Demokratski predsjednički kandidat Joe Biden obnašat će dužnost 46. predsjednika SAD, objavio je večeras CNN.
Donosimo vam biografiju novog američkog predsjednika.
Nakon porodičnih tragedija, dva neuspjela pokušaja da osvoji Bijelu kuću i predizborne kampanje koju je poremetila pandemija, politički veteran je sa svojih 77 godina uvjerio Amerikance da je upravo on osoba koja će ih ujediniti nakon Trumpa.
– Možemo okončati vladavinu predsjednika koji nas od početka nastoji podijeliti, rastrgati – poručio je u posljednjim satima kampanje bivši američki potpredsjednik.
“Možemo okončati vladavinu predsjednika koji nije znao zaštititi zemlju, koji je raspirivao vatru mržnje”.
Biden do samog kraja ostaje vjeran poruci koju je istaknuo objavljujući kandidaturu u aprilu prošle godine: “Vodimo bitku za dušu Amerike”.
U nedavnom trenutku iskrenosti, koja mu je svojstvena, kazao je da bi poraz od nepopularnog republikanskog milijardera značio da je on bio “jadan kandidat”.
To bi svakako značilo kraj njegove karijere na nacionalnom nivou koju je trijumfalno započeo s 29 godina, ali nije u njoj dugo uživao zbog nezamislive porodične tragedije.
U novembru 1972. proslavio je izbor za američkog senatora, kao peti najmlađi u historiji, okružen presretnom porodicom. Mjesec dana kasnije, njegova supruga i kćerka poginule su u automobilskoj nesreći, dok su mu dva sina bila povrijeđena.
Ta tragedija i smrt najstarijeg sina 2015. povećale su njegovu empatičnost. Saosjećanje je pretvorio u svoju zaštitni znak.
Godine 2020. drži se jednako ponosno kao i na početku karijere i nastupa jednako strastveno.
Pandemija koja je u martu naglo paralizirala predizbornu kampanju oduzela mu je jedan od najjačih aduta: direktan kontakt s biračima.
Premda je potkraj avgusta nastavio putovanja nešto sporijim ritmom, strogo je poštivao zdravstvene upute pa nije bio toliko prisutan na terenu. Kampanju je vodio daleko od birača, izbjegavajući često novinare, na što su upozoravali njegovi kritičari.
Bidenov katkad nerazumljiv govor, posljedica mucanja u mladosti, neprestano se vrte po Twitter profilima Trumpovih pristaša, a njegova ga kampanja otvoreno opisuje kao senilnog starca.
Bivša desna ruka Baracka Obame sada im komotno može proturječiti trijumfom na demokratskim izborima, nakon historijskog preokreta u američkoj politici.
Suprotno od teške i duge bitke 2016. između Sandersa i Hillary Clinton, Biden je uspio brzo okupiti lijevo krilo stranke, vođeno istim ciljem: pobijediti Donalda Trumpa.
Premda se Biden natječe, po riječima Baracka Obame, „s najprogresivnijim programom” u historiji američkih predsjedničkih izbora, neki na ljevici smatraju ga preslabim. I gunđaju kada govori da će obnoviti dijalog s republikancima.
Bidenu je ovo bio treći pokušaj da postane predsjednik, nakon neuspjeha na demokratskim predizborima 1988. i 2008. godine.
Senator više od 35 godina (1973-2009.), potom potpredsjednik od 2009. do 2017., Biden je decenijama dio washingtonskog establišmenta.
Njegova politička karijera duga je, puna kontroverznih epizoda, ali i uspjeha kojima se rado hvali.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, na vrhuncu borbe protiv segregacije, protivio se politici prevoženja autobusima crnačke djece u većinski bjelačke škole kako bi se potaknulo njihovo miješanje. To je tada odgovaralo bijelim biračima u Delawareu, ali mu se poslije osvetilo, na primjer kada mu je to usred televizijske debate predbacila senatorica Kamala Harris, tada njegova suparnica na predizborima.
Ističući da nije “zlopamtilo”, Biden ju je ipak izabrao za svoju potpredsjedničku kandidatkinju.
Harris je prva afroamerička potpredsjednička kandidatkinja u historiji SAD. Ona je po majci indijskog porijekla.
Popularan među Afroamerikancima, Biden je na svojim počecima zagovarao izgradnju socijalnih stanova. I često ističe kako mu je iskustvo učitelja plivanja u većinski crnačkoj četvrti pomoglo u političkoj karijeri.
Ima još epizoda koje su opteretile njegovu kampanju za Bijelu kuću: njegov glas za rat u Iraku 2003. i podrška krivičnom zakonu iz 1994., koji se smatra odgovornim za eksploziju broja zatvorenika, velikim dijelom Afroamerikanaca.
“Pogreška”, priznaje danas Biden, koji insistira na drugom aspektu te velike reforme – zakonu protiv nasilja nad ženama, kojim se “jako ponosi”.
Ušavši u Bijelu kuću Baracka Obame na vrhuncu finansijske krize, bivši senator radio je na usvajanju golemog plana spašavanja privrede od 800 milijardi dolara. To rado ističe kako bi dokazao da može ponovno pokrenuti privredu koja je u velikoj krizi zbog pandemije.
Joseph Robinette Biden Jr. rođen je 20. novembra 1942. u Scrantonu u Pennsylvaniji. Taj je rudarski i industrijski grad 1950-ih prolazio kroz teško razdoblje. Njegov otac potražio je posao u susjednoj državi Delaware i potom je preselio cijelu porodicu u Wilmington. Joe Biden imao je tada deset godina. Taj grad pretvorio je u svoju bazu.
– Moj otac uvijek je govorio: ‘Šampionu, čovjekova veličina ne mjeri se po tome koliko je puta bio srušen na zemlju, nego po tome koliko mu je trebalo da se digne na noge’ – prisjeća se često.
– Pennsylvanija je ključna na ovim izborima – istakao je Biden u nedjelju, što se na kraju i ispostavilo tačnim.
“Živim u Delawareu, ali sin sam Pennsylvanije, rođen u Scrantonu”.
Vodeći kampanju za njega širom zemlje, supruga Jill Biden (69) diskretna je s tim u vezi. Dinamična profesorica, ona je jedan od njegovih najvećih aduta. Par se vjenčao 1977. i imaju kćer Ashley.
Biden je jako vezan za svoju porodicu. Godine 2015. umro mu je najstariji sin Beau Biden od raka na mozgu. Često o tome s tugom govori. Zbog toga se nije kandidirao na predsjedničkim izborima 2016.
Katolik koji se ponosi svojim irskim korijenima, Biden gotovo svake nedjelje posjećuje malu crkvu sv. Josipa u Wilmingtonu.
U januaru je u vezi svog pokojnog sina Beaua kazao: “Svakog se jutra budim i … pitam se: ‘Ponosi li se mnome”?.
(Vijesti.ba)
