Ako sporazumi između zemalja zapadnog Balkana budu uspješni, većina teretnog prometa preko Balkana bit će preusmjerena s cesta na novi Alpsko-zapadnobalkanski željeznički koridor 10. Željeznička veza između Austrije i Turske bit će dugačka 2152 kilometara, čime bi se Evropa kopneno povezala sa Kinom, piše Delo.
Željeznički prijevoz od Austrije preko Balkana do Turske sada zahtijeva mnogo vremena. Na nekim mjestima brzina je samo 30 kilometara na sat.
Teretni voz, kojemu je od Švedske do Beča potrebno 24 sata, vozi iz Austrije preko Slovenije, Hrvatske, Srbije i Bugarske nekoliko dana.
“Nije bilo puno ulaganja u 30 godina, bio je rat koji je prekinuo veze. Sada se sve zemlje pripremaju za nadogradnju”, rekao je Miloš Rovsnik, predsjednik Uprave Alpsko-zapadnobalkanskog Koridora 10 sa sjedištem u Sloveniji, koji povezuje svih pet zemalja.
Osnovala ga je Evropska ekonomska asocijacija zajedno s ministarstvima za infrastrukturu svih pet zemalja. To će osigurati da zemlje međusobno sarađuju i omogućiti uspostavu čitavog koridora, smatra on. Prošle sedmice imali su jedan od svojih prvih sastanaka u Beogradu, jer preduzeće za koridor 10 postoji tek od juna ove godine.
“Koridor 10 je obaveza osposobljavanja ruta prema evropskim standardima. To znači elektrifikacija, 22,5 tona osovinskog tlaka, dužine stanica koje će dopustiti 740 metara duge vozove, a do 2030. i EDCS signalno-sigurnosni uređaje”, rekao je Matjaž Kranjc, direktor SŽ Infrastrukture.
Slovenski dio koridora je gotovo dovršen.
“Završavamo posljednji dio remonta između Zidanog mosta i Rimskih toplica. Sve temeljne linije u Sloveniji već su elektrificirane, a do 2021. godine one će biti opremljene i sistemom EDCS”, predviđa Kranjc. Prema njegovim riječima, u modernizaciju ovog dijela mreže posljednjih je godina uloženo više od 700 miliona eura.
Iz Zidanog mosta voz će nastaviti kao i sada: kroz Zagreb, Vinkovce, Tovarnik, Beograd do Sofije i dalje do bugarsko-turske granice blizu Svilengrada.
Investicija će biti vrijedna više milijardi eura. Evropa, koja želi što više prometa preusmjeriti sa cesta na željeznice, a s druge strane povezati se s regijom i dalje s Kinom, već je pripremila značajnu finansijsku pomoć za zemlje kroz koje će koridor proći.
Koliko ulaganja je potrebno u čitavom koridoru nije poznsto, jer je studija u izradi. Hrvatske željeznice na svojoj su web stranici objavile plan obnove željeznica, kao i prvu procjenu da prema kojoj im treba oko dvije milijarde eura. U novom planu ulaganja Srbija je namijenila 12 milijardi eura za infrastrukturu, od čega oko 1,6 milijardi eura za željeznice.
indikator
