ULAGANJE U RAZVOJ VISOČKE PRIVREDE MORA BITI PRIORITET!
Ulaganje u razvoj privrede i poduzetništva je od presudnog značaja za razvoj privrednika koji posluju na području Grada Visoko i mora biti prioritet u svrhu očuvanja ekonomske stabilnosti Grada.
Pandemija izazvana koronavirusom COVID-19 je nanijela teške finansijske udarce malom i srednjem poduzetništvu, i privredi uopće, čije posljedice će se osjetiti još dugo u budućnosti, te će bez adekvatnog djelovanja lokalnih vlasti biti prepušteni sami sebi. Teška finansijska situacija inicira smanjenje troškova poslovanja, smanjenje radne snage i u konačnici do gašenja preduzeća.
Velika preduzeća će opstati sama od sebe, obzirom da već imaju određene mehanizme djelovanja i kapital koji će olakšati period krize, ali ako ne sačuvamo malu privredu i porodične poslove, privreda u Visokom se neće razvijati na način na koji mi želimo ili očekujemo. Trenutni lokalni kapaciteti očigledno nisu dovoljni da se privuku novi investitori koji su spremni da izdvoje značajnija finansijska sredstva i zaposle veliki broj novih radnika.
Poražavajući je podatak da su izdvajanja Gradske uprave za podršku biznisu, privrednicima i obrtnicima za 2019. godinu iznosila samo 1.500 KM od ukupno planiranih 60.000 KM u Budžetu za 2019. godinu.
Poticajna sredstva za poljoprivredu za 2019. godinu su iznosila 50.178 KM od ukupno planiranih 60.000 KM i podrška razvoju turizma za 2019. godinu iznosi 0,00 KM od ukupno planiranih 20.000 KM u Budžetu za 2019. godinu.
Visoko danas ima preko 170 smještajnih objekata za turiste koji su registrovani na popularnom sajtu Booking.com, što nije zanemarivo. Jer jasno je da izgradnja i poboljšanje infrastrukture doprinose jačanju i povećanju smještajnih kapaciteta, otvaranju novih radnih mjesta, povećanja broja turista koji dolaze. Indikativno je da veliki broj porodica u Visokom egzistira od turizma kao najbrže rastuće grane privrede u svijetu i u vrijeme pandemije turistička djelatnost je ta koja najviše osjeti finansijske udare, a u ovim teškim trenucima ne dobiva adekvatnu pomoć. Isto važi i za oblast poljoprivrede i zaštitu poljoprivrednika obrtnika.
Kao primjer pozitivne prakse i način na koji se provodi ekonomska reforma može poslužiti nama prijateljska Općina Kakanj koja je u svrhu subvencije privatnim preduzećima za 2019. godinu planirala iznos od 1.037.000 KM, od kojih je realizovano 914.553,44 KM. U okviru tog iznosa 561.050,27 KM je isplaćeno na konto subvencija za poticaj razvoja, poduzetništva i obrta, poticaj po programu “Pokreni svoj posao”, poticajna sredstva – povrat naknade za zemljište, rente i UGZ-a za novosagrađene objekte. A za poticaj poljoprivrednoj proizvodnji isplaćen je iznos od 353.503,17 KM. Postojanost preko 20 poticajnih programa iz oblasti poljoprivrede i preko 10 poticajnih programa iz oblasti poduzetništva dovoljno govori o želji ka stvaranju što povoljnijeg poslovnog ambijenta za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje i razvoju poduzetništva.
Direktne investicije, stvaranje nove vrijednosti i povećanje robne razmjene povećavaju buduće prihode Grada koji se generišu kroz direktne i indirektne poreze, administrativne takse, naknade i sl. Trenutno povećanje potrošnje kroz ulaganja u razvoj privrede predstavlja trenutni trošak za Grad, ali budući multiplikator tih ulaganja jeste povećanje BDP-a, povećanja broja radnih mjesta, povećanje standarda življenja, kvalitetnija infrastruktura i povećanje prihoda Grada, što ostavlja prostor za progresivan rast privrede.
Neophodno je vršiti kvalitetniju promociju potencijala za investiranje i privlačenja kapitala, ponuditi povoljnije uslove investitorima, a ujedno obezbjediti i mnogo veća finansijska izdvajanja od trenutnih 180.000 KM koliko je planirano u Budžetu za 2020. godini za poticaj privrednicima i poljoprivredi zajedno, da bismo uopće mogli pričati o pozitivnim efektima napretka. Trenutnim odnosom spram razvoju malog i srednjeg poduzetništva, razvoju poljoprivrede i podršci turizmu, lokalna vlast na šalje pozitivnu i jasnu poruku kada je u pitanju budućnost privrede u Visokom.
Mag. oec. Almin Marušić
