Mentalni trening i vježbe za mozak

Kao što fizičko vježbanje održava tonus tijela, snagu i izdržljivost, tako psihičko vježbanje ima pozitivan utjecaj na mozak kod ljudi svih dobi.

Dobre vijesti

Opadanje određenih mentalnih sposobnosti za koje se mislilo da su povezane sa starenjem, poput gubitka pamćenja, sporog razmišljanja i blokade kod rješavanja problema, nije neizbježno ako se mozgu nastave davati izazovi.

Ipak, svi smo vidjeli starije ljude koji nedvojbeno doživljaju opadanje mentalnih funkcija kako postaju stariji. Što se može poduzeti kako bi se očuvale (i povećale) mentalne sposobnost kako postajemo stariji?

Što se ne koristi – zahrđa

Ne iznenađuje da se isti savjet koji slijedimo kako bismo postigli tjelesnu kondiciju odnosi i na mentalne sposobnosti -“koristi ih ili će zahrđati.” Kao što svakodnevno ponavljanje vježbi u teretani ili trčanje jačaju određene mišićne skupine, tako će psihičke vježbe ojačati i poboljšati kognitivne funkcije tijekom vremena.

Identificiranjem raznih mentalnih sposobnosti čovjeka – percepcije, kratkotrajnog i dugoročnog pamćenja, strukturalnog i logičkog načina razmišljanja, te verbalnih sposobnosti – propisane su razne vježbe koje su osmišljene kako bi se ojačala ona područja koja imaju tendenciju slabljenja tijekom vremena. Ovdje ćemo vas pobliže upuznati s tehnikom cerebralne aktivacije, zvane “fitness za mozak”.

Kako djeluje “fitnes za mozak”

Cilj treninga je oživljavanje određenih mentalnih sposobnosti prije nego što se one uspore. Vježbe su jednostavne i zabavne. Ponavljanjem vježbi tokom nekoliko sedmica, može se uočiti stvarni napredak za relativno kratko vrijeme.

Pokušajte napraviti sljedeće vježbe kada putujete na posao ili s posla, za vrijeme ručka i pauza, ili dok ste u kupovini ili obavljate kućanske poslove. Ove vježbe će vam uzeti samo nekoliko trenutaka.

Kombinirajte različite varijacije ovih vježbi svaki dan. Važno je da vodite evidenciju o svom napretku. Koristite malu bilježnicu ili dnevnik i zabilježite gdje se čini da imate najviše problema. Tada možete sami propisati vježbe za ona područja u kojima ste najslabiji.

Vježbajte svoje sposobnosti opažanja

Cilj je izvježbati moć opažanja svih pet osjetila: vida, sluha, mirisa, okusa i dodira.

Vid

Svaki dan promatrajte predmet ili osobu pokraj koje prođete na ulici. Odmah nacrtajte taj predmet ili osobu. Tako vježbate kratkotrajno pamćenje. Na kraju sedmice ponovno nacrtajte sedam predmeta ili osoba koje ste zapazili. Tako vježbate dugotrajno pamćenje.

Miris/Okus

Dok jedete u restoranu ili kod prijatelja, pokušajte utvrditi sastojke u jelima koja su vam poslužena. Koncentrirajte se na suptilne arome bilja i začina. Pitajte konobara ili svojeg domaćina kako biste potvrdili svoje zapažanje.

Pamćenje

Pokušajte upamtiti jela ponuđena na meniju vašeg omiljenog restorana. Kako biste vježbu napravili još izazovnijom, upamtite i cijene. Na kraju dana pokušajte se sjetiti jela/cijena te ih zapišite.

Sluh

Kod razgovora telefonom prakticirajte prepoznavanje osobe koja vas je nazvala prije nego što se sama predstavi. Zatim upamtite broj telefona pozivatelja. Na kraju dana popišite ljude s kojim ase tog dana razgovarali zajedno s brojevima njihovih telefona. Na kraju sedmice pokušajte ponovno zapisati što više tih podataka.

Miris/Dodir

Vježbajte svoje osjetilo njuha i mirisa pokušavajući odgonetnuti predmete zatvorenih očiju.

Vježbajte svoje vizualne sposobnosti

Vizualne sposobnosti se odnose na sposobnost stvaranja brzih i točnih procjena udaljenosti, prostora, volumena i općih proporcija predmeta i njihov položaj u prostoru. Pokušajte sljedeće:

Kada uđete u prostoriju u kojoj ima ljudi, pokušajte brzo utvrditi koliko osoba se nalazi s vaše desne, a koliko s vaše lijeve strane, kao i lijevo-desni položaj namještaja i drugih predmeta.

Promatrajte predmete – npr. olovke – i pokušajte procijeniti njihovu dužinu i debljinu.

Kada ste negdje u posjeti, a zatim se vratite kući, pokušajte nacrati plan mjesta kojeg ste vidjeli. Ponovite ovu vježbu sljedeći dan i dan nakon toga.

Vježbajte svoju sposobnost zaključivanja

Zaključivanje uključuje stvaranje logične cjeline od različitih elemenata nakon pažljivog promatranja tih elemenata. Sljedeće vježbe će ojačati ovu sposobnost.

Uzmite jednu rečenicu iz časopisa ili novina (to je logična cjelina). Pokušajte napraviti drugu rečenicu koristeći se istim riječima.

Kupite slagalicu i vježbajte spajanje dijelova što je brže moguće. Zabilježite vrijeme koje vam je za to potrebno. Napravite to ponovno za tjedan dana i zabilježite vrijeme koje vam je za to potrebno.

Vježbajte svoje sposobnosti logičkog razmišljanja

Logika je umijeće rasuđivanja – pronalaženje pravog slijeda za različte elemente. Sljedeće vježbe/aktivnosti će probuditi logično biće u vama.

Nemojte koristiti popis kod kupovanja. Umjesto toga izmislite sistem koji će zamijeniti klasični popis. Koristite pomoćne načine pamćenja, poput stvaranja kompletne riječi, ili dodavanja određenih samoglasnika ili suglasnika prvim slovima riječi za stvari koje trebate kupiti. Ili možete svrstati hranu u dvije kategorije – sirova i kuhana. Ili koristite neki drugi sistem pamćenja koji vam odgovara.

Sve igre uključuju aktivnosti logičkog razmišljanja. Dobar izbor su igre s kartama ili igre strategije poput šaha ili dame. Također su dobre igre rješavanje križaljki i druge igre s riječima.

Izbjegavajte stalno igranje istih igara. Igrači šaha mogu se prebaciti na damu, a igrači bridža mogu zaigrati vist ili belu. Igranje iste igre čitavo vrijeme vodi u rutinu, koja je suprotna aktiviranju logičnog razmišljanja. Tako se koriste isti moždani sklopovi i živčana područja, a sve ostalo ostaje neiskorišteno.

Pronađite nove igre i interese. Istražite aktivnosti koje su vam potpuno nove i pronađite nove partnere za igranje starih i novih igara i aktivnosti.

Vježbajte svoju sposobnost izražavanja

Verbalne sposobnosti – precizno korištenje izgovorenih ili pisanih riječi – traži aktivnost kratkotrajnog i dugoročnog pamćenja.

Ujutro poslušajte ili pogledajte neku emisiju. Tokom dana napišite glavne teme iz te emisije kojih se možete sjetiti. Napravite isto i navečer.

Kad god nekog upoznate, pokušajte smisliti najmanje jedan anagram (premetaljku slova iz imena) njenog ili njegovog imena. Kad vidite riječ – bilo koju riječ – brzo smislite druge riječi koje počinju s ista prva dva slova.

Svaki put kada dođete do kraja jednog poglavlja u knjizi koju čitate, zamislite da ga morate sažeti što kraće možete nekome tko ga nije pročitao, usmeno ili u pisanom obliku.

radiosarajevo.ba