Zašto bi prihvatanje zahtjeva farmera bilo pogubno po bh. potrošača?

Farmeri su najavili i nove blokade granica 23.01.2014. ako im vlada ne ispuni uvjete. Međutim, sve je više mljekara izvoznika mlijeka iz Bosne i Hercegovine koji ne podržavaju zahtjeve ovdašnjih farmera da država donese mjere kojima će ih zaštititi od prekomjernog uvoza. Ne podržava ih ni Vanjskotrgovinska komora BiH (VTK) jer su, kako kaže Ognjenka Lalović, direktorica Sektora privrede u toj asocijaciji, nerealni! Za ovakav stav VTK ima jake argumente: uvoz mlijeka za 10 mjeseci ove godine manji je za oko 12 posto u odnosu na isti period 2013. i iznosio je 115.781.896 KM u ovoj, odnosno 131753.812 KM u prošloj godini. To je manje nego 2010. godine u kojoj je uvoz bio najmanji u poređenju sa prethodnih pet godina. Za 10 mjeseci ove godine smanjen je i izvoz mlijeka iz BiH za oko 24 posto, u odnosu na 2013. godinu i iznosio je 68.957.012 KM, a lani  52.580.863 KM.

Mlijeko je preplavilo Bosnu i Hercegovinu jer je proizvodnja u 2014. godini uvećana, a mogućnosti plasmana smanjene. Aktuelna situacija sa uvozom mlijeka podsjeća na onu od prije nekoliko godina kada su i bosanskohercegovački pivari tražili zaštitu od enormnog  uvoza.

“Dvije godine su insistirali na tome, ali nisu uspjeli dokazati da u BiH ulaze prekomjerne količine uvoznog piva”, podsjeća sagovornica iz VTK.

Farmeri su dodatno uznemireni izjavom otpravnika poslova Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Renza Daviddija o tome da naša zemlja ne može računati ni na kakve ustupke EU u primjeni visokih kriterija za izvoz mlijeka na tržištu ove unije. To je dodatno uznemirilo domaće farmere. Za Mehmeda Nikšića, predsjednika Udruženja mljekara u Federaciji BiH ova poruka je očekivana te očito rješenje mliječne krize, koja već duže vrijeme potresa BiH, moraju tražiti u vlastitom dvorištu. Ne više na ulici i granici nego za stolom.

Ministarstvo trgovine i ekonomskih odnosa sa inozemstvom sačinilo je akcioni plan za izvoz mlijeka iz BiH ali pri tome nije konsultovana Vanjskotrgovinska komora BiH u kojoj je upravo ovih dana aktivirana grupacija proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda. Prema zaključku grupacije, ključni problem koji koči razvoj domaće mliječne industrije su izvoz u Evropsku uniju, sporo napredovanje BiH u evroatlanskim integracijama, loša podrška države za razvoj sektora kroz uticaj na troškove proizvodnje na farmama, te nekorektan odnos trgovaca prema domaćoj prehrambenoj industriji.

Pojačana kontrola

Unatoč rečenom, snabdjevenost bh. tržišta svježim mlijekom i mliječnim prerađevinama je stabilna, a isto se može tvrditi i za cijene. Tragom priče Vladimira Usorca da se “uvozno mlijeko” prodaje na policama tržnih centara i po nevjerovatnih 0,80 KM po litri, obišli smo sve veće tržne centre u BiH. Međutim, ovu priču nismo mogli potvrditi. Jeftino mlijeko od 0,80 KM nismo mogli pronaći, ali je moguće da su neki od tržnih centara svojevremeno imali akcijske prodaje mlijeka. Međutim, to su jednostrane i kratkoročne akcije trgovaca i ne predstavljaju praksu proizvođača mlijeka.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH proteklih dana najavili su da će nastaviti pojačanu kontrolu uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH, a putem carinske kontrole nadgledaće uvozne cijene, količine i carinsko evidentiranje. Vanjskotrgovinska komora BiH, prema riječima Ognjenke Lalović, dobro sarađuje s Upravom, posebno kad je u pitanju pozornost nad uvozom mlijeka u BiH.

Biznis s mlijekom uvezuje nekoliko karika: proizvođače i prerađivače, trgovačke lance, potrošače i državu. Problemi nastaju kad tržište ne funkcionira na zdravim i fer principima, što je slučaj u BiH. Farmeri su nezadovoljni odnosom države prema primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, dakle i mlijeku jer nije uspostavila uslove za značajnije plasiranje ove namirnice na tržište Evropske unije. Među  zahtjevima koje su farmeri isticali na posljednjim sastancima i protestima je uvođenje pojačanih prelevmana, davanje subvencija domaćim proizvođačima i ograničenje uvoza. Tražili su i uvođenje plavog dizela za poljoprivrednu proizvodnju i samo to je Vijeće ministara žurno prihvatilo.

Poljoprivrednici traže uvođenje prelevmana od 72 KPf po litri mlijeka. Međutim, BiH nema instrumente da uvede ovako visoke prelevmane na uvozno mlijeko. Visina naplaćivanja akciza na uvozno mlijeko i mliječne proizvode u zavisnosti od vrste proizvoda i iznosi od 15 do 45 KPf. U Vijeću ministara navode kako bi takva mjera dovela do ekonomskog rata sa Europskom unijom.

Vladimir Usorac od državnih organa zahtijeva da se krajnje odgovorno odnose prema proizvođačima hrane, posebno mlijeka, i odbija svaku tvrdnju da njihovi zahtjevi idu na štetu države i potrošača.
Ranije, ali i najnovije analize, ukazuju na to da bi prihvatanje zahtjeva farmera bilo pogubno po krajnjeg potrošača. Naprimjer: ako bi država uvela dodatne carine na uvezene mliječne proizvode time bi se povećala njihova finalna cijena u našim prodavnicama i direktno ugrozio standard velikog broja građana. Nadalje: ukoliko bi se prihvatio zahtjev za zabranom uvoza, na domaćem tržištu sa polica trgovina bi potpuno nastali proizvodi poput maslaca, voćnih jogurta, dječijih deserta itd, a snabdijevanje tim robama preuzela bi ulica, odnosno crno tržište, jer naša država ne posjeduje tehnologiju za proizvodnju ovih proizvoda. Da li je to zaista zaštita kupca o kojoj pričaju pojedini farmeri ?

Zajedno mali i veliki

Analize vanjskotrgovinske razmjene mlijeka i mliječnih proizvoda za posljednje tri godine pokazuju oscilacije u količini i vrijednosti izvoza mlijeka. U tom periodu ostvaren je deficit od 90 miliona KM, odnosno uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda bio je gotovo dvostruko veći od izvoza, pri čemu se mliječna industrija u razmjeni najviše fokusirala na tržište regiona. Rješenje aktuelne mliječne krize traži i Kantonalna privredna komora Tuzle, kraja poznatog po brojnim farmama i mljekarama.

“Mi ćemo da udružimo velike i male proizvođače mlijeka, i one koji imaju pet i one koji imaju 50 krava. Na taj način ćemo se zaštiti od prerađivača mlijeka jer su nas oni do sada razjedinili, napravili teškoće u radu, oni nam određuju cijenu kako oni hoće i mi to više nećemo dozvoliti. Ubuduće ćemo djelovati jedinstveno”, najavio je Halid Osmančević, predsjednik zadruge “Milk land”.

Međutim, Osmančevićevom prijedlogu se protive farmeri koji proizvode visokokvalitetno mlijeko jer izjednačavanjem uslova otkupa mlijeka za sve farmere, bez obzira na kvalitet mlijeka, direktno bi ugrozilo njihovo poslovanje. Izjednačavanje farmera koji imaju farme sa stotinama krava i čije su farme ispunile standarde EU sa farmerima koji imaju pet i manje krava je nerelano i ekonomski potpuno neopravdano.

Nevolje bh. farmera proističu iz činjenice da je ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju smanjena mogućnost izvoza u tu zemlju, te straha da, nakon sankcija Evropske unije prema Rusiji, evropsko mlijeko (pod povoljnijim uslovima od onih koje imaju bh. proizvođači) preplavi tržište BiH.

Od avgusta do novembra 2014. godine onemogućen je i izvoz proizvoda životinjskog porijekla na tržište Kosova, usljed međusobnog nepriznavanja zdravstveno-veterinarskih certifikata između BiH i Kosova. To je dodatno opteretilo ne samo mliječnu industriju u BiH, nego sve bh. proizvođače izvoznike proizvoda životinjskog porijekla.

Kao posljedica toga, na tržištu BiH konstantno se javljaju viškovi sirovog mlijeka, kojeg mljekare zbog ograničenog plasmana na domaćem i  izvoznom tržištu ne mogu preraditi u redovni tržni asortiman proizvoda, stoga oko 90 % viška mlijeka na tržištu je domaćeg porijekla, sa domaćih farmi.

Ovom mjerom kojom su narušene odredbe CEFTA sporazuma, a samim tim i Sporazuma o stabilizaciji i pridruženju Evropskoj uniji, prave se ogromni, nesagledivi gubici po bh. privredu. Kada se ima na umu da veće bh. mljekare sarađuju sa oko 6.000 kooperanata, nameće se zaključak da je ovom mjerom direktno ili indirektno pogođeno najmanje 12.000 osoba.

Moguće mjere

Kako ističu u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, s obzirom na to da EU subvencira izvoz takvih proizvoda na treće tržište, domaći proizvodi ne mogu biti konkurentni, što bi, dogodi li se to, dodatno uzdrmalo i ovako nestabilnu prehrambenu industriju u BiH. Zbog toga je ova komora pažnju koncentrisala na nekoliko mjera kao što su uvođenje inspekcije za izvoz na rusko tržište; izvoz u Tursku novim koridorom preko Bugarske, a može se tražiti i privremena mjera na određeno vrijeme (skidanje BiH sa “C”) liste ukoliko se negativan bilans ostvari u dva uzastopna perioda.

Svjetska trgovinska organizacija i evropski standardi veoma su strogi, a uslovi na određenom broju naših farmi su veoma loši, što direktno može da ugrozi zdravlje ljudi. Na to je ovih dana ponovo upozoreno i iz Delegacije Evropske unije u BiH.

Problem je i to što vlasti u BiH nisu u posljednjih 14 godina uspjele svoju legislativu uskladiti sa onom u EU, što je dovelo do situacije u kojoj se danas nalaze proizvođači. Promjene u sistemu su nužne te je neophodno postojanje institucije koja bi na državnom nivou regulisala pitanje veterinarstva i sigurnosti hrane.

Poljoprivredni proizvođač iz Kiseljaka Hasan Durkalić smatra da država mora učiniti nešto čime će stimulisati male farmere kakav je i on. Svoju malu farmu bi rado proširio kada bi za to bio stimulisan. No umjesto stimulacija, on u proizvodnji uvijek nailazi na administrativne prepreke samo zbog toga što štalu ima na udaljenosti od stotinjak metara od njegove kuće, ali na području druge općine i kantona! U takvim okolnostima on strahuje za svoj opstanak.

Ima mnogo razloga za zaključak da mljekare i proizvođači svoj opstanak mogu ostvariti jedino zajedničkim radom i razumijevanjem problematike poslovanja na jednoj i drugoj strani. Zbog toga je veoma bitno njihovo dugoročno povezivanje i međusobni fer odnosi.

Daljnji razvoj izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda će zavisiti od proširivanja izvoznog tržišta i unapređenja proizvodnog programa mljekara u smislu povećanja proizvodnje trajnih proizvoda i modernizacije tehnoloških procesa u proizvodnji, te uspostavom mreže izvoznika i zajedničkog predstavljanja na svjetskom tržištu. Kad to postignemo, neće biti razloga za izlazak farmera na ulicu, a i potrošači će biti sigurniji i zadovoljniji.

seebiz.net