Admir Hadžiemrić: Prevent i Borac nude perspektivu Travniku

Travnik je muzej na otvorenom i sigurno je da zaslužuje status grada, možda i više od Tuzle, Zenice, Bihaća i Širokog Brijega, koji su to postali

Oslobođenje

• Dvije godine ste na poziciji prvog čovjeka Općine. Situacija je po dolasku bila teška. Kakvo je sada stanje?

– Zatekao sam stanje koje je dosta teško. Reperkusije svega toga se i sad osjećaju. Imali smo kombinat Borac pred zatvaranjem, imamo i dan-danas javno komunalno preduzeće koje je u stečaju, situaciju planskih dokumenata koje ne možete provesti zbog federalnog nivoa… Počeli smo rješavati te stvari jednu po jednu. Došao je Prevent sa perspektivom zapošljavanja oko 400 radnika. Trenutno ih je 150-200 zaposlenih, ali je došla firma u prostor koji je bio neaktivan i koji je bio pod hipotekom. U međuvremenu smo zajedno sa Srednjobosanskim kantonom i FBiH uspjeli da prestrukturiramo proizvodnju u Borcu, tako da od 1.600 radnika sada u pogonima ovog preduzeća i u novim firmama radi njih 1.300. Povukli smo crtu kod JKP Bašbunar i namjeravamo poredati stvari na svoje mjesto. To je ono što je u najužem dijelu grada.

Izgradnja infrastrukture

Kada je u pitanju općina, riješili smo jedan kapitalan problem – vodosnabdijevanja Vlašićkog platoa i to odvajanjem napajanja turističkog naselja od naselja gdje su povratnici, odnosno od onih naselja gdje se nalaze mještani. Tu je i projekat koji smo uradili sa federalnim Ministarstvom izbjeglih i raseljenih osoba, koji je omogućio da se dalje širi mreža vodosnabdijevanja na Vlašićkom platou i da stanovnici dobiju kvalitetnu i dovoljnu količinu vode. To je stvar koja je pravila probleme. Svojevremeno su bile česte blokade na Vlašiću zbog nedostatka vode. Ljudi nisu dali prilaz Babanovcu dok se ne pusti voda u njihova naselja. Toga više nema. Također smo uložili mnogo sredstava i u asfaltiranje puteva na Vlašićkom platou. Naselje Bruneji je bilo odvojeno od svijeta, ali uložili smo oko 75.000 KM i asfaltirali put do njega. Nastavili smo i poslove na vodosnabdijevanju naselja Bila i asfaltiranju puteva na tom dijelu.

• Travnik je na neki način pratio investitore u gradu?

– Upravo tako. Pratili smo privatne investitore u smislu da smo izradili projektnu dokumentaciju i napravili kružni tok prema Meljancu, gdje se gradi zgrada univerziteta. Intenzivne su aktivnosti oko obezbjeđenja sredstava za izgradnju mosta prema Poslovnoj zoni, prema Sportsko-rekreacionom centru Pirota. To je projekat koji zahtijeva hitnost i mislim da ćemo ga uspjeti izvesti ove godine. Da bismo sve to mogli uraditi, prvo smo morali da uklonimo buvljak koji je bio ruglo u središtu grada. Usvojili smo RP Luke, koji podrazumijeva prostor rekreacije, šetnice, parkinga, saobraćaja u mirovanju, studentskih servisnih aktivnosti, odnosno izgradnju studentskog doma koja je u toku, te izgradnju zgrade za dva univerziteta. Projekat za koji se nadam da ćemo realizirati ove godine jeste rekonstrukcija javne rasvjete u samoj gradskoj zoni. U razgovorima smo sa turskom razvojnom agencijom oko izgradnje Vezirskog konaka u Travniku. Radimo da oplemenimo ovaj prostor i nadam se da ćemo uraditi još stvari vezanih za rekonstrukciju fasada zgrada u glavnoj ulici. Travnik će u narednih godinu ili dvije biti malo bolje umiven.

• Travnik ima mnogo turistički atraktivnih i istorijski bitnih stvari. Da li je potreban agresivniji pristup da se ovi turistički potencijali još više približe ljudima sa strane?

– Travnik je sa svim svojim potencijalima zanimljiv ljudima sa strane. Tu su kao prirodni potencijali izvorište Plava voda i vodotok Šumeće, zatim naslijeđa iz osmanskog i austrougarskog perioda, pa čak i socijalizma. Travnik je zaista muzej na otvorenom, ali i grad gdje se rodio nobelovac. Tu je rodna kuća Ive Andrića. Radi se na razvoju rekreativnog turizma, zimskog, kongresnog, edukativnog, zdravstvenog i svakog vida turizma koji omogućavaju kapaciteti Vlašića. Na prostoru Babanovca ima oko 10.000 ležajeva, što u hotelskim smještajima, što u privatnim u vikendicama. Na Vlašiću imamo i zatvorenu sportsku dvoranu u kojoj su trenirale mnoge sportske ekipe. Znamo da je pozicija Babanovca na 1.250 metara nadmorske visine idealna za visinske pripreme sportaša, ali i kao vazdušna banja. Radimo na promociji ovih kapaciteta. Pred početak zimske sezone krenula je kampanja “Dođite svi na šankanje”, imali smo kampanju pred novogodišnje praznike, ali nije bilo snijega. Razgovarao sam sa vlasnicima hotela na Vlašiću o ovom problemu i došli smo do zaključka da moramo sezonu produžiti na ljetni period, da moramo posvetiti više pažnje kongresnom, zdravstvenom, rekreativnom i sportskom turizmu.

• Koliko je opterećenje činjenica da neki političari pokušavaju dogovoriti jednakost uređenja u Travniku sa onim kakvo će biti u Mostaru?

– Tuzla, Zenica, Bihać i Široki Brijeg su postali gradovi. Travnik nije postao grad, iako ima sve elemente za to. Možda i više nego neki od pomenutih. Razlog je upravo to prepucavanje i pokušaj stavljanja jednakosti između Travnika i Mostara. Neke podjele, cijepanja, razdvajanja, u Travniku neće moći proći. Za sve kombinacije koje se čuju u medijima su potrebne ruke za izglasavanje, a građani Travnika će glasati samo za ono što njima odgovara.

• Regionalni vodovod Plava voda je projekat koji bi trebao u narednih nekoliko vijekova da riješi problem pitke vode u pet općina. Koliko time dobija Travnik, jer će se zaštititi ovaj kulturološki brend grada?

– Travnik puno dobija kada vidimo koji su efekti ukupnog projekta. Međutim, teško je reći to ljudima kojima je Plava voda prostor na kojem su odrastali, na koji su dolazili sa roditeljima, na kojem su se zabavljali, imali prve ljubavi… Ovim projektom dobijamo prostor vodotoka Šumeća, koji je u lošem stanju i potrebno je napraviti kvalitetno turističko uređenje, predviđeno u okviru ovog projekta. Također je predviđeno kvalitetno uređenje vodotoka od izvorišta do ušća i to je jedna od osnovnih pozitivnih stvari koje dobija sam grad.

Benefiti Plave vode

Druga stvar je nešto što građani možda i ne osjete, ali Travnik ima jako staru vodovodnu mrežu u jako lošem stanju, gdje su gubici u samom cjevovodu ogromni. Kroz ovaj projekat dobijamo određena grant-sredstva, kojima ćemo sanirati veliki dio te mreže. To su dva benefita iz ovog projekta. A možda najveći benefit, koji se ne vidi, a o čemu projekat vodi računa je vodozaštitna zona, odnosno zaštita izvorišta u izvornom obliku od zagađenja, a to podrazumijeva izradu kolektorskog prstena na Vlašićkom platou, odnosno oko naselja Babanovac i drugih naselja koja gravitiraju vodozaštitnoj zoni Plava voda. Veliki benefit Travniku u odnosu na sve dosadašnje projektne aktivnosti JP RV Plava voda je da u projektu ostaje kao neko ko može da ima kontrolu nad izvorištem, nad eventualnim nepotrebnim manipulacijama koje bi se mogle desiti. Ono što je još jedan benefit jeste da dobijamo dva kvalitetna rezervoara i dodatnih 80 litara u sekundi za područja za koja je zaista potrebna voda, a to su ona sa lijeve strane rijeke Lašve (područje Vukovice i drugih naselja s tog dijela) i područje Nove Bile koje, također, vapi za pitkom vodom.