9 od 10 najbogatijih ljudi na svijetu su samostalni preduzetnici

Svake godine Forbes objavljuje svoju listu 400 najbogatijih Amerikanaca. Vrh liste u 2019. godini drugu godinu zaredom, nikoga nije iznenadio, Jeff Bezos. Osnivač Amazona zadržao je prvo mjesto uprkos razvodu koji je njegovu neto vrijednost smanjio sa 160 na 114 milijardi dolara.

Amerikanci širom svijeta predstavljaju značajan dio najbogatijih ljudi na planeti, koji čine sedam u prvih deset (vidi dolje). Mnoga imena koja čine listu najbogatijih ljudi na svijetu poznata su, kao i njihovi brendovi – Google, Facebook, Microsoft, itd. (Neki – poput Amancia Ortege i njegovog modnog carstva Zara – vjerovatno su manje poznati.)

To je prilično raznolika grupa, ali ono što ujedinjuje te pojedince (osim njihovog ogromnog bogatstva) je da je svaki, s izuzetkom Bernarda Arnaulta, predsjedavajućeg Louis Vuittona, koji se pridružio očevoj kompaniji 1971, samostalni preduzetnik. (Ovo je suprotnost s ranijim vremenima u ljudskoj historiji kada su najbogatiji pojedinci bili osvajači i politički vladari.)

Bez izuzetka, priča svakog čovjeka je impresivna i upečatljiva.

Larry Ellison

Larry Ellison, osnivač i CEO Oraclea, rođen je 1944. godine kao vanbračno dijete jedne Jevrejke u Nju Jorku, a odgajali su ga usvojitelji (njegova tetka i tetak) na južnoj strani Čikaga. S 22 godine, Ellison je poslije jednog semestra napustio Univerzitet u Čikagu i preselio se u Kaliforniju, gdje ga je zaposlila kompanija za elektroniku. 1977. godine, s 1.200 dolara sopstvenog novca, pokrenuo je malu kompaniju s dva partnera i dobio ugovor za izgradnju sistema za upravljanje bazama podataka CIA-e, koji su nazvali Oracle. To ime kompanija je dobila 1982. godine (Oracle Systems Corporation, kasnije je skraćeno na Oracle).

Amancio Ortega

Najmlađi od četvero djece, Amancio Ortega rođen je u Busdongo de Arbas, Leon, Španija. Sin željezničkog radnika, kao tinejdžer, Ortega je preselio s porodicom u A Korunu, gde je pronašao posao kod lokalnog krojača i naučio kako da ručno izrađuje odjeću. Sa 16 godina shvatio je da ključ uspjeha u poslu nije bilo skladištenje zaliha odjeće već davanje kupcima upravo onog što žele kada god požele. Ortega je 1975. iskoristio svoju malu ušteđevinu da otvori prvu trgovinu – odvajajući se od prodavnice u kojoj je nekada radio. Nazvao ju je Zara. Više od četiri decenije kasnije, Zara prodavnice širom svijeta i dalje primjenjuju strategiju „brze mode“, osvježujući zalihe odjeće dva puta sedmično i ispunjavajući narudžbe u prvih 48 sati.

Bill Gates

Ko može zaboraviti Billa Gatesa? U dobi od 13 godina, kada se većina djece igra sportskim ili video igrama, Gates je napisao svoj prvi softverski program. Upisao se na Harvard u jesen 1973, ali ga je napustio nakon samo dvije godine pridružujući se u svom rodnom gradu Paul Allenu u Albakerku, Nju Meksiko, gdje će komercijalizovati svoj novorazvijeni programski jezik: Microsoft Basic.

Carlos Slim

Carlos Slim rođen je u Meksiko Sitiju 1940. godine. Sin libanskog imigranata, Slim je naučio finansije od svog oca, koji je umro 1953, kada je Slim imao samo 13 godina. Do tada je Slim već kupio svoju prvu državnu obveznicu i akcije u najvećoj meksičkoj banci. Nakon što je diplomirao na fakultetu 1961. godine, postao je berzanski posrednik, često radeći 14 sati dnevno. Nakon četiri godine zaradio je dovoljno za osnivanje brokerske firme – Inversora Bursatil – i počeo je s postavljanjem temelja za Grupo Carso, globalnu konglomeratnu kompaniju koju je Slim osnovao 1990. godine.

Larry Page

Larry Page rođen je u Lansingu u Mičigenu. Sin profesora kompjuterskih nauka, odlučio je da upiše doktorsku disertaciju o strukturi veze interveba i uloge mjerodavnih citata. Page se udružio s kolegom diplomcem sa Stanforda, Sergeyem Brinom, kako bi koristio istraživanje za razvoj Googleovog algoritma PageRank, koji pokreće najbolji pretraživač na svijetu.

Lista se nastavlja. Warren Buffet je kao tinejdžer zarađivao hiljade dolara prodajući novine, pokrenuvši svoj prvi biznis kad mu je bilo 17 godina. Mark Zuckerberg je slavno pokrenuo Facebook na koledžu s prijateljima – koje je pokušao da prevari kao i sve druge s kojima je radio. Michael Bloomberg bio je sin računovođe. Nakon što je otpušten iz svoje investicione banke (bez otpremnine), iskoristio je kapital koji je stekao za osnivanje sopstvene kompanije, koja je prodavala poslovne informacije klijentima. Danas je Bloomberg L.P. svjetski lider u poslovnim podacima i uvidima, zapošljavajući 20.000 ljudi u 167 kancelarija na dva kontinenta.

Jeff Bezos

A tu je i Bezos. Vlasnik najveće svjetske maloprodajne kompanije na svijetu rođen je 1964. kao Jeffrey Preston Jorgensen u Albakerku od 17-godišnjeg srednjoškolca i vlasnika biciklističke prodavnice. Poslije razvoda, njegova majka se udala za kubanskog imigranta četiri godine kasnije, Miguel “Mike” Bezos, koji je s porodicom preselio u Hjuston, a kasnije i u Majami. Prije nego što je pohađao Princeton i kasnije lansirao Amazon iz svoje garaže 1994. godine, Bezos je još kao srednjoškolac radio u smjeni za doručak u McDonald’su kao kuhar u smjeni.

Pouka priče

Postoji rašireno vjerovanje da bogati ljudi obično nasljeđuju svoj novac od bogatog rođaka ili su rođeni sa srebrnim kašikama u ustima, ali istina je suprotna. Autori William D. Danko i Thomas J. Stanley u svojoj knjizi The Millionaire Next Door: The Surprising Secrets of America’s Wealthy primjećuju da je manje od 20 odsto milionera u SAD-u naslijedilo više od 10 odsto svog bogatstva.

Isto je i s milijarderima, čak i više. Čak i za Bernarda Arnaulta, čovjeka s liste koji nije osnovao svoju kompaniju, može reći da je većinu svog bogatstva zaradio. 1976. godine, kada je Arnault uvjerio oca da likvidira svoj građevinski odsjek i prebaci se na nekretnine, prodao ga je za otprilike 40 miliona franaka – oko 31 milion dolara u 2018. godini. To je manje od 0.1 odsto od njegovog danas procijenjenog bogatstva od 76 milijardi dolara.

To ne znači da neki od tih milijardera nisu imali određene prednosti ili privilegije. Warren Buffett bio je sin kongresmena. Carlos Slim radio je naporno, ali njegova porodica nije bila loše stojeća. Bill Gates i Mark Zuckerberg, a možda i drugi, pohađali su elitne privatne škole koje su bez sumnje bile znatno bolje od vaše tipične javne škole.

Ono što je neosporno je da su ti samostalni preduzetnici postali suludo bogati rizikom da ulažu u svoju viziju, što je rezultiralo inovacijom koja je poboljšala svijet oko njih. A to i jeste smisao preduzetništva.

Piše: Jon Miltimore (FEE / Dialogos.ba)

S engleskog preveo: Resul Mehmedović

Dialogos