Analiza ekonomskih programa bh. političkih partija: Koliko obećanja može stati pod kožu?

Većina ekonomskih programa stranaka koje se ovog oktobra bore za vlast poklapaju se u jednoj stvari: treba smanjiti poreze kako bi se plate radnika povećale. To već godinama traže i radnici i udruženja poslodavaca, ali se ekonomska obećanja iz predizbornih kampanja ne provode. Da li će građani i za četiri godine u očaju konstatovati da papir i web trpe sve i da su ponovo prevareni?

(PIŠE: Darko OMERAGIĆ – DANI)

To što bh. političke partije mogu obećati, građani Bosne i Hercegovine ne mogu zamisliti ni u najljepšim snovima. Ali, u moru predizbornih obećanja malo je ekonomskih, koja su i dalje, nažalost, u drugom planu. U ovom tekstu smo analizirali ekonomske programe političkih partija koje računaju da će ostati na vlasti, njihovih političkih protivnika koji na ove izbore izlaze kao opozicione partije, kao i nekoliko sasvim novih partija ili koalicija.

Većina programa političkih partija koje se bore za komad vlasti svoje programe su izložile na svojim zvaničnim web stranicama. Da papir, a web još više, trpe sve, i ovaj put se potvrdilo. Malo više prostora smo dali partijama koje u svojim programima imaju ono što je u ekonomiji najvažnije – brojke i konkretne prijedloge. Ipak, ključno pitanje je da li će se partije sjetiti svojih obećanja nakon izbora. Naravno, ne mora značiti da će oni koji su bili konkretni na papiru biti isti takvi u praksi. Svaki iole osviješteni birač svoj glas će dati onoj partiji koja planira otvarati radna mjesta, smanjiti namete na ionako male plate, dovesti strane investitore i pomoći bh. privrednicima da prošire proizvodnju. Da li će takvo razmišljanje prevagnuti na ovim izborima, tek ćemo saznati.

Kakvi su ekonomski programi bh. partija?

Mjere za izlazak iz krize

Stranka demokratske akcije je u svoju izbornu platformu za opšte izbore 2014. ugradila dio priče koji se odnosi na razvoj i zapošljavanje. U ekonomskom programu SDA piše da će raditi na povećanju bruto društvenog proizvoda za 2,5 posto godišnje, smanjiti broj nezaposlenih za 48.000, javnu potrošnju za 4,5 posto godišnje, odnosno 1,2 milijarde KM za četiri godine. To su glavni ciljevi SDA-ovog ekonomskog programa s kojim izlazi na izbore.

Ova partija BiH namjerava dovesti u poziciju u kojoj će pokrivenost uvoza izvozom iznositi 65 posto, čime će vanjskotrgovinski bilans biti smanjen za 843 miliona KM. SDA ima plan razvoja i zapošljavanja poboljšanjem poslovnog okruženja efikasnijim stečajnim postupcima, uvođenjem predstečajnog poravnanja, zakonima o predstečajnoj nagodbi. SDA namjerava donijeti zakon o multilateralnoj kompenzaciji, finansijskoj konsolidaciji privrednih društava, formirati privredne sudove, reformisati zemljišnu administraciju, unaprijediti rad Ekonomsko-socijalnog vijeća. SDA će se, navodi se u programu, zalagati za rigorozno praćenje Zakona o trgovini koji propisuje da najmanje 50 posto domaćih proizvoda mora biti na policama tržnih centara.

U SDA smatraju da će se ekonomija dići na noge usvajanjem zakona o javno-privatnom partnerstvu, o koncesijama i javnim nabavkama. Kako bi se privukli strani investitori, prema SDA-ovom programu, potrebno je, između ostalog, usvojiti zakon o strateškim investitorima. Što se tiče mjera za smanjenje nezaposlenosti, SDA predlaže izmjene Zakona o radu i kolektivnog ugovora i razvijanje slobodnih industrijskih zona sa poreskim olakšicama za kvalitetne investitore.

Šta na ovo kaže SDP BiH? Njen ekonomski program i Manifest počinju citiranjem onoga što je ova partija uradila u protekle četiri godine. Iz SDP-a poručuju da su prije četiri godine počeli graditi državu za čovjeka i da ni danas nisu odustali od tog cilja. SDP se pohvalio velikim obimom javnih investicija u gradnji autocesta, elektroenergetskim objektima, rastom izvoza i industrijske proizvodnje, restruktuiranjem namjenske proizvodnje…

SDP u narednom mandatu nudi ekonomski rast od tri-četiri posto godišnje na bazi visoke dinamike izvoza od pet-šest posto godišnje. Nivo deficita javne potrošnje, prema SDP-u, treba svesti na maksimalno dva do dva i po posto godišnje, poreskom reformom treba rasteretiti investitore i poduzetnike, a većinu prihoda prenijeti na oporezivanje potrošnje. Nivo investicija treba podići na 25 do 27 posto BDP-a i poboljšati njihovu strukturu.

Što se posla tiče, SDP smatra da na tržištu rada treba izvesti reforme koje će omogućiti dogovor poslodavaca koji insistiraju na fleksibilnosti radnog odnosa i na vremenskoj limitiranosti kolektivnih ugovora i predstavnika rada koji insistiraju na sigurnosti posla i garantuju prava iz rada. SDP će se zalagati za snižavanje poreza i doprinosa na plate što bi moglo dovesti do otvaranja novih firmi, rasta investicija i povećanog zapošljavanja.

SDP planira poboljšati poslovni ambijent otklanjanjem administrativnih barijera biznisu, snižavanjem poreza na rad i parafiskalnih opterećenja. Eliminacijom crne i sive ekonomije i borbom protiv korupcije unaprijedit će se poslovni ambijent, kažu u SDP-u. U javnom sektoru prioritet će biti investicije u elektroprivredi, cestogradnji i istraživanju i eksploataciji nafte i prirodnog plina. SDP namjerava pomoći domaćoj proizvodnji zaštitom od prekomjernog uvoza, ali uz poštovanje pravila Svjetske trgovinske organizacije i CEFTA-e, izvršiti reviziju privatizacije i završiti postojeću. Cilj SDP-a je i smanjivanje siromaštva za polovinu kroz aktivne politike zapošljavanja, ekonomski rast i penzijske reforme.

Poreska reforma

Demokratska fronta – Željko Komšić, nova stranka na bh. političkom nebu, svoj ekonomski program je nazvala Vizija 14-22, čime su poručili da za provođenja svog ekonomskog programa trebaju osam godina vlasti. Vizija 14-22 je napisana na 300 stranica, a biračima su predstavili njen sažetak na nekih 15-ak. Vizija se fokusira na podršku privatnoj inicijativi i realnom sektoru, reformi javnog sektora, povećanju domaćih i stranih investicija, ruralni razvoj i turizam.

Kako bi se smanjila nelikvidnost, prema Viziji 14-22, potrebno je donijeti zakon koji će definisati precizne rokove plaćanja. Neophodno je provesti poresku reformu postepenim smanjenjem visine i broja nameta, donijeti strategiju za razvoj domaćih banaka gdje bi prva obaveza bila da javne kompanije posluju isključivo sa domaćim bankama. DF je, također, prepoznao da strani investitori iz BiH odlaze zbog velikih opterećenja stopama doprinosa na plate u BiH i predložio definisanje industrija od strateškog značaja, te debirokratizaciju i uklanjanje administrativnih barijera koje koče poslovanje.

Nekad vladajuća Stranka za BiH smatra da treba raditi na povećanju zaposlenosti i smanjenju siromaštva. Kako? Potrebno je obezbijediti rast BDP-a za najmanje šest posto godišnje uz kreiranje 30.000 radnih mjesta godišnje. SBiH bi do ostvarenja ovog cilja išao pokretanjem snažnog investicionog ciklusa privlačenjem i aktiviranjem inostranog kapitala, stavljanjem u funkciju razvoja raspoloživih resursa (obnovljivih izvora energije), intenziviranjem izgradnje saobraćajne infrastrukture, stimuliranjem razvoja stanogradnje (i oslobađenjem od poreza prve kupovine stana), smanjenjem poreza.

SBiH smatra da u djelo treba provesti strategiju zapošljavanja. Poboljšanju života bh. građana, prema programu SBiH, doprinijet će i provođenje ranijeg plana o gradnji šest termoelektrana, 16 hidrocentrala i šest vjetroelektrana, a u izgradnji novih elektroenergetskih objekata obavezno trebaju da učestvuju i bh. referentne kompanije. SBiH smatra da je potrebno državno ministarstvo poljoprivrede koje će harmonizirati podsticaje primarnim poljoprivrednim proizvođačima.

Savez za bolju budućnost – Fahrudin Radončić je u svom ekonomskom programu naznačio najvažnije prepreke bh. ekonomiji, a to su neiskorišteni unutrašnji resursi rasta, nedostatak kvalitetnih investicija, nerazvijenost saobraćajne infrastrukture, nezaposlenost, odlazak stručnog kadra, negativne posljedice privatizacije i nestabilan poslovni ambijent.

SBB će se zalagati za izvozno orijentisanu BiH i stimuliranje razvoja izvozno orijentisanih sektora. Slično ili isto kao i ostale političke partije, SBB će predložiti smanjenje doprinosa na plate i uvođenje poreskih olakšica s ciljem stimulisanja novog zapošljavanja. Prema SBB-u, potrebno je dati podsticaje preduzećima koja nekoga prvi put zapošljavaju.

Preispitivanje dokapitalizacije

Iz HDZ-a BiH kao i iz ostalih političkih stranaka obećavaju borbu za smanjenje poreskih opterećenja gospodarstva i stvaranje istih uslova rada svim preduzećima u BiH. Iz ove stranke su obećali kako će se zalagati za izradu konkretnih projekata koji mogu biti zanimljivi domaćim i stranim investitorima. HDZ BiH će se zalagati za reformu i reorganizaciju javne uprave kako bi više novca ostalo za podršku razvoju privrede. Što se tiče malog i srednjeg preduzetništva, ta stranka obećava da će raditi na omogućavanju pristupa izvorima finansiranja. Također, ova stranka smatra da je poljoprivrednicima potrebno povećati podsticaje.

U programskoj deklaraciji HDZ-a 1990 se kaže da će se ova stranka zalagati za ravnomjerni privredni razvoj cijele BiH, brzo dovršenje privatizacije i preispitivanje sumnjive dokapitalizacije. Osim toga, ova stranka je i za stavljanje naglaska na obnovljive izvore energije, odnosno njihovu gradnju.

Narodna stranka Radom za boljitak je svoj ekonomski program nazvala Program 10 za desetku. Drugim riječima, iz ove stranke nude desetogodišnju viziju razvoja za period 2014 – 2024, a ima i srednjoročnu strategiju 2014 – 2018. kojom bi se BiH integrisala u ekonomski prostor EU. BiH je potrebna stopa rasta od 10,5 do 11 posto, kojom bi BDP po glavi stanovnika narastao na 12.196 dolara. To će se, prema programu NSRzB-a, postići udvostručenjem udjela industrijske proizvodnje u BDP-u. Ova stranka ima niz prijedloga koji se podudaraju s prijedlozima o kojima smo već pisali.

U ekonomskom programu koalicije Zajedno za promjene, koju čine stranke SPP, SDU, LDS, DNS i SPU, između ostalog, navodi se da za poboljšanje uslova života u BiH treba mijenjati uslove za rad u realnoj ekonomiji smanjenjem stope poreza i doprinosa, finansijskom podrškom za otvaranje novih radnih mjesta, stimulisanjem izvoza, suzbijanjem monopolskih uticaja, restruktuiranjem javnog sektora i pooštravanjem finansijske discipline. Sredstva za zapošljavanje, po programu ove koalicije, doći će prodajom državnih preduzeća koja za svoje poslovanje ne koriste prirodne resurse (telekomi, farmaceutske kompanije i slično), zatim iz javno privatnog partnerstva u koje će ući državna preduzeća koja koriste prirodne resurse (elektroprivede, elektroenergetska postrojenja, poljoprivredna dobra) i iz rezervi Centralne banke BiH.

Stranka dijaspore BiH smatra da je najvažnije restruktuiranje privrede s ciljem povećanja njene efikasnosti. Ova stranka smatra da treba zahtijevati aktivniju ulogu Centralne banke BiH u regulisanju i provođenju monetarne politike i bolje supervizije banaka preko agencija za bankarstvo. U SD-u kažu da je potrebno efektizirati finansijski i bankarski sistem kojim će se stimulisati infrastrukturni investicioni projekti, reorganizovati poreski sistem i reformisati glomaznu birokratiju. Također, poreskim olakšicama treba stimulisati rad malih i srednjih preduzeća.

Nova SNSD-ova politika

Savez nezavisnih socijaldemokrata, vladajuća politička partija u RS-u, na ove izbore izlazi s dokumentom pod nazivom Nova ekonomska politika za izlazak iz krize. Samim nazivom programa puno je rečeno, ali SNSD namjerava ostati na vlasti. SNSD-ov program je prepoznao činjenicu da u BiH postoji veliki broj parafiskalnih nameta koje treba otkloniti. Istovremeno, SNSD će se zalagati za pooštravanje poreske discipline, smanjenje obima sive ekonomije, pojednostavljenje registracije firmi kojim će RS biti privlačna stranim investitorima.

Sektor poljoprivrede bi, po SNSD-u, trebao ostati u vrhu prioriteta razvoja RS-a. Kako bi pomogao poljoprivredi, SNSD predlaže revitalizaciju sektora prehrambene industrije. Iz ove stranke poručuju da je pri kraju izrada strateškog plana razvoja poljoprivrede do 2020. godine s jasnim ciljevima. SNSD se u Novoj ekonomskoj politici najviše bavio sektorom poljoprivreda s kojim ima velike planove u koje u petogodišnjem periodu treba uložiti dvije milijarde KM. Ovim novcem bi se povećale obradive površine pod kukuruzom, industrijskim biljem i povrćem, navodnjene površine i proizvodnja mlijeka.

Za printanje programa najveće opozicione stranke u Republici Srpskoj – Srpske demokratske stranke potrebno je najviše papira, ali mu je najveća mana što je pisan uopćeno i pred izbore 2010, pa se kao takav može upotrijebiti bilo kad i bilo gdje. Poruke da ekonomska politika RS-a (BiH se i ne spominje) treba da bude usmjerena na obezbjeđivanje stabilnosti i prosperiteta razvoja privatnog preduzetništva i javno-privatnog partnerstva kao uslova za uspostavljanje snažne privrede, suviše su uopćene. Doduše, spominju se u programu energetika, šumarstvo, poljoprivreda, infrastruktura i ravnomjeran razvoj, ali nema brojki i rokova za provođenje programa.

Demokratski narodni savez u julu je objavio politički program u kojem se nalaze ekonomski razvoj, zapošljavanje i tržište rada. Nema rokova, ali se DNS zalaže za energično preduzimanje mjera na uklanjanju prepreka na putu ka boljem ekonomskom i socijalnom stanju. DNS zahtijeva zaustavljanje decenijskog propadanja privrede i da se izvrši revitalizacija svih preduzeća. Ova stranka predlaže fiskalno rasterećenje privrede, primat privatnog i reformisanje javnog sektora. “Zapošljavanjem, smanjenjem siromaštva i ekonomskim rastom dobićemo stabilnu RS i BiH”, smatraju u DNS-u. U ovoj stranci smatraju da energetske objekte treba graditi tako da njihov 50-postotni vlasnik treba ostati država.

Na ove izbore izlazi i Komunistička partija BiH pod sloganom Glasajte ili zauvijek šutite. Iz Partije poručuju da se nadaju povratku na vlast s koje su, podsjetimo, otišli 1990. i podržavaju proteste obespravljenih radnika. Nosilac liste Komunističke partije BiH za Narodnu skupštinu RS-a Dragutin Ilić kaže da će se zalagati za donošenje propisa koji će stimulisati oblast malih i srednjih preduzeća, kao jednu od realnih mogućnosti za produktivno zapošljavanje.

Ilić je saopštio da je aktuelna vlast nekritički prihvatila sugestije da su mala i srednja preduzeća budućnost domaće ekonomije, “uz šta su kao prioritet proklamovali podršku malim porodičnim firmama, pretežno u uslužnoj djelatnosti, nakon čega su im svake godine povećavali namete. Posljednji klin u mrtvački sanduk bilo je uvođenje fiskalnih kasa, od kojih su jedinu korist imale firme čiji su vlasnici bliski vlastima”. Ilić je rekao i da je vlast dozvolila i otvaranje stranih megamarketa, zbog čega je došlo do masovnog zatvaranja malih firmi, zanatskih i trgovačkih radnji.

Desetak dana prije izbora, Udruženje poslodavaca FBiH u Sarajevu je prezentovalo mjere za izlazak iz ekonomske krize i očekivanja od vlasti.
Među mjerama za rasterećenje privrede koje odavno predlažu poslodavci je ukidanje doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje od četiri posto na platu, doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti na teret poslodavca od 0,5 posto, smanjenje doprinosa iz plate, ukidanje vodne naknade, izmjene Zakona o porezu na dobit, kao i smanjenje parafiskalnih nameta.

Zanimljivo, ove mjere se podudaraju s onim što nude političke partije koje nikako da ih provedu u djelo.

Preuzeto iz magazina Dani koji je od juče u prodaji.