PREVENCIJA I LIJEČENJE
Globalna inicijativa podiže svijest o glaukoma, „tihom kradljivcu vida“, koji prijeti gubitkom vida za 80 miliona ljudi širom svijeta
Globalne brojke su alarmantne. Procjenjuje se da od glaukoma boluje oko 80 miliona ljudi, no ono što najviše zabrinjava jeste činjenica da čak polovina njih nije ni svjesna svoje dijagnoze.
Podizanje svijesti o „tihom kradljivcu vida“
U tijeku je Svjetska sedmica glaukoma, inicijativa koja upozorava na vodeći uzrok nepovratnog gubitka vida u svijetu. Riječ je o podmukloj bolesti koju nazivaju i „tihim kradljivcem vida“, jer polovica oboljelih uopće ne zna da ju ima dok ne postane prekasno.
Pod sloganom „Ujedinjeni za svijet bez glaukoma“, od 8. do 14. marta obilježava se Svjetska sedmica glaukoma, globalna inicijativa koja ima za cilj podizanje svijesti o ovoj bolesti, koja predstavlja jedan od vodećih uzroka nepovratne sljepoće. Diljem Bosne i Hercegovine, u više od dvadeset pet gradova, organiziraju se besplatna mjerenja očnog tlaka, edukativna predavanja i druge aktivnosti s jednim ciljem: informirati javnost o opasnostima koje ova bolest nosi.
Glaukom: Šta je to i kako nastaje?
Glaukom nije samo jedna bolest, već skupina očnih bolesti koje imaju zajedničku karakteristiku – progresivno oštećenje vidnog živca. Ovaj živac je ključan za prijenos vizualnih informacija od oka do mozga. U većini slučajeva, oštećenje vidnog živca rezultat je povišenog očnog tlaka.
U oku se neprestano stvara tekućina, tzv. očnu vodicu, koja mora i otjecati kako bi tlak ostao stabilan. Ako drenažni sustav oka ne funkcioniše pravilno, tekućina se nakuplja, što uzrokuje povišenje tlaka i postepeno uništavanje vlakana vidnog živca. Svako uništeno vlakno znači trajni gubitak u vidnom polju.
Simptomi koji dolaze prekasno
Budući da glaukom često ne daje nikakve simptome u početnim fazama, mnogi oboljeli traže pomoć tek kada je vidni živac već ozbiljno oštećen. Bolest se može razvijati godinama bez ikakvih simptoma, sve dok se vidno polje ne suzi do te mjere da osoba počinje gledati kroz „tunel“.
Najčešći oblik glaukoma, glaukom otvorenog kuta, razvija se vrlo sporo i bezbolno. Prve promjene koje nastaju su suptilni gubitci u perifernom vidu, koji se često ne primjećuju u svakodnevnim aktivnostima. U kasnijim fazama, oštećenje je već značajno, a izgubljena funkcija vida ne može se vratiti.
Akutni glaukom zatvorenog kuta
Za razliku od glaukoma otvorenog kuta, akutni glaukom zatvorenog kuta je hitno medicinsko stanje koje zahtijeva brzu intervenciju. Ovaj oblik nastupa iznenada i uz dramatične simptome, uključujući jaku bol u oku, koja se širi prema čelu, praćenu glavoboljom, mučninom i povraćanjem. Vid postaje zamućen, a oko izvora svjetlosti pojavljuju se karakteristični „halo“ efekti.
Osobe koje osjete ovakve simptome trebaju se odmah obratiti oftalmologu jer brza reakcija može spriječiti potpuno i trajno sljepilo.
Ko je najugroženiji i kako se glaukom može otkriti na vrijeme?
Iako glaukom može pogoditi svakoga, postoje određeni rizični faktori koji povećavaju mogućnost obolijevanja:
Dob: Rizik raste nakon 40. godine života.
Genetika: Osobe koje imaju obiteljsku povijest glaukoma trebaju biti posebno oprezne.
Dijabetes i povišen krvni tlak.
Visoka kratkovidnost i dugotrajna upotreba kortikosteroidnih lijekova.
Prethodne ozljede oka.
Zbog toga što glaukom nema rane simptome, jedini način za njegovu pravovremenu dijagnozu su redoviti oftalmološki pregledi. Stručnjaci preporučuju:
Sveobuhvatan pregled očiju svake dvije godine nakon 40. godine.
Jednom godišnje nakon 60. godine života.
Važno je napomenuti da samo mjerenje očnog tlaka nije dovoljno – potreban je kompletan pregled koji uključuje provjeru vidnog polja, pregled vidnog živca i debljine rožnice.
Liječenje glaukoma: Zaustavljanje, a ne obnova vida
Kada se glaukom dijagnosticira, važno je razumjeti da je cilj liječenja zaustaviti ili usporiti daljnje oštećenje vida, jer gubitak vida zbog glaukoma je trajni. Liječenje je najčešće doživotno i zahtijeva disciplinu pacijenta.
Prvi oblik liječenja obično su kapi za oči, koje smanjuju proizvodnju očne vodice ili poboljšavaju njezino otjecanje, čime se smanjuje očni tlak i smanjuje pritisak na vidni živac. Redovita primjena terapije ključna je za očuvanje preostalog vida.
Dodatne metode liječenja
Kada kapi za oči nisu dovoljna za kontrolu očnog tlaka ili pacijent ne podnosi lijekove, mogu se koristiti laserski tretmani poput laserske trabekuloplastike, koji poboljšavaju funkciju drenažnog sustava oka. Ako laserska terapija nije učinkovita, pristupa se kirurškim zahvatima, kao što je trabekulektomija, koja stvara novi kanal za drenažu tekućine.
Posljednjih godina razvijene su i minimalno invazivne kirurške tehnike koje uključuju ugradnju sićušnih implantata ili stentova za poboljšanje drenaže.
avaz
