacije Green Council koja je pokazala je da bi uspostavljanje državnog ministarstva poljoprivrede i izrada jedinstvene sektorske politike za oblast poljoprivrede imala dugoročan ekonomski efekt.

Naime, BiH je u okviru IPA I fonda imala rezervirano više od 320 milijuna eura koji su propali jer nije postignut politički koncenzus o formiranju IPARD struktura s jednom platnom agencijom i jednim upravljačkim tijelom, niti je izrađena strategija ruralnog razvoja na državnom nivou. Uspostavom državnog ministarstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH bi u razdoblju od 2015. do 2020. ostvarila dobit od oko 290 milijuna KM, dok bi uspostava ovog ministarstva koštala oko 58 milijuna KM, pokazuje cost-benefit analiza koju je radilo Udruženje Green Council.

D.Kozina – ekapija.BA

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close