Pet ekonomskih scenarija za 2014.

Na početku godine Oxford Economics (OE) scenario predviđao je osnaživanje svjetskog ekonomskog oporavka kako se 2013. bude bližila kraju.
Oporavak, kako se previđalo trebalo je da bude rezultat ubrzavanja rasta u SAD i porasta svjetske robne razmjene, ali i pozitivnih trendova na tržištima u razvoju.
Međutim, ova tri faktora nisu doprinijela kako se očekivalo i rast je ostao na “staklenim nogama”: Indija i Brazil su najviše razočarali, a obim svjetske trgovine zabilježio je drugu slabu godinu zaredom. Čak i SAD i eurozona su bilježili rezultate ispod očekivanih. Evo novih mogućih scenarija OE za narednu godinu:
1. Ipak ima razloga za optimizam, prije svega zbog vraćanja povjerenja investitora na razvijenim tržištima poput Japana i Velike Britanije, gdje se bilježi godišnji rast BDP od 3%, a i Kina pokazuje znake skromnog ubrzanja. SAD stabilno rastu. Stoga scenario o rastu globalnog BDP od 2,8% u 2014. (naprema 2,1% u ovoj godini) može biti ostvaren, i to sa 50% šanse, piše u novom izvještaju Oxford Economics globalnih scenarija.
2. OE predviđa da će FED početi sa smanjivanjem QE stimulusa u martu dogodine, što bi moglo da dovede do povlačenja dijela stranog kapitala iz ekonomija u razvoju, pogotovo iz fragilnih ekonomija u razvoju kao što su Brazil, Indija ili Turska, uz jaku depresijaciju kamatnih stopa u tim zemljama i pad povjerenja investitora. U tom slučaju BDP u tim zemljama će u naredne dvije godine oštro usporiti. Ovaj scenario predviđa i dalji slom tržišta nekretnina u Kini. Usljed značajnog usporavanja ekonomija i razvoju, pate i razvijene ekonomije, a globalni BDP pada na 2,4% i 1,8% u 2014. i 2015. Vjerovatnoća ostvarivanja ovog scenarija procjenjuje se na tek 10%.
3. Deflacija u eurozoni, ukoliko do nje dođe, mogla bi da traje i do 2018. Uz slabi rast, ovo bi imalo razarujući efekat jer bi državni dugovi već prezaduženih evropskih zemalja prešli kritični nivo. Od zemalja sa “periferije” eurozone Grčka bi (opet) pretrpjela najviše štete i bila izbačena iz zone eura, dok bi od razvijenih ekonomija najveću štetu doživjela Francuska. Vjerovatnoća za ovaj scenario u 2014. prema OE iznosi 10%.
4. Potrošači u SAD, usljed nesigurnosti regulatora da vode monetarnu i fiskalnu politiku, “napokon” gube povjerenje i potražnja opada, što bi se iz najmoćnije ekonomija na svijetu brzo odrazilo i na ostale države. BDP u SAD bi pao na 1,5% i 1,3% u naredne dvije godine, a eurozona bi pala natrag u recesiju usljed čega bi možda u njoj istovremeno otpočeo i scenario 3. Globalni ekonomski rast bi usporio na 1,7% a eventualni skok zahvaljujući stimulativnim ekonomijama u pojedinim ekonomijama u razvoju mogao bi da se desi tek oko 2018. Vjerovatnoća: 10%.
5. Ekonomija SAD bi mogla da iznenadi većim ubrzanjem u 2014, a čak i mjere štednje u EU mogle bi da dovedu do sigurnijeg oporavka u “periferiji” Unije. U tom slučaju, najčešće predviđani rast pokazao bi se nedovoljnim: svjetska ekonomija porasla bi za više od 4% u 2014. Vjerovatnoća za ovaj scenario prema Oxford Economics iznosi 15%. (Biznis&Finansije)