Radnici na platformama (a posebno platformama za dostavu hrane) najčešće jesu mladi ljudi i oni iz grupa sa manje mogućnosti na tržištu rada. To su mlađe generacije, uključujući studente i mlade ljude koji traže dodatne prihode ili fleksibilne radne uslove koji se uklapaju u njihov životni stil.
Platformski radnici pristojno zarađuju, ali u zakonu ne postoje, samo su neki od rezultata nedavno objavljenog Fairwork istraživanje koje je proveo Centar za razvojne evaluacije i društvena istraživanja (CREDI) na osam digitalnih platformi: Fix.ba, Glovo, Korpa, mojTaxi, Šetnja.ba, StudenTime, Žuti Taxi, i Daibau.ba. Uslovi rada na ovim platformama su analizirani na osnovu pet glavnih principa koji se tiču: naknade, uslova, ugovora, upravljanja i zastupanja. O rezultatima istraživanja razgovarali smo sa Amelom Kurta.
BUKA: Nedavno ste održali prezentaciju Prvog Fairwork izvještaja. Šta nam govore rezultati istraživanja? Kakvi su uslovi rada na platformama?
Rezultati prvog Fairwork BiH istraživanja pokazali su nam da postoji značajan prostor za poboljšanje uslova rada na digitalnim platformama u Bosni i Hercegovini. U ovom istraživanju, platformama smo dodjeljivali ocjene od 1 do 10 u odnosu na pet Fairwork pricipa pravednog rada na digitalnim platformama: Pravedna naknada, pravedni uslovi, pravedni ugovori, pravedno upravljanje i pravedno zastupanje. Rezultat bodovanja 1 znači da je platforma zadovoljila pragove i da je to uspjela dokazati. Rezultat 0 znači da se nije mogao pronaći dokaz koji bi pokazao da je platforma ispunila kriterije. Na ovaj način ocijenili smo ukupno 8 platformi iz različitih sektora koje su aktivne na tržištu Bosne i Hercegovine. Platforma s najvišim rezultatom (Glovo) dobila je 4 boda. Dvije platforme (Korpa i Žuti Taxi) dobile su po 2 boda, dok su mojTaxi i StudenTime dobile po 1 bod. Preostale tri platforme (Fix.ba, Šetnja.ba i Daibau.ba) nisu dobile nijedan bod. Prema principima, samo tri od osam platformi (Glovo, Korpa i Žuti taxi) dokazalo je da radnici mogu zaraditi radom na platformama barem minimalnu platu, a niti jedna platforma nam nije dokazala da svi radnici mogu zaraditi pravičnu platu nakon oduzimanja svih troškova povezanih sa radom. Ovdje je važno naglasiti da smo u obzir uzimali samo onaj dio posla koji se dogovara i ugovara isključivo putem platformi (inetrfejsa kao što su mobilne aplikacije ili website-ovi). U okviru drugog principa – pravedni uslovi – samo je jedna platforma (Glovo) dokazala da se sigurnosna oprema radnicima obezbijeđuje bez ikakvih troškova za radnike, te da su svi radnici u obavezi proći kroz sigurnosnu obuku o zaštiti na radu. Ova platforma nam je dokazala i da radnicima pruža dodatno osiguranje u slučaju nesposobnosti za rad. Kada je riječ o ugovorima, samo jedna platforma (StudenTime) nam je pružila dokaze da svi radnici moraju biti pokriveni ugovorom o članstvu kako bi mogli obavljati poslove. Na četiri platforme (Glovo, Korpa, Žuti Taxi i Moj Taxi) uspostavljeni su učinkoviti komunikacijski kanali, uz mogućnost komunikacije sa predstavnicima platformi. Iako niti jedna platforma aktivno ne diskriminiše svoje radnike, niti jedna od njih nam nije dokazala da osim postojanja antidiskriminacijskih politika svojim radnicima osigurava potpunu jednakost i inkluzivan pristup. Također, rezultati istraživanja su nam pokazali da na svim platformama nedostaju mehanizmi za izražavanje kolektivnog glasa radnika.
BUKA: BiH je dugogodišnji primjer izostanka digitalizacije, prevashodno javih servisa, pa se dugo govori o analognoj ekonomiji. Međutim, i to se mijenja. Koliko je razvijena platoformska ekonomija u BiH?
Platformska ekonomija u Bosni i Hercegovini je u ranoj fazi razvoja uz prisustvo nekoliko internacionalnih i lokalnih digitalnih platformi. Trend rada posredstvom digitalnih platformi, u Bosni i Hercegovini naglo se počeo razvijati za vrijeme pandemije Covid-19. Tada je porasla popularnost lokalnih i međunarodnih kompanija za dostavu hrane koje posluju na našem tržištu, a generalno dostava hrane i jeste najpopularniji i najnapredniji sektor u platformskoj ekonomiji u BiH. Za vrijeme pandemije, zbog strogih mjera prevencije, trgovine i restorani su morali prestati sa radom ali i otpustiti brojne radnike. Pojavom platformi za dostavu hrane, postao je popularan i trend online kupovine što je ovim kompanijama bila „slamka spasa“ za preživljavanje. S druge strane, otpušteni radnici dobili su priliku da se zaposle na ovakvim platformama. Nakon toga, možemo primijetiti kako su BiH ulice, a posebno ulice velikih gradova kao što su Sarajevo, Mostar,Tuzla i Banja Luka, preplavili dostavljači sa velikim torbama.
BUKA: Kad kažemo radnici na platformsi odmah pomislimo na dostavljače hrane, ko još spada u ovu kategoriju?
Pa, važno je spomenuti da na našem tržištu postoje i druge platforme osim dostavljačkih a putem kojih je moguće ugovoriti niz usluga – tu spadaju usluge prevoza, čišćenja i održavanja prostora, renoviranja i popravki, kozmetičarske usluge i slično.
Naravno, važno je spomenuti da digitalna (ne)pismenost našeg stanovništa ima veliki uticaj na razvoj platformske ekonomije u BiH. Posebno u manjim i ruralnijim područjima, nedostatak digitalne pismenosti ograničava pristup uslugama koje se mogu dobiti putem platformi. Čak i u većim gradovima na primjeru korištenja taksi usluga, građani se češće odlučuju za tradicionalne načine naručivanja usluga kao što su telefonski poziv ili mahanje na ulici nego putem aplikacije. Kako bi se platformska ekonomija dalje razvijala, jako je važno i unaprijeđivanje digitalne pismenosti među stanovništvom kako bi se omogućilo širem krugu ljudi da platforme koriste na efikasan način.
BUKA: Koji je profil ljudi koji rade na platformama i postoje li dobne preferencije poput studenata?
Ljudi u BiH koji rade na digitalnim platformama dolaze iz različitih društvenih i demografskih grupa, i nije lahko odrediti jedan univerzalni profil radnika na platformama. Profil radnika na platformama varira od vrste platforme, lokacije i sektora. Ipak, postoje neke zajedničke karakteristike i trendovi koji se mogu primijetiti.
Radnici na platformama (a posebno platformama za dostavu hrane) najčešće jesu mladi ljudi i oni iz grupa sa manje mogućnosti na tržištu rada. To su mlađe generacije, uključujući studente i mlade ljude koji traže dodatne prihode ili fleksibilne radne uslove koji se uklapaju u njihov životni stil. Važno je napomenuti i da platforme, bez obzira na dob ili spol radnika, često privlače samozaposlene radnike koji žele da rade kao nezavisni pružaoci usluga. Platforme, a posebno one na kojima je moguć neformalni rad, posebno su privlačne ranjivim kategorijama kao što su oni bez obrazovanja ili sa samo osnovnim obrazovanjem. Ove grupe imaju slabu pregovaračku poziciju i prisiljeni su prihvatiti manje povoljne neformalne ili poluformalne uslove. Također, na platformama su često zaposleni i stariji radnici i penzioneri zato što imaju potrebu za dodatnim prihodom a fleksibilnost im odgovara.
Profil radnika na platformama je raznovrstan, pa to predstavlja jednu vrstu izazova za kreiranje politika i regulacije platformskog rada koji bi najbolje odgovarao njihovim potrebama.
BUKA: Ocjene radnika na platformi uslova rada su, reklo bi se, poprilično niske. Zašto je onda radnicima i dalje atraktivno raditi na platformama?
Platformski rad je atraktivan iz više razloga, iako postoje ozbiljni izazovi i pitanja vezana za prava radnika, socijalnu zašitu i ostale beneficije. Platformski radnici često su suočeni sa nedostatkom osnovnih beneficija kao što su zdravstveno osiguranje, penzija i plaćeni odmor. Potrebno je ovdje prije svega naglasiti da su ocjene niske i zbog toga što je riječ o prilično strogoj globalnoj Fairwork metodologiji koja se primjenjuje u ocjenjivanju uslova rada na digitalnim platformama. Međutim, iako su naše ocjene o uslovima rada na platformama prilično niske, postoji nekoliko razloga zbog kojih se radnici i dalje odlučuju raditi na ovakav način. Jedan od najprivlačnijih faktora platformskog rada je fleksibilnost. Radnike privlači to što mogu birati kada i koliko će raditi, što je posebno važno studentima, penzionerima, roditeljima sa malom djecom i svim onima koji žele prilagoditi rad svojim životnim okolnostima. Sljedeći faktor koji privlači radnike jeste dostupnost poslova obzirom da platforme nude veliki broj poslova i mogu pružiti prilike za lahko zapošljavanje i brzu zaradu. U vezi s tim, platformski rad može biti način za zaradu dodatnih prihoda bez potrebe za dugotrajnim obavezama ili tradicionalnim radnim vremenom. Također, ova vrsta poslova onim radnicima koji se klasifikuju kao samozaposleni može biti privlačna obzirom da pruža veću autonomiju i kontrolu nad svojim životom. I posljednje, nije rijetko da se zbog nedostatka boljih alternativa i ograničenih mogućnosti za zaposlenje radnici odlučuju za platformski rad jer nemaju boljih opcija.
BUKA: Budući da domaće zakonodavstvo ne prepoznaje radnika na platformi da li njihova prava mogu biti poboljšanja zahvaljujući propisima EU, budući da su neke od platformi podložne tamošnjem zakonodavstvu, ali i jer BiH čeka početak pregovora i dužna je svoja zakonska rješenja usklađivati sa evropskim?
Platformska ekonomija nije posve nova pojava na tržištu rada BiH, ali je javna rasprava o zaštiti pri zapošljavanju platformskih radnika na samom početku. Platformski radnici formalno ne postoje kao pravna kategorija, niti imaju pravno regulisan status.
Postoji mogućnost da se prava platformskih radnika poboljšaju zahvaljujući propisima EU budući da su neke od platformi podložne zakonodavstvu EU zbog svoje prisutnosti na tržištu EU. Osim toga, obzirom da Bosna i Hercegovina ulazi u proces pregovaranja o pridruživanju EU, to će zahtijevati i usklađivanje zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, što uključuje i oblast radničkih prava.
Evropska direktiva o platformskim radnicima jedna je od politika čije usvajanje na nivou EU može uticati i na zakonodavstvo u BiH, barem na način da se javna rasprava o ovim pitanjima uvrsti u redovnu agendu domaćih vlasti. Pomenuta direktiva odnosi se na osiguranje prava radnika ali i korisnika platformskih usluga, uključujući smjernice ili zakonske odredbe koje pomažu u određivanju pravnog statusa radnika na platformama.
Važno je napomenuti da će proces usklađivanja zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa zakonodavstvom EU biti složen i dugotrajan, ali može donijeti poboljšanja u zaštiti radničkih prava na platformama u našoj zemlji. Pored toga, i same platforme mogu biti pod pritiskom da poboljšaju uslove rada i zaštite radnika kako bi se uskladili sa zakonima EU i izbegli potencijalne sankcije.
BUKA: Koje su preporuke za poslodavce, a koje za donosioce odluka u vezi sa radnicima na platformama?
Dakle, neke osnovne preporuke za donosioce odluka bile bi da razmisle o usvajanju ili izmjenama zakona i regulativa u oblasti tržišta rada koje bi se odnosile na platformske radnike kako bi im se osigurali pravedni uslovi rada, socijalna zaštita i ostale beneficije. Bez obzira da li je riječ o usvajanju potpunog nove ili izmjenama postojeće regulative, prepoznavanje i klasifikacija platformskih radnika je ključna kako bi im jednoznačno odredili pravni status, te prava i obaveze koja proizilaze iz njega. Posljedično, sistem socijalne zaštite bi trebao obezbijediti platformskim radnicima pristup zdravstvenoj zaštiti, penzijama i drugim socijalnim beneficijama. Potrebno je također osigurati redovno praćenje i inspekcijski nadzor u provođenju kako trenutnih tako i novih/izmijenjenih zakonskih rješenja. U tom kontekstu se nadamo da će rezultati Fairwork istraživanja u BiH pomoći donosiocima odluka da bolje razumiju ovaj vid radnog angažovanja i izazove sa kojima se susreću platformski radnici.
Podaci prikupljeni kroz razgovore sa platformskim radnicima pokazuju da poslodavci mogu, bez obzira na zakonska rješenja, svojim aktivnostima poboljšati uslove rada na platformama. To prvenstveno podrazumijeva osiguranje pravične naknade, sigurnosne opreme i obuke o zaštiti na radu koje će pomoći u zaštiti radnika od rizika kojima se izlažu, te kroz potpisivanje ugovora sa radnicima. Također, poslodavcima/platformama preporučuje se da budu transparentni u vezi sa naknadama, provizijama, algoritmima dodjeljivanja poslova i ostalim uslovima rada na platformama.
Osim donosioca odluka i samih platformi, smatramo da je potrebno podići svijest i kod samih radnika u kontekstu njihovih prava, a posebno u pogledu sindikalnog organizovanja radnika.
Sve ove preporuke koje su rezultat jednogodišnjeg Fairwork istraživanja uslova rada na digitalnim platformama u BiH koje je proveo Centar za razvojne evaluacije i društvena istraživanja usmjerene su na stvaranje pravedenih i održivih uslova za platformske radnike, dok istovremeno omogućavaju poslovanju na tim platformama da raste i razvija se u skladu sa globalno prepoznatim principima pravednog rada.
Buka
