Šta se dešava sa bankama u Republici Srpskoj? U posljednjih nekoliko mjeseci na površinu su isplivali veliki problemi u nekoliko banaka, otkrivajući na taj način ujedno i sistemske greške u cjelokupnom bankarskom sektoru.
PIŠE: Eldar DIZDAREVIĆ – Oslobođenje
Teoretski, a i praktično, gotovo je nemoguće da u Agenciji za bankarstvo RS-a nisu znali za probleme u Balkan Investment banci, Bobar banci, potom u Banci Srpske i tako dalje… i to u vrijeme kada se nešto moglo i uraditi kako bi se spasile te banke. No, krenimo redom.
U manjem bh. entitetu trenutno posluje devet banaka. To su Banka Srpske, NLB banka, Sberbank, Komercijalna banka, Nova banka, UniCredit Bank, Hypo Alpe Adria, Pavlović International Bank i MF banka. Iako na internet-stranici Agencije za bankarstvo RS-a stoji podatak da u bankarskom sektoru ima deset banaka – devet pobrojanih plus Bobar banka – to zapravo nije tačno jer je Bobar banka likvidirana prije nešto više od godinu zbog ozbiljnih gubitaka.
U bankarskom sektoru RS-a krajem prošle godine bilo je zaposleno 3.290 lica, pri čemu banke posluju preko mreže od 334 organizaciona dijela (95 filijala te 232 druga oblika organizacionih dijelova). Ukupna aktiva bankarskog sektora krajem prošle godine iznosila je 7,5 milijardi KM, a novčana sredstva čine 22 posto ukupne aktive. Od tog iznosa novčanih sredstava banke iz RS-a drže čak 35 posto na računima u inostranstvu (oko 525 miliona KM), što baš i nije pretjerano dobar pokazatelj.
Kako su poslovale banke u prošloj godini? Prema nerevidiranim finansijskim izvještajima, MF banka je prošlu godinu završila sa 1,1 milion KM dobiti, Komercijalna banka sa 616 hiljada KM dobiti, Hypo Alpe Adria banka 46,1 milion KM gubitka, što je, naravno, veoma zabrinjavajuće, potom UniCredit banka 11,3 miliona KM dobiti (polugodišnji rezultat), te Nova banka sa 12 miliona KM dobiti, Pavlović banka 82 hiljade KM dobiti, NLB banka 12,7 miliona KM dobiti i Sberbank 2 miliona KM dobiti (polugodišnji rezultat). Banka Srpske, koja je u državnom vlasništvu – a koja je nastala zapravo na olupini nekadašnje litvanske Balkan Investment banke – još nije objavila izvještaj za 2015. godinu, ali je recimo 2014. završila sa 31 hiljadom KM dobiti. No, prethodnu, 2013. godinu, banka je završila sa 13,6 miliona KM gubitka. Uostalom, taj minus je bio razlog za uvođenje prinudne uprave u banku koja je u većinskom državnom vlasništvu.
Svakako najuznemirujući podatak u svemu pomenutom je veliki gubitak Hypo Alpe Adria banke. Banka je zapravo “uduplala” gubitak u odnosu na 2014. godinu, kada je uknjižila minus od 21,6 miliona KM. Iz nerevidiranog finansijskog izvještaja saznajemo da je banci lani znatno pao prihod od kamata (sa 39,4 na 29,2 miliona KM), zatim prihodi iz operativnog poslovanja (sa 70,3 na 21,5 miliona KM), što je možda i najproblematičnije jer je banka lani iskazala gubitak iz operativnog poslovanja od 69,2 miliona KM. No, s obzirom na to da su povećani prohodi od pozitivnih kursnih razlika (sa 17,7 na 57,1 milion KM) te prihodi iz još nekih računovodstvenih pozicija, Hypo Alpe Adria je godinu završila sa minusom od 46,1 milion KM (godinu ranije minus 21,6 miliona KM). S obzirom na to da je riječ o jednoj od najvećih banaka u RS-u, to svakako nije dobar pokazatelj.
Ukupni bruto krediti bankarskog sektora RS-a iznose otprilike oko 4,77 milijardi KM. Oko 42 posto te sume su krediti građanima, 38 posto krediti privatnim preduzećima, 5 posto krediti javnim i državnim kompanijama te čak 15 posto Vladi i vladinim institucijama (ukupno oko 702 miliona KM). Banke u RS-u su ulagale novac i u vrijednosne papire (uglavnom entitetske obveznice i trezorske zapise) i to u ukupnom iznosu od 336,8 miliona KM tokom 2015. Kada se analiziraju sami krediti, primjećuju se dvije stvari. Prva nije toliko važna za banke koliko za građane RS-a, jer podatak koji kaže da čak 66 posto ukupnih kredita fizičkim licima u RS-u odnosi se na kredite za opštu potrošnju (čitaj preživljavanje) i to u iznosu od čak 1,3 milijarde KM (ukupni krediti 1,9 milijardi KM). Druga stvar je daleko problematičnija sa stanovišta banaka. Riječ je o porastu takozvanih “loših kredita” – pod čime se podrazumijevaju krediti čija je naplativost krajnje neizvjesna – na gotovo 700 miliona KM na nivou cjelokupnog sektora! U kakvoj generalnoj lošoj ekonomskoj situaciji žive građani RS-a, svjedoči i činjenica da je zaduženost građana prema bankarskim kriterijima krajem prošle godine iznosila 2,4 milijarde KM, odnosno 1.864 KM po stanovniku (u 2014. godini 1.789 KM po stanovniku).
I sada dolazimo do ključnih problema. Dakle, generalna ekonomska situacija u RS-u je loša. Zapravo, jako loša.
Nezaposlenost je velika, firme gotovo da i ne rade niti proizvode, a banke se u takvim uslovima prebacuju na kreditiranje izvršne vlasti. Vlast pak po principu “brigo moja, pređi na drugoga” podiže kredite ne pitajući za kamatne stope, jer će te kredite ionako vraćati neke naredne vlade. No, to umanjuje nivo slobodnih sredstava za kreditiranje privrede i građana. Osim pomenutog, veoma lošim makroekonomskim rješenjima i na entitetskom, ali i na državnom nivou, stvoren je takav poslovni okvir u kojem se samo isplati uvoziti i prodavati, ali nikako i proizvoditi, što (na veliku žalost ovdašnjih političara) nije dugoročno održivo i morat će se kad-tad raspasti.
Međutim, ono što je ipak najproblematičnije u cijeloj ovoj priči je zapravo Agencija za bankarstvo RS-a. Ona, prema zakonu, vrši nadzor nad radom banaka i već samom tom činjenicom je kristalno jasno da su u Agenciji jednostavno prije nekoliko godina morali uvidjeti probleme u poslovanju banaka. Gotovo je nemoguće da u ovoj instituciji ne znaju kakvo je stanje u svakoj pojedinačnoj banci, ali i u sektoru generalno. Veliku odgovornost u ovom prilično izglednom “kolapsu” ima Agencija za bankarstvo RS-a i, naravno, njena direktorica Slavica Injac, o čemu se sve više u posljednje vrijeme piše u medijima u manjem bh. entitetu. Naprimjer, nedavno je objavljen zapisnik o kontroli Balkan Investment banke iz 2013. godine iz kojeg se vidi da je direktorica još 2013. obaviještena o katastrofalnom stanju u toj banci. Poslanik Narodnog demokratskog pokreta (NDP) Dragan Čavić optužio je nedavno Agenciju, ali i vlast, zbog propasti Bobar i Balkan Investmet banke, kazavši pri tome u Narodnoj skupštini RS-a da dostupni podaci ukazuju na postojanje “organizovane pljačke”. Stoga je njegovo pitanje upućeno Agenciji za bankarstvo RS-a prilično logično, jer se i svi drugi u RS-u i BiH pitaju zapravo šta su nadležni u toj Agenciji svih prethodnih godina radili! Čavić je također istakao i da neko iz Agencije mora odgovarati pred zakonom za evidentne mnogobrojne propuste, dodavši da krivicu snose i oni koji su, naprimjer, u slučaju Bobar banke “gledali kroz prste vlasniku banke jer je bio član Glavnog odbora SNSD-a”. Opozicija u RS-u jedinstvena je u stavu da je već odavno kompletna garnitura u Agenciji za bankarstvo trebala biti, najblaže rečeno, smijenjena. Posljednja dešavanja u bankarskom sektoru idu u prilog toj tvrdnji.
Na kraju zaključimo. Prisjetimo se samo koliko smo puta posljednjih godina od raznih predstavnika međunarodne zajednice i bh. dužnosnika čuli ocjene, pa čak i kategorične tvrdnje, da je bankarski sektor najsređeniji i najuređeniji segment cjelokupnog bh. društva.
Nažalost – nije.
