Amer Jerlagić: Državna imovina – Tapija Bosne i Hercegovine

Amer Jerlagić, predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu – intervju za vijesti.ba

Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu, Amer Jerlagić odgovorio je na brojna pitanja o aktuelnim političkim događajima i dao odgovore na na goruće ekonomske probleme.

Iza nas je 2012. godina. Šta je po Vama obilježilo ovu godinu?

Kada pogledamo unazad, možemo reći da je ovo godina sa velikim političkim obratima, na nivou BiH, na nivou FBiH. Godina sa veoma malo pozitivnih dešavanja na političkoj sceni i ogromnim negativnim trendovima u političkom, ekonomskom i socijalnom smislu. To je godina u kojoj je BiH zbog nesposobne vlasti i lošeg stanja u zemlji od četiri ključne domaće i međunarodne institucije ocjenjena sa negativnom ocjenom. Prva negativna ocjena je bila u oktobru od strane Evropske komisije, pa potom od strane Valentina Incka na zasjedanju Skupštine UN-a, pa potom negativan izvještaj PIC-a i mkonačno negativna ocjena od strane Vijeća EU.

Kada su u pitanju negativni ekonomski trendovi, Bosni i Hercegovini je u posljednjoj godini tri puta snižavan kreditni rejting. Priliv stranih investicija je za 12 puta manji u odnosu na 2010. godinu i za 7 puta manji u odnosu na 2011. godinu. Sa 652 miliona
KM spao je na 56 mil KM!

Kada je u pitanju negativni socijalni trend, broj nezaposlenih je premašio cifru od 550 hiljada i svaki dan je sve veći i veći. Bez obzira koliko to aktuelna vlast pokušavala uljepšati, stanje u zemlji je alarmantno. Aktuelna vlast se tokom cijele godine borila za fotelje i čitava godina je potrošena u namještanje pojedinih političara u ministarske i druge fotelje. Ova godina će ostati upamćena po novom političkom modelu tzv. ”Torki” i liderokratije, koja je zamijenila parlamentarnu demokratiju.

Kada govorite o šestorkama, šta možete reći o izjavi Milorada Dodika ”da je aktuelna šestorka njegovo moranje i da je on njihovo moranje, odnosno da je to samo nužda”?

Ja bih ovdje zapravo postavio kontra pitanje gospodinu Lagumdžiji i Radončiću da nam obrazlože njihovu tezu o tzv. Programskoj koaliciji aktuelne šestorke i da nam moni kažu šta čini tu programsku koaliciju, ako je njihov koalicioni partner Dodik naziva nuždom. Danas se to doima idilom, ali vjerovatno će vrlo brzo zapasti u probleme, pri prvim krupnim odlukama.

Dodik je takođe nedavno izjavio da su predstavnici dva naroda iz susjednih zemalja, Srbije i Hrvatske, dva najbitnija od tri naroda u BiH. Kako to
komentarišete?

Kada je i od Dodika, previše je. To je vjerovatno jedna od najšovinističkijih izjava koju je jedan političar u BiH do sada izjavio. Zabrinjava me da osim Stranke za BiH niko u BiH nije odreagovao na ovu izjavu. Gdje su sada zaštitnici Bošnjaka?!

Ovih dana u posjetu BiH, tačnije u Banja Luku je došao Predsjednik Srbije Nikolić i Premijer Dačić. Vaš komentar u vezi sa posjetom Banja Luci, a ne Sarajevu?

Prije svega još jednom bih prokomentarisao izjavu g. Nikolića ”da svojom posjetom Banjoj Luci želi jasno pokazati da Republiku Srpsku i Srbiju teško ko može rastaviti”. Podsjetio bih g. Nikolića da Srbija i Republika Srpska nikada nisu ni bile sastavljene. Međutim u izjavama koje su uslijedile nakon bilateralnih sastanaka očito je da se Srbija uključuje u internu koordinaciju BiH prema EU. Porukama i izjavama g. Nikolića da želi zajedničku regulaciju voda, zajednički rad javnih preduzeća,a posebno elektroprivreda Srbije i Republike Srpske, Srbija se miješa i ugrožava teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Ovo je prekoračenje specijalnih i posebnih veza. Podsjećamo da je Srbija strana u Daytonskom mirovnom sporazumu, a ne garant kako se to može često čuti u posljednje vrijeme. To je svjesno mijenjanje pravnih i istorijskih činjenica. Vrlo je dobro poznato koje su to svjetske sile garant Daytonskom mirovnom sporazumu, a koja je uloga Srbije.

Evropski put BiH je doveden u pitanje zbog neispunjenja obaveza po Presudi Sejdić i Finci protiv BiH. Vaš stav?

Podsjetio bih da su Silajdžić i Alkalaj potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Sama Presuda Sejdić i Finci protiv BiH se mogla vrlo jednostavno riješiti, ali je na žalost ”šestorkama” služila samo kao paravan za neka druga ustavna pitanja. Pokrenuli su pitanja izbora ili neizbora političara iz reda jednog naroda prema drugom narodu u Domu naroda i Predsjedništvu BiH, što je iskompliciralo cijeli slučaj. Vodili su debate o simetričnim i asimetričnim rješenjima. Na zadnjem susretu u Mostaru, čini se da su članovi nove ”šestorke” usaglasili neku vrstu asimetričnog izbora, ali su njegovo predstavljanje ostavili za neko skorije vrijeme, dok ”uzmu daha”. Ovo se da zaključiti iz alibija nekih od njih koji spominju manjkavosti asimetričnih rješenja iz Daytona. Još u junu ove godine su predstavnici, tada ”sedmorke” olako dali obećanje i prihvatili obavezu ispunjenja zahtjeva Vijeća EU, ali svjedoci smo da su probijeni mnogi zadati rokovi, a da je stanje ostalo ”status quo”.

Takođe i NATO put BiH i dobivanje MAP-a je dovedeno u pitanje?

I ovdje želim da podsjetim, kada je Silajdžić bio u Predsjedništvu BiH napravljena su tri važna koraka ka NATO-u :

1. BiH je dobila Partnerstvo za mir,

2. Otvoren je široki dijalog o NATO integracijama,

3. MAP – ostalo je da se 69 kasarni uknjiže na Ministarstvo odbrane BiH, ali sadašnji lideri i pored jasne Odluke Ustavnog suda BiH o državnoj imovini, to nisu u stanju uraditi. Još u martu ove godine, pri potpisu Banjalučkog sporazuma jasno je bilo da ”šestorka” ne želi jedostavan put za dobivanje MAP-a i pristup euroatlanskim integracijama, nego da se zapravo ide na ruku Dodiku, da se što više razvuče ispunjenje uslova za MAP, odnosno da se u problematiku 69 perspektivnih kasarni, potrebnih za ispunjenje uslova za MAP, želi uvući i ostale neperspektivne kasarne, kao i drugu državnu imovinu. Perspektivna vojna imovina se mogla veoma lako upisati na državu BiH i dati na korištenje Ministarstvu odbrane i dobili bismo MAP. Uostalom, Dodik je izjavio da će se o NATO-u raspravljati za nekih desetak godina. .

Spominjete državnu imovinu. To je tema o kojoj je upravo Vaša stranka puno govorila. Ne znam da li ćete se složiti sa mnom, ali ta tema je prilično daleko od običnih ljudi. Možete li je malo približiti običnom čovjeku?

To je imovina svih nas. Svih građana Bosne i Hercegovine. Svi mi dobro znamo brinuti o imovini u okviru svojih međa, svog grunta. Pa zašto onda ne bismo brinuli na takav način i o državnoj imovini? To su šume, rijeke, riječna korita, jezera, jezersko dno, rude itd. Nedavna presuda Ustavnog suda je potvrdila ono što je Stranka za BiH godinama ponavljala. Državna imovina je imovina kontinuiteta, imovina nastala iz sukcesione mase bivše SFRJ i javna dobra u BiH. To je 54 % teritorije Bosne i Hercegovine. To je ogromni kolateral. Stavljanjem ove imovine u funkciju za sve građane, BiH može postati zemlja prosperiteta. BiH može imati ogromne prihode od koncesija nad državnom imovinom.

Ali, dopustite da se vratim u istoriju. Državna imovina se upisivala u zemljišne knjige još i prije vremena tzv. Ramazanskog zakonika iz 1858. godine koji je ograničavao slobodu raspolaganja sa zemljištem, pa Gruntovničkim zakonom iz 1884. godine kojim Austro – Ugarska državno zemljište upisuje u posebne z.k. uloške kao Bosansko – Hercegovački zemljišni arar. Nakon Prvog svjetskog rata BiH se uvodi u zajednicu Srba, Hrvata i Slovenaca i ponovo se

vrši upis novog vlasnika državne imovine u državni arar Kraljevine SHS. U periodu 1941. – 1945. godine čak se i NDH uknjižila kao vlasnik državne imovine. Vlasništvo nad državnom imovinom se 1947. godine upisuje na FNRJ, a 1965. godine vlasništvo se upisuje kao društvena svojina i nad ovim nepokretnostima je stavljena zabrana prometa. Nakon raspada bivše SFRJ, 2001. godine je zaključen Sporazum o pitanjima sukcesije. Iako je Sporazum ratifikovan 2001. godine, do danas nije uslijedilo uknjiženje nepokretnosti bivše SFRJ na BiH u zemljišne knjige! Mislim da je sada svima jasno zašto se ne želi uknjižiti državna imovina na BiH i zašto se sve vrijeme osporava činjenica o postojanju državne imovine BiH. Državna imovina je tapija Bosne i Hercegovine, a to smeta onima koji osporavaju njeno postojanje.

Imamo presudu Ustavnog suda BiH. Šta su dalji koraci?

Dalji koraci bi bili: Da Državno pravobranilaštvo nastavi sa uknjižbom državne imovine i da nastavi štiti državnu imovinu. Da pokrene preispitivanje svih ugovora o prometovanju sa državnom imovinom zaključenih u periodu od 31.12.1991. godine do danas. Da Vijeće ministara pokrene inicijativu za donošenje Zakona o državnoj imovini i Zakona o restituciji i denacionalizaciji. Da se u skladu sa Odlukom Ustavnog suda BiH pokrene aktivnost na izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama BiH. Da se stave van snage sve odluke Državne komisije za državnu imovinu i da se navedena Komisija rasformira ili da se redefiniše njen resor rada.

Vjerovatno je jedan od najkontraverznijih političkih sporazuma u posljednjih par godina Sporazum Dodik – Lagumdžija. Vaš komentar u vezi sa
Sporazumom.

Svima nam je valjda jasno da je Dodik ucjenio Lagumdžiju da mora svirati po njegovim ”notama” i kao vrhunac takve ”muzike” je i ovaj Sporazum. Vrhunac licemjerja je i sam čin dostavljanja zakona u Vijeće ministara na memorandumu političke partije, tj. SDP-a. To je do sada nezabilježen politički presedan.

Izmjene zakona koje je u Vijeće ministara uputio Zlatko Lagumdžija, a ne Dodik su dodatni paravan, jer smo od Dodika navikli da ruši državu. Lideri su se dogovorili da nam nova podvala dođe od Lagumdžije, kako se u stvari ne bi prepoznao stvarni nivo udara na BiH, pod krinkom ”unapređenja ekonomskog ambijenta u BiH”!

Prijedlog Zakona o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih obaveza daje Dodiku državne ovlasti, jer se predviđa da Parlamentarna skupština BiH dozvoli da za pojedine vrste međunarodnih ugovora neće trebati saglasnost države, te tako entiteti dobivaju elemente državnosti! Političko ovladavanje nad VSTV je direktni udar na treći stub države – neovisno pravosuđe. Želja za političkim ovladavanjem nad tužilaštvom i VSTV-om vjerovatno ima neke druge korijene i borbu protiv političkih neistomišljenika.

Izmjena izbornog zakona i uvođenje zatvorenih lista je korak unazad u demokratskim društvima, kao i pravo građanima da biraju pojedince, a ne partijama podobne osobe. Kao primjer navodim slučaj iz susjedstva gdje Hrvatska ovih dana vodi politiku o promjeni izbornog zakona kako bi otvorila liste, a nama se nudi zatvaranje lista?!

Elektroprenos – Dodik je godinama kočio rad Elektroprenosa, svjesno podrivao tu državnu kompaniju, kočio investicije, ucjenjivao, a sada nam Lagumdžija objašnjava šta uraditi sa novcem Elektroprenosa, kako ga razdijeliti sa onim koji ga je godinama uništavao i kočio razvoj. Oni žele da podijele više od 100 mil KM za pokrivanje entitetskih budžetskih rupa. Ko nam garantuje da Dodik neće na Skupštini zakočiti dalje ulaganje u mrežu? Dodik ne želi kompaniju koja ima državni karakter, to je više puta ponovio. Elektroprenos je uspostavljen po aneksu 9 Dejtonskog mirovnog sporazuma i sve kompanije uspostavljene na taj način imaju integrativni karakter. To boli Dodika i za to ga je kočio i sistemski uništavao.

Budžet FBiH i njegovo usvajanje je takođe specifičan pravni presedan.

Nažalost, sve što danas ima veze sa SDP-om i njihovom politikom je pravni presedan. Većinu toga su pokušali progurati ”na mišiće”. Pa tako i ovaj budžet. Ovo je primjer političkog silovanja. Nikšić nas je uvjeravao da je budžet morao biti donesen na ovaj način, kako kaže zbog MMF-a, a onda će u januaru donijeti ”adekvatan” dokumenat!? Šta to u stvari znači? Rebalans u januaru?! Stranka za BiH je glasala protiv budžeta i nije željela ulagati amandmane na nešto što je pravni presedan. Uz to, budžet je u deficitu za više od 418 mil KM! Preko 200 mil KM se planira ostvariti preko otkupa obveznica FBiH od strane javnih preduzeća. A šta to znači? To je uzimanje investicijskog, razvojnog kapitala od JP i preusmjeravanje za saniranje budžetskih manjkova!?

Rekonstrukcija Vlade FBiH?

Šta god da znači odluka Budimira da Desnicu Radivojevića vrati u ministarske klupe, kriza u FBiH će se nastaviti. Po meni jedino rješenje je tzv. ”Koncentraciona vlada”. Ukoliko vladajuće većine ne žele vlast isključivo zbog ”ratnog plijena” u javnim preduzećima i ustanovama, nego zbog građana FBiH i izgubljene dvije godine, onda je jedino moguće rješenje izglasavanje koncentracione vlade. Praktično, to bi značilo da u FBiH ne bi bilo opozicije, nego bi sve političke opcije participirale u toj vladi i građanima u narednom periodu pokušale nadoknaditi izgubljeno. Ovakav slučaj u bližoj istoriji je bio u Vladi Brčko distrikta BiH, u zajednici Srbije i Crne Gore.

U posljednje vrijeme smo svjedoci prijetnjama iz EU da će građanima Bosne i Hercegovine biti ukinut bezvizni režim i uvedene vize. Vaš komentar.

Jerlagić: Ukoliko se obistine ove prijetnje EU i dođe do ukidanja bezviznog režima, odnosno ponovnog uvođenja viza građanima BiH, očekujem da Vijeće ministara podnese kolektivnu ostavku ili da Ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija podnese ostavku.

Srebrenica?

Ovo je pobjeda razuma i želje za napretkom u Srebrenici. Savez za Srebrenicu SDA – SBiH je istrajavao na osnovnom principu, a to je da Bošnjaci ne smiju biti manjina u skupštinskoj većini. Kada smo usaglasili taj princip, Savez je donio odluku da će biti dio većine načelnika Durakovića koju smo zajednički podržavali.

Mostar? U kojoj su fazi pregovori? Da li će biti izbora u Mostaru i kada se mogu očekivati?

Prije svega želim reći da je odgovornost za neimplementaciju postojećeg Statuta grada Mostara na SDA-u i HDZ-u. Zbog dobro poznatih rezultata posljednjeg popisa stanovništva u Mostaru iz 1991. godine i dobivenih procenata, odgovorno tvrdim da Mostar nikada nije bio, niti će biti bilo čiji stolni grad. (34% Bošnjaci, 33% Hrvati, 19% Srbi, 11% Jugoslaveni, 3% ostali). Na početku pregovora, svi smo se obavezali na kompromis. Tvrdim da će najviše izgubiti one političke opcije koje ostanu tvrdo ”ukopane” na prvobitnim stavovima. Jedan od naših prijedloga je da se ne može desiti da dva puta uzastopno bude izabran gradonačelnik iz reda istog naroda, kao i uvođenje dva zamjenika gradonačelnika iz reda drugih naroda/ostalih u odnosu na gradonačelnika i Predsjedavajućeg vijeća, koji je takođe iz reda drugih naroda/ ostalih. Ne prihvatamo stav SDA za uvođenje reciprociteta za tzv. ”hrvatske” općine u drugim gradovima u FBiH poput Travnika ili Tuzle isl. Očekujemo da će se SDA vratiti za pregovarački sto, jer je bitan politički faktor u Mostaru, a ne se zaklanjati iza nekih tijela i ”biti u igri sa klupe za rezervne igrače”.

Brčko? Stanje nakon suspenzije Supervizije, prvi izbori i nova Vlada nakon Supervizije?

Vlada Brčko distrikta BiH je formirana među prvim na lokalnom nivou. Partijama koje čine vladajuću koaliciju, u skladu sa izbornim rezultatom, dodjeljeni su pripadajući resori. Ono što je uistinu kuriozitet ove koalicije je odluka koju je inicirala Stranka za BiH u dogovoru sa SDA da se za gradonačelnika Brčko distrikta BiH izabere predstavnik Hrvata. Naime, po raspodjeli mandata pojedinim političkim partijama i do sada ustaljenoj praksi, izuzetno teško bi bilo za očekivati da predstavnici Hrvata dobiju mjesto gradonačelnika. Ovim političkim potezom Stranka za BiH želi poslati poruku da se Hrvati trebaju vraćati u Brčko u kojem su prije 1992. godine predstavljali 37 % populacije.

Hvala Vam na iscrpnim odgovorima.

Hvala Vama na pozivu i prilici da iznesem svoje stavove. Koristim priliku da svim građanima BiH poželim sretnu Novu Godinu u kojoj će biti više stranih investicija, više novih radnih mjesta, manji broj nezaposlenih i bolji kreditni rejting BiH.

(Vijesti.ba)