Analiza: Efekti poplava ipak manji od prvobitnih procjena

Midhat Hajdarević 2014-07-28

Efekti ekonomskog rasta u prvom kvartalu po svemu sudeći, poništeni su u drugom kvartalu, ali posljedice elementarne nepogode koja je u maju zadesila BiH ipak bi mogle imati manji uticaj na ekonomiju nego što je to prvobitno izgledalo.

Piše: Borivoje Simić

Realni ekonomski rast BiH, prema podacima Agencije za statistiku BiH, iznosio je 2,7% u prvom kvartalu, ali je usporavanje počelo još prije poplava, u apriilu, da bi se potom dogodilo potonuće u maju. Međutim, oporavk industrijske proizvodnje i izvoza u junu daje nadu da bi ekonomski rast mogao biti nastavljen u drugom polugodištu 2013.
No, dostupni podaci upućuju na oprez i tek će se jasnija slika moći steći u narednih mjesec-dva.
Svojevrsno iznenađenje je podatak o junskom izvozu koji je zablježio rast od 1,4% u odnosu na prošlogodišnji juni. Ovaj rast dolazi nakon majskog pada od 12,4 odsto.
Doduše, možda je ovako dobar izvozni rezultat dijelom proizvod i činjenice da su kompanije zbog vlastitih teškoća i otežanh komunikacija majske izvozne pošiljke odložile za juni, pa su cifre za ovaj mjesec tako uvećane.
Ipak, u prvih šest mjeseci 2014.godine bh. izvoz je za 0,5% manji nego u istom periodu 2013.godine, dok je uvoz rastao po stopi od 5,1%.
Analiza robne razmjene pokazuje da izvoz u prvoom polugodištu bilježi pad u glavnim bh. izvoznim prozvodima kao što su mineralna goriva i maziva (pad od 26,1 odsto), električna energija (42,2 odsto), željezo i čelik (5,5 odsto), obojeni metali 23,9 odsto, hrana i žive životinje 26,1 odsto, ali je na drugoj strani povećan izvoz mašina i transportnih sredstava od 13,3 odsto, hemijskih proizvoda 10,6 odsto, medicinskh i famaceutskih proizvoda 26,6 odsto, itd.
Izvozni rezultati praćeni su oporavkom industrijske proizvodnje koja je zablježila trend rasta nakon pada u maju.
Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u junu 2014. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine veća je za 0,8%, dok je u Republici Srpskoj manja za 0,2 odsto. Proizvodnju u FBiH pogurala je djelatnost vađenja ruda i kamena gdje je zabilježen rast za 20,6%, a u RS-u prerađivačka industrija sa rastom od 6,3%.
Nasuprot trendu u RS-u, prerađivačka industrija u FBiH zablježila je pad za 0,3%.
Oporavak u eurozoni, kojoj MMF procjenjuje rast u ovoj godini od 1,1%, krhak je i varljv i očigledno je da za našu, prije svega bazičnu, industriju još uvijek nema vidljvog povećanja potražnje. Ipak, njemačka ekonomija, koja je naš prvi partner u robnoj razmjeni, prema Markitu, u porastu je u prvom polugodištu za 0,7%.
Trendovi u robnoj razmjeni BiiH pokazuju sve veću orijentaciju na Njemačku i Italiju kao naše glavne vanjskotrgovinske partnere, dok Hrvatska nakon ulaska u EU gubi nekadašnje pozicije.
Hrvatska je sada treća bh. izvozna destinacija, dok je po uvozu druga s tendencijom da je Italija vrlo brzo pretekne.
Na drugoj strani došlo je do rasta uvoza od 5,1 posto čemu su doprinijeli uvoz mašina i transportnih sredstava od 14,4 posto, nafte i naftnih derivata 1,2% , hemijskih proizvoda 4,2 odsto itd, a što govori o unekoliko povećanoj domaćoj potražnji.
Ipak, potrošnja u BiH još uvijek je slaba, te je tako promet trgovine na malo nakon martovskog rasta zablježio pad u aprilu 2,2%, a u maju za 1,8 posto. Slabu kupovnu moć stanovništva pratile su i cijene, pa je godišnja deflacija u junu iznosila 1,4 posto.
Raspoloživi dohodak građana smanjen je i zbog činjenice da je prosječna mjesečna neto plata u BiH u maju 2014. (830 KM) nominalno pala za 0,9% u odnosu na decembar 2013.
Uprkos svemu, ekonomske aktivnosti u BiH imale su poziitivni, doduše ograničeni uticaj na tržište rada.
Broj nezaposlenih u maju iznosio je 544.847 i smanjen je u odnosu na 2013. godinu za 0,5 odsto.
Na drugoj strani, broj zaposlenih povećan je za 2,% i u maju 2014. godine iznosio je 707.780 osoba. Podaci za juni još nisu dostupni kako bi se moglo vidjeti koliko su poplave uticale na smanjenje broja radnih mjesta.
Rast zaposlenosti “poguralo” je zapošljavanje u prerađvačkoj industriji gdje je zablježen rast od 4,7 posto, hotelijerstvu i ugostiteljstvu 7,3 odsto, te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 6,6%.
Međutim, treba imati u vidu da je na povećano zapošljavanje sasvim sigurno uticao i prijem pripravnika u javnom sektoru ali i u realnoj ekonomiji budući da su ga kroz podsticajne programe stimulisali razni nivoi vlasti.
Nažalost, trend pada zaposlenih nastavljen je u građevinarstvu 1,2 posto, iako je ovaj sektor u prvom kvartalu zabilježo rast bruto dodane vrjednosti od 16,5%.
Turizam, koji je u 2013. godini dao doprinos rastu BDP-a rekordnim turističkim prometom, u prvih šest mjeseci bilježi pad posjeta od 3,7%, a noćenja za 7,3%, a čemu su sasvim sigurno kumovali blaga zima, februarski nasilni protesti i majske poplave.
Uticaj poplava evidientan je u prikupljanju poreza, ali situacija bi se po svemu sudeći mogla “ispeglati” u narednim mjesecima. Prihodi od indirektnih poreza u junu manji su za 29 miliona KM u odnosu na juni 2013. godine, ali su u prvih šest mjeseci 2014. godine veći za 74 miliona KM ili 2,6 % u odnosu na isti period 2013. godine.
Slična je situacija sa direktnim porezima, kojih je u samo u RS naplaćeno za prvih šest mjeseci manje za 4 posto nego u istom perodu prošle godine, ali je naplata ukupnih javnih prihoda povećana za 5%.
Odobrena donatorska sredstva i očekivani početak radova na sanaciji objekata i izgradnja nakon poplava, daljni radovi na Kordoru Vc, investicije Elektroprijenosa BiH i zahuktavanje izgradnje TE Stanari mogli bi imati pozitivan uticaj na ekonomski rast u drugoj polovini godine.
Osim toga, ne treba zanemarati niti uticaj doznaka iz inostranstva, a koje imaju vrlo jak uticaj na bruto domaći proizvod. One bi mogle biti povećane u ovoj godini, a na što upućuju i riiječi guvernera Kemala Kozarića da je dijaspora bila izdašna u pomoći nakon poplava.
Iako su nakon majskih poplava prognoze za ekonomiju bile crne, čini se kako ipak treba imati dozu optimizma, iako je evidentno da je očekivani ekonomski rast BiH u ovoj godini usporen.