Adis Arapović: Građani plaćaju visoke troškove poslovanja privrednika u BiH

Centri civilnih inicijativa (CCI) će zajedno s asocijacijama poslodavaca u oba bh. entiteta i Brčko Distriktu identifikovati ključne mjere za unapređenje poslovnog ambijenta u BiH u segmentu parafiskalnih nameta – najavljeno je danas na konferenciji za novinare u Banjoj Luci.

Program-menadžer CCI-a Adis Arapović kazao je da će kreirati listu i nove zakonske prijedloge prioritetnih parafiskalnih nameta koji trebaju biti ukinuti, reformirani i racionalizovani, a da bi osigurali uspostavljanje preciznog registra parafiskalnih nameta na svim nivoima u BiH.

-Da bi poslovali u okvirima propisa, firme u BiH se moraju pridržavati oko 20 zakona vezanih za fiskalna i parafiskalna davanja, dok 30-ak zakona propisuje kaznene odredbe, ako ih se poslodavci ne pridržavaju – ukazao je Arapović i dodao da je istraživanje pokazalo da su tokom godine obaveze firmi da predaju na razne adrese oko 150 raznih prijava i obrazaca.

-Ukupno na svim nivoima vlasti postoji više od 300 parafiskalnih nameta (taksi, naknada, članarina i dugo), od čega oko 95 na nivou RS, plus posebni lokalni parafiskalni nameti; oko 120 na nivou Federacije BiH i kantona, plus posebni lokalni nameti i oko 90 na nivou Brčko Distrikta. Procentualno, iznad pet posto troškova poslovanja neke firme u BiH odnosi se na troškove parafiskalnih nameta, podaci iz studije “Politička i ekonomska kriza u BiH 2012./2013.) – kazao je Arapović.

Istakao je i da parafiskalni nameti privredi u RS godišnje uzmu više od 200 miliona KM (i pored krize i nelikvidnosti).

Prema godišnjem izvještaju o poslovanju – pretpostavke za 2015. godinu (World bank group – Ease of doing business), BiH ima najlošije uvjete za poslovanje u Evropi i nalazi se na 107. mjestu od 189. analiziranih zemalja.

Istovremeno, Arapović podsjeća i na podatak iz novembra ove godine (Centralna banka BiH) po kojem je 67.500 firmi u BiH imalo blokirane račune, ili za oko 300 više nego u oktobru.

Iz svega proizilazi da pored fiskalnih i parafiskalnih nameta, privreda u BiH ima i “nasljedni“ namet iz perioda socijalizma koji se odnosi na “industrijske“ cijene komunalnih usluga i električne energije.

Jedan od primjera je i da zlatar ili obućar plaća istu cijenu komunalnih usluga (voda, smeće, grijanje), kao i ugostiteljska radnja ili domaćinstvo sa četiri ili više članova.

-Situacija je još gora s plaćanjem cijene električne energije, jer je ta cijena za njega dva puta skuplja nego za fizičke osobe – rekao je Arapović i naveo primjer da je cijena komunalne naknade za isticanje firme (reklame) ista za velike poslovne subjekte (npr. tržni centri) i za male (kiosk). Raspon cijena zavisi od djelatnosti, od 100 KM do 3.000 KM

Arapović je ukazao da politika parafiskalnih nameta direktno utiče na standard građana te da je očigledan nesrazmjer između vrijednosti i cijene usluge.

– Sve troškove privrednici na kraju ugrade u konačnu cijenu usluga ili proizvoda, koju na kraju plaćaju sami građani. A zbog visokih troškova poslovanja, poslodavci su često primorani da otpuštaju radnike da bi održali poslovanje, da ih ne prijavljuju, ili na drugi način uđu u zonu sive ekonomije – upozorio je on.

Cilj CCI-a i privrednih asocijacija je da izvrše pritisak na novoizabranu vlast da inicira promjene politika u BiH koje se odnose na oblast poslovanja.

Podršku svim aktivnostima, koje će dovesti do poboljšanja privrednog ambijenta, dao je i zamjenik predsjednika Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić.

| Fena

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close