Lav Nikolajevič Tolstoj proglašen za najboljeg pisca u posljednjih 200 godina

Engleska književnica Virdžinija Vulf tvrdila je za njega da je najveći romanopisac svih vremena, a Džejms Džojs je zapisao: “On nije nikad dosadan, niti glup, nikad umoran, pedantan ili teatralan.” Tomas Man je pisao o njegovoj bezazlenosti: “Rijetko je radio kao umjetnik, više kao prirodnjak.”

Riječ je, naravno, o ruskom velikanu pisane riječi Lavu Nikolajeviču Tolstoju, kojeg svrstavaju u najveće ruske realiste njegovog doba, a ove godine navršava se 185 godina od njegovog rođenja.

Neosporno je da su mu veliku reputaciju donijela djela “Rat i mir” i “Ana Karenjina”, a njegov književni rad sastojao se iz pokušaja napada na rusko društvo, koje je vjerno slikao, a i sam mu je pripadao.

Bio je neobično dijete, pa je tako jednoga dana objavio svojim najbližima da posjeduje predivnu tajnu koja bi mogla sve ljude na svijetu učiniti srećnima. Ako bi svijet upoznali s njom, nastala bi vrsta zlatnog doba bez bolesti, bijede i mržnje. Svi bi se međusobno voljeli i postali bi “mravlja braća”. Nikolaj je razotkrio ideju o “mravljoj braći”, ali ne i glavnu tajnu – onu po kojoj bi ljudi bili beskrajno srećni. Tu je tajnu napisao, kako je rekao, na “zeleni prut” zakopan do živice pokraj puta u šumi Zakaz. Tada je Tolstoj vjerovao da postoji mali “zeleni prut” na kojem je napisano nešto što bi uništilo sve zlo u ljudima i dalo im velike blagoslove. Kasnije je vjerovao da takva istina postoji u ljudima i da će im se razotkriti i dati im što očekuju.

Takođe je vjerovao da, ako nauči izdržati patnju, neće nikad biti nesrećan. Da bi mu izdržljivost porasla, znao je držati rječnik ispred sebe pet minuta, a nekada bi se bičevao dok ne počne plakati.

Kada je odrastao, Tolstoj je nastavio formulisati ideje započete u djetinjstvu. Jedna od možda najvažnijih ideja je ona o savršenstvu. Tolstoj je vjerovao da svaki čovjek može postići sreću ako sebe usavrši – moralno, mentalno i fizički. Često je pisao liste načina kako bi sebe poboljšao u svakom polju. Počeo je i formulisati ideje o istoriji i vrijednostima univerzitetskog obrazovanja.

“Istorija nije ništa drugo nego skup bajki i tričarija sa gomilom bespotrebnih datuma i imena… Zašto bi iko morao znati da je drugi brak Ivana Groznog sa Temriukovom ćerkom bio 21. avgusta 1562. ili da je 1572. bio četvrti sa Anom Aleksejnovom Koltovski? Ali ipak traže od mene da to znam naizust – ako ne znam – padam na ispitu”, kazao je jednom prilikom.

Prvi dio “Rata i mira” objavljen je 1865. godine pod nazivom “Godina 1805.”, a do 1868. je dodao još tri poglavlja, da bi naredne godine završio roman. Kritičari su ga neko vrijeme negirali, jer nije bio aktivan u književnoj politici. Međutim, roman je bio popularan i vrlo dobro primljen. “Rat i mir” je jedno od najvećih djela u istoriji svjetske literature, ali takođe i vrhunac Tolstojevog života.

Na drugom velikom djelu “Ana Karenjina” radi od 1873. do 1877. godine. Izdavač, koji je djelo štampao u serijalima, bojao se uvrstiti zadnja poglavlja koja su bila direktan napad na ratnu histeriju. Tolstoj mu je oduzeo tekst i izdao posebno izdanje.

Nakon burnog života umire na željezničkoj stanici u Astapovu, 9. novembra 1910. godine, od upale pluća. Sahranjen je, kao što je želio, u Zakazu, nasuprot “zelenog pruta”.

Citati
– Bojimo se samo onoga što volimo.
– Mozak besposlenog čovjeka je omiljeno prebivalište đavolje.
– Razum me nije ničemu naučio; sve što znam dalo mi je, otkrilo mi je srce.
– Sedam puta prevrni jezik prije nego što počneš da govoriš.
– Uzrok mnogih nesreća leži na dnu vinske čaše.
– Vrijeme je da prestanemo čekati iznenadne darove života, sami treba da stvaramo život.
– Zadovoljstva bogataša stvaraju se suzama siromaha.
– Žena je kamen spoticanja za karijeru jednog čovjeka.
– Nikad ne slušajte one koji loše govore o drugima, a dobro o vama.
– Samo su dva izvora ljudskih poroka: ljenost i praznovjerje, i samo su dva dobročinitelja: rad i um.

Uticao na  Gandija i Kinga
Tolstoj je bio esejista, kritičar i moralni filozof, a pored svega pacifista i ljevičar.
Svojim naprednim, nenasilnim idejama otpora uticao je na kasnije ličnosti kao što su Martin Luter King i Gandi. Proglašen je za najboljeg pisca u posljednjih 200 godina i to od strane 125 američkih i britanskih književnika koji su učestvovali u anketi koja je trajala više godina.

 

(Vijesti.ba)