Pokret „Karton revolucija“ nastavlja pravnu borbu za Prokoško jezero. Putem advokata, pokret je Federalnom tužilaštvu FBiH, posredstvom Kantonalnog tužilaštva Srednjobosanskog kantona u Travniku, podnio zahtjev za preispitivanje zakonitosti odluke kojom je odbijeno provođenje istrage o bespravnoj gradnji i uništavanju Spomenika prirode Prokoško jezero.
Slučaj traje već duže vremena. Pokret je nadležnim organima podnio krivičnu prijavu zbog sumnje na nezakonite radnje unutar zaštićene zone Prokoškog jezera, gdje je evidentirana gradnja niza objekata bez ikakvih dozvola – bez lokacijske informacije, urbanističke saglasnosti ili odobrenja za građenje. Umjesto da prijava pokrene ozbiljnu istragu, Kantonalno tužilaštvo SBK je donijelo naredbu da se istraga neće provoditi, zauzevši stav da prijavljeno djelo nema obilježja krivičnog djela, već da je riječ tek o prekršaju. Pritužba pokreta na tu odluku ranije je odbijena, pa je predmet sada podignut na nivo Federalnog tužilaštva.
Po stavu pokreta i njegovog punomoćnika, takvo tumačenje je pogrešno i isuviše restriktivno. Prokoško jezero od 2005. godine uživa status Spomenika prirode, prostire se na 2.225 hektara i podijeljeno je u tri zaštićene zone u kojima je gradnja zabranjena. Uprkos tome, bespravna gradnja je eskalirala do te mjere da na području jezera danas, prema podacima upravitelja, ima oko 293 vikend-objekta.
Posljedice su ogromne: otpadne vode, devastacija prirode i terena nepovratno uništavaju Prokoško jezero, endemske vrste i čitav ekosistem.
U zahtjevu se podsjeća i na to da se objekti grade na zemljištu u državnom vlasništvu, na kojem, prema podacima nadležnih, nijedno lice nema riješen imovinsko-pravni odnos. Plan upravljanja Spomenikom prirode za period 2024–2034. jasno konstatuje da prostor nije stalno naseljen i da su gotovo sve poslovne djelatnosti i iskorištavanje prirodnih resursa zabranjeni – a ipak su, mimo svake dozvole, nicale vikendice, restorani i apartmani koji se izdaju turistima.
Pokret naglašava da je ovdje riječ o krivičnim djelima – protupravnom zauzimanju nekretnine od općeg značaja i oštećenju zaštićenih objekata prirode iz Krivičnog zakona FBiH, a ne o običnom prekršaju. Poseban karakter i pojačana zaštita koje zakon dodjeljuje Prokoškom jezeru ne smiju značiti niži stepen odgovornosti, nego upravo suprotno. Logikom kojom se vodilo tužilaštvo, upozorava se, cjelokupni Krivični zakon mogao bi se derogirati propisima nižeg, kantonalnog nivoa – što je pravno potpuno neprihvatljivo.
Posebno se ukazuje na to da tužilaštvo nije provelo nijednu neposrednu istražnu radnju niti uviđaj na terenu, već je odluku donijelo oslanjajući se na izjašnjenja upravo onih organa čiji se propusti u postupanju i prijavljuju. Uz to, dok se na terenu nalazi oko 300 nelegalnih objekata, pokrenuta su svega tri prekršajna postupka – što, kako se navodi, predstavlja reakciju sistema u tek jednom procentu slučajeva.
Zbog svega navedenog, od Federalnog tužilaštva FBiH traži se da zahtjev usvoji kao osnovan, ukine pobijanu odluku i predmet vrati Kantonalnom tužilaštvu uz nalog da provede istragu. Iz Karton revolucije poručuju da ne odustaju i da će tražiti odgovornost sve dok se devastacija Prokoškog jezera ne zaustavi i dok se ne utvrdi ko je za nju odgovoran. Kako poručuju, pravda u ovom slučaju možda kasni, ali neće izostati.
