Redom su “padale” Danska, Poljska, Austrija, Finska, Švedska, Južnoafrička republika, Republika Irska, Sjeverna Irska, Zimbabve i Švicarska, da bi naši momci nakon dvije završena faze turnira imali skor 10/10.
Danas sreća nije bila na strani bh. reprezentativaca protiv Čileanaca, jer su u više navrata pogađali prečke i stative, dok je i golman Čileanaca bio na vrhunskom nivou. Ipak, naš današnji protivnik vjerovatno nije bio ništa bolji na terenu od BiH, ali su znalački iskoristili pad koncentracije protivnikanakon prvog primljenog gola, da bi stigli do uvjerljivog vodstva od 3:0.
Kada se činilo da je sve gotovo, BiH s dva gola Almira Zulića dolazi do minimalnog zaostatka te propušta nekoliko prilika za izjednačenje do kraja prvog poluvremena.
U nastavku, golman Čilea je nastavio s nekoliko fantastičnih intervencija, Čileanca dolaze do 4:2, ali Zulić svojim trećim golom eskpresno vraća jedan gol zaostatka. Ipak, minut do kraja bh. reprezentativci su morali ići na sve ili ništa, što su Južnoamerikanci znali iskoristiti te pogoditi za konačnih 5:3 i plasman u polufinale, gdje su kasnije poraženi od Meksika.
S druge strane, reprezentacije Bosne i Hercegovine je igrala susret za plasman protiv Indonezije, a očito da se razočaranje zbog poraza od Čilea prenijelo i u ovo utakmicu. Bh. reprezentacija je zaostatak od 3:1 sa poluvremena uspjela stići u nastavku utakmice, ali Indonežani su nemilosrdno kaznili jedno poigravanje i izgubljenu loptu minut prije kraja te slavili pobjedu rezultatom 4:3, tako da BiH sutra očekuje posljednja utakmica na prvenstvu, odnosno, susret za 7. mjesto.
Iako nije bilo veće medijske pažnje oko ovih momaka, oni su u tišinu čvrsto stajali na terenu, pobjeđivali odlične ekipe, a rukom na srcu dok se Oslom čula himna Bosne i Hercegovine. Iako zvuči previše subjektivno, ovi momci su sigurno bili odlični ambasadori naše domovine u Skandinaviji, a 10 pobjeda u 12 mečeva zvuči impresivno.
Vrijedi još jednom istaći, dres reprezentacije Bosne i Hercegovine ponosno su na ovom turniru nosili Muhamed Golub, Kenan Žunić, Nermin Salkanović, Vjeko Matuh, Mevludin Osmanović, Ademir Bajrić, Almir Zulić i Ado Mustafić, a reprezentaciju je vodio selektor Elmedin Škrebo, uz asistenta Vedada Kovačevića, te volontera Harisa Okanovića.
Udruženje “Međunarodni forum solidarnosti-EMMAUS” (MFS-EMMAUS) iz Doboj Istoka kao partner “Homeless World Cup” (HWC) organizacije iz Škotske i nosioc projekta “Malonogometne reprezentacije beskućnika BiH”, od septembra 2011. godine aktivno radi na realizaciji ovog projekta. Muhamed Bešić već drugi put plaća aviokarte za odlaske na prvenstva, dok NSBiH pomaže opremom.
Igrači, zapravo učesnici u projektu, su mladi iz socijalno ranjivih i marginaliziranih grupa našeg društva, među kojima su beskućnici, prognana i raseljena lica, djeca bez roditeljskog staranja, korisnici smješteni u kolektivnim i izbjegličkim naseljima, kao i pripadnici manjina. Veći rezultat od takmičarskog, što je i krajnji cilj projekta, su pozitivna iskustva i doživljaji koji su igračima promijenili živote i učinili da se osjećaju ponosnim kao reprezentativci i ambasadori svoje zemlje.
