Financijski stres najštetniji je za zdravlje od svih vrsta stresa, pokazalo je istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji.
Jednom sam pročitala nešto o tome kako oni ljudi koji su se pokušali ubiti, ali su preživjeli, gotovo svi do jednoga kažu da su požalili. Oni koji skaču s mosta, na primjer, kažu da čim polete u zrak shvate da su pogriješili, da zapravo ne žele umrijeti’.
I ja sam to čula, a čula sam i drugu priču, iz drugog doba, o tome što su mrtvozornici navodno doznali iz leševa samoubojica koji su se utopili u rijeci, mislim da se radilo o Seini. Oni koji su u smrt odlazili zbog ljubavi batrgali su se da iziđu iz vode. Oni koji su se ubijali zbog financijske propasti tonuli su kao kamen.“
Sigrid Nunez, Prijatelj (2019)
Financijski stres najštetniji je za zdravlje od svih vrsta stresa, pokazalo je istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji. Znanstvenici s College of London i King’s University istraživali su odnos između kroničnog stresa i pokazatelja zdravlja kod 5.000 ispitanika starijih od 50 godina. Znanstvenici su ispitivali povezanost šest uzroka stresa – financijski problemi, skrb za stariju osobu, invaliditet, težak gubitak, bolest, razvod – s indikatorima zdravstvenog stanja povezanih sa stresom, upalom i starenjem (kortizol, C-reaktivni protein, fibrinogen i faktor rasta inzulina-1). Od navedenih šest izvora stresa, financijski problemi pokazali su se najštetnijima za zdravlje.
Osobama pod financijskim stresom smatrali su se oni ispitanici koji su na pitanje “Koje su šanse da u budućnosti nećete imate dovoljno financijskih sredstava za zadovoljenje potreba?” Odgovorile sa 60% ili više. Što je veća percipirana šansa nedostataka osnovnih financijskih resursa, to je bilo i veće iskustvo stresa, a oni koji su u financijskom stresu imaju gotovo 60 posto veću vjerojatnost da će nakon četiri godine pripadati visokorizičnom imunološkom i neuroendokrinološkom profilu, pokazalo je istraživanje. U ukupnom uzorku 17% ljudi doživjelo je financijski stres, a šansu pripadanja visokorizičnom zdravstvenom profilu povećavaju dodatni izvori stresa, poput razvoda. Povezanosti između izvora stresa i zdravstvenog rizika ustanovljene su bez obzira na utjecaj socio-ekonomskih faktora, spola, dobi ili načina života. Poslije financijskog stresa, najštetnijim za dugoročno zdravlje pokazali su se osobni gubitak bliske osobe i kronične bolesti.
Epidemiologinja Odessa Hamilton s UCL-a izjavila je da je prema ovom istraživanju financijski stres najštetniji za biološko zdravlje, a istaknula je i invazivni utjecaj financijskog stresa na različite aspekte života, potencijalno dovodeći do obiteljskih sukoba, socijalne isključenosti, gladi ili beskućništva. Hamilton je objasnila da kronični stres, izazivajući hormonalne promjene i imunološke reakcije, može dovesti do kronične aktivacije imunološkog sustava, pogoršavajući tjelesne i mentalne zdravstvene probleme. Rezultati su objavljeni u časopisu Brain, Behavior and Immunity.
Bilten.org
Buka
