Američki senat odobrio Transpacifičko partnerstvo
Američki senat podržao pregovore između SAD-a i 11 država u okviru sporazuma za transpacifičko partnerstvo.
Najveći svjetski trgovinski sporazum mogao bi uskoro postati stvarnost. Američki Senat je podržao pregovore između SAD-a i 11 država – Australije, Bruneja, Kanade, Čilea, Japana, Malezije, Meksika, Novog Zelanda, Perua, Singapura i Vijetnama.
Transpacifičkim partnerstvom trebale bi biti otklonjene trgovinske barijere i olakšano investiranje. Ali, malo je koji sporazum podigao više prašine u američkim ali svjetskim političkim krugovima.
Članovi partije predsjednika Baracka Obame nisu sretni, ali on zasigurno jeste, jer je preskočio važnu prepreku do svog prioritetnog cilja – potpisivanja transpacifičkog partnerstva. Bio bi to najveći trgovinski sporazum u svjetskoj historiji, koji bi SAD trebao potpisati sa 11 država.
Sa 60 glasova “za” u Senatu, predsjednik će uskoro imati tu priliku. Uz to, članovi Senata su svojim glasom potvrdili da amandmanima ni na koji način neće utjecati na sporazum, što je bio zahtjev američkih međunarodnih partnera.
“Oni su se brinuli da bi, ukoliko američki predsjednik potpiše sporazum, on mogao biti predmet amandmana u Kongresu i promjena koje oni nisu ispregovarali, pa su se zbog toga članovi Kongresa morali odreći te nadležnosti”, kazao je politički analitičar Steve Bell.
Sindikati i organizacije za zaštitu okoliša žestoko se protive sporazumu.
“Ovaj trgovinski sporazum podržavaju korporacije koje izmještaju poslovanje, kao da ga je pisao Wall Street, i farmaceutske kompanije, koje žele naplaćivati lijekove po višoj cijeni”, rekao je nezavisni senator Bernie Sanders.
Ali, Bijela kuća insistira da SAD mora imati veću ekonomsku ulogu u Aziji.
“Jaka podrška Kongresa omogućit će Americi da piše pravila u novoj globalnoj ekonomiji, kako bi se vrijedni Amerikanci mogli takmičiti i pobjeđivati”, kazao je glasnogovornik Bijele kuće Josh Earnest.
Priznaju, ipak, da će pojedini Amerikanci zbog te globalizacije izgubiti posao, ali smatraju da će se sporazum isplatiti na duge staze. Predsjednik Obama sada će imati šansu da pokuša to dokazati.
Sudionici sporazuma čine 40% svjetske ekonomije i trećinu svjetske trgovine, i nakon uspostave to bi bila najveća zona slobodne trgovine na svijetu, i dakako najveća ekonomska asocijacija na tlu Azije, višestruko veća i snažnija od Euroazije na čijem etabliranju radi Rusija, Bjelorusija, Kazahstan…
SAD istovremeno pregovaraju i sa EU o uspostavljanju Transatlantskog trgovačkog saveza, koji bi bio još i veći budući da Evropska unija i SAD zajedno proizvode oko polovice svjetskog BDP-a dok na njih otpada trećina globalne trgovine.
Prema pisanju New York Timesa, brojni evropski čelnici, uključujući njemačku kancelarku Angelu Merkel i britanskog premijera Davida Camerona, predlagali su Obami da se zauzme za sporazum o slobodnoj trgovini. Korporacije i poslovne grupe s obje strane Atlantika također lobiraju za trgovinski pakt. Ukidanje carina i drugih barijera između SAD-a i EU moglo bi potaknuti ekonomski rast od 1.5% s obje strane Atlantika, barem prema optimističnim procjenama, prenosi New York Times.
Početkom 2013. godine EU i SAD dogovorili su pokretanje unutarnjih postupaka potrebnih za pokretanje pregovora o Transatlantskom trgovačkom i investicijskom partnerstvu. Na stranici Evropske komisije stoji: “Kada se pregovori završe, ovaj EU-SAD sporazum bit će najveći bilateralni trgovački dogovor ikada dogovoren – i on bi mogao dodati oko 0.5% na godišnji bruto domaći proizvod EU.” Dakle, procjene ekonomskog rasta koji bi sporazum trebao potaknuti variraju od 0,5-1,5 %.
Treba imati na umu da su trenutne carinske dažbine između dvaju strana ionako niske, ispod 3%, tako da se zagovornici ovog pakta nadaju da će rješavanje necarinskih barijera biti ono što će dovesti do rasta trgovinske razmjene. Cilj sporazuma je uklanjanje svih carina na transatlantsku trgovinu industrijskim i poljoprivrednim proizvodima i postići najvišu razinu liberalizacije investicija.
(SB)
