Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje (VSP) koje čine predstavnici Evropske unije (EU) i Bosne i Hercegovine održalo je peti sastanak u srijedu u Briselu, saopćeno je iz Delegacije EU.
Sastankom je predsjedavao Josep Borrell, visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Olivér Várhelyi, komesar za susjedstvo i proširenje, predstavljao je Evropsku komisiju.
Delegaciju Bosne i Hercegovine predvodila je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, u pratnji zamjenika predsjedavajuće – ministra odbrane Bosne i Hercegovine Zukana Heleza i ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staše Košarca.
EU je pozdravila novu prekretnicu u odnosima između EU i Bosne i Hercegovine do koje je došlo zahvaljujući odluci Evropskog vijeća u decembru 2022. da se Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata.
Navedena odluka otvara mogućnosti za Bosnu i Hercegovinu na njenom putu ka EU kroz brzu implementaciju predstojećih reformi i prilagođavanje standardima EU.
EU je pozdravila brzo stupanje na dužnost izvršnih i zakonodavnih tijela na državnom i entitetskom nivou nakon Opštih izbora u Bosni i Hercegovini 2. oktobra 2022. godine i dosad poduzete reformske korake, istovremeno pozivajući na intenziviranje napora na provođenju reformi, uz osiguravanje da one dosljedno ispunjavaju evropske standarde.
EU je izrazila i ozbiljnu zabrinutost zbog zakonodavnih inicijativa i najava u entitetu Republika Srpska koje su u suprotnosti sa evropskim putem Bosne i Hercegovine, uključujući secesionističku retoriku i dovođenje u pitanje ustavnog poretka države.
Istovremeno, EU je izrazila žaljenje zbog usvajanja zakona u Republici Srpskoj o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u tom entitetu. Taj propis nema pravni osnov. EU je pozvala entitetske parlamente da brzo imenuju sudije za upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, kako bi osigurali njegov nesmetan rad.
EU je također naglasila da se svi politički lideri moraju uključiti u konstruktivan dijalog kako bi se prioritetno pozabavili unutrašnjim političkim pitanjima.
EU je ponovo naglasila jasnu opredijeljenost za evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države. EU je pozvala sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da se suzdrže i odustanu od provokativne retorike podjela i takvog djelovanja, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta države, te da zaustave veličanje osuđenih ratnih zločinaca i aktivno rade na pomirenju.
EU je također naglasila hitnost daljeg napretka Bosne i Hercegovine na putu ka EU, posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU utvrđenih u Mišljenju Evropske komisije koje je Vijeće odobrilo 2019. godine.
EU je pozvala Bosnu i Hercegovinu da izradi i usvoji Državni program za usvajanje pravne stečevine EU (NPAA). U kontekstu reforme javne uprave, EU je pozdravila provedbu sveobuhvatne strategije upravljanja javnim finansijama na svim nivoima vlasti.
EU je naglasila potrebu da se učvrsti vladavina prava i poduzmu odlučni koraci za jačanje pravosuđa te sprečavanje i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
EU je pozdravila činjenicu što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo nekoliko strategija (o terorizmu, organiziranom kriminalu, pranju novca, migracijama) i prijedloge zakona (posebno one o integritetu pravosuđa, sukobu interesa, sprječavanju mučenja).
EU je naglasila da će usvajanje ovih zakonodavnih inicijativa u parlamentu, koje su u potpunosti u skladu sa evropskim standardima, doprinijeti rješavanju ključnih prioriteta iz Mišljenja i povezanih koraka.
EU je pozdravila konačan početak rada kontakt tačke za saradnju sa Europolom, nakon nekoliko godina odgađanja, i izrazila očekivanja da će Bosna i Hercegovina postići konkretne rezultate u borbi protiv organiziranog kriminala.
EU je pozvala na hitno usvajanje zakona koji uređuje sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma, u skladu sa pravnom stečevinom EU, kako bi se izbjeglo da Bosna i Hercegovina ponovo bude stavljena na sivu listu.
EU je pozdravila poboljšanja u upravljanju migracijama i naglasila potrebu da Bosna i Hercegovina osigura efikasniji pristup azilu, te da brzo zaključi Sporazum o statusu sa Frontexom.
EU je naglasila potrebu da Bosna i Hercegovina poboljša usklađivanje sa viznom politikom EU.
Po pitanju ljudskih prava i manjina, EU je pozdravila usvajanje akcionih planova za socijalnu inkluziju Roma, te o pravima LGBTI osoba.
EU je podsjetila da bi Bosna i Hercegovina, kao ključni prioritet iz Mišljenja, trebalo da osigura sigurno i povoljno okruženje za civilno društvo, posebno prihvatanjem evropskih standarda o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja.
U tom pogledu, EU je izrazila ozbiljnu zabrinutost o zakonodavnim inicijativama za kriminalizaciju klevete i koje targetiraju civilno društvo u entitetu Republika Srpska, a koje bi, ako budu usvojene, bile jasan korak unazad, te je pozvala na njihovo povlačenje.
EU je istakla važnost garantiranja slobode izražavanja, okupljanja i udruživanja, jednakosti polova, zaštite i inkluzije ugroženih grupa, te obezbjeđivanja inkluzivnog i kvalitetnog obrazovanja za sve.
Nakon komemoracije genocida u Srebrenici, EU je pozvala sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da preduzmu konkretne korake da propagiraju okruženje koje pogoduje pomirenju u cilju prevazilaženja nasljeđa rata.
EU je pozdravila aktivno učešće Bosne i Hercegovine u regionalnoj saradnji, uključujući zajedničko regionalno tržište, te ohrabrila Bosnu i Hercegovinu da brzo ratificira posljednji sporazum koji se tiče regionalne mobilnosti, a koji još nije ratificirala.
EU je pozdravila značajan napredak Bosne i Hercegovine u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, dajući tako znak svoje posvećenosti putu ka EU, i naglasila da se restriktivne mjere moraju u potpunosti provesti.
Putem svoje vojne operacije EUFOR Althea, EU daje podršku vlastima Bosne i Hercegovine u održavanju sigurnog i bezbjednog okruženja. EU je pozdravila veliku podršku Bosne i Hercegovine izvršnom mandatu EUFOR Althea i njenom kontinuiranom prisustvu radi stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
EU je podvukla prilike koje nudi Ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan kao i Evropski zeleni plan.
U okviru paketa energetske podrške za Zapadni Balkan (IPA 2023), Bosna i Hercegovina je dobila 70 miliona eura budžetske podrške u cilju zaštite ugroženih porodica i malih preduzeća pogođenih rastućim cijenama energenata, pritom unapređujući energetsku tranziciju i diversifikaciju. Prva rata od 63 miliona eura isplaćena je u maju 2023. godine.
Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje razmijenilo je i mišljenja o dešavanjima u Bosni i Hercegovini i regionalnoj situaciji na zapadnom Balkanu, navodi se u saopćenju.
(FENA)
