Duhan kroz vrijeme: Tvrdili su da pušenje liječi…

Cigareta sa papirnim omotom gotovo je jednako stara koliko i lula ili cigara. Još 1575. godine jedan je španjolski liječnik izvijestio dvor u Madridu da su domoroci u Meksiku proizveli papir koji su upotrebljavali za pravljenje “smotki” duhana.

Izvor: www.pusilulu.tk https://piperson.org/duhani/povijest-duhana.php

Tvrdili su da pušenje liječi artritis i depresiju

Duhan ima dugu i vrlo zanimljivu povijest koja datira još od 6000 p.n.e.

Čelnici duhanske industrije u SAD-u mudro su se dosjetili da glavni promotori njihovih proizvoda postanu filmske zvijezde te je u Hollywoodu 30-ih i 40-ih godina pušenje bilo sveprisutno, pušili su i muškarci i žene.

Osim njih cigarete su u časopisima i na televiziji reklamirali liječnici, medicinske sestre i sportaši koji su promovirali pušenje kao nešto zdravo.
Svoje zlatno doba duhanska industrija živjela je u prvoj polovici 20. stoljeća, a “dobra vremena” nastavila su se i u narednim desetljećima unatoč tome što je 1950. uspostavljena veza između raka pluća i pušenja, a rezultat istraživanja objavljen je u British Medical Journalu (Istraživanja profesora Richarda Dolla i Bradforda Hilla).
Pušilo su posvuda u poštama, domovima zdravlja, kinima… Prvi pravi pokušaj iskorjenjivanja pušenja pokazao se uspješnim kada je u Kaliforniji 1995. stupila na snagu zabrana pušenja u svim zatvorenim prostorijama. Danas je u gotovo svim zem ljama Europske unije pušenje zabranjeno…pušači završavaju svoju priču puno ranije nego bi trebali.

Kratki pregled povijesti uživanja duhana:

6000. p.n.e.: Duhan je počeo rasti na američkom kontinentu.

1000. p.n.e.: Civilizacija Maja iz Srednje Amerike počinje koristiti lišće tvornice duhana za pušenje i žvakanje. Postupno, navika se usvaja diljem Amerike.

1493. godine: Jedan od članova Columbove posade Rodrigo de Jerez, vjerojatno prvi europski pušač, nakon povratka iz Amerike u Europu pušio je javno što je ljudima bilo toliko odvratno da ga je uhitila Inkvizicija i zatvorila na tri godine.

1560. (ne zna se točno je li ta godina u pitanju): Prva pošiljka duhana stiže u Britaniju. 1

566-1625: Godine 1604. kralj James I objavio je svoje poznato izvješće pod nazivom “A Counterblast to Tobacco”, u kojem opisuje duhana kao sredstvo ovisnosti i izum Sotone i zabranjuje njegovu upotrebu u svim pivnicama u Londonu. Međutim, kasnije se predomislio i čak smanjio porez na duhan.

1596-1645: Michael Feodorovich, ruski princ, proglasio je uporabu duhana smrtnim grijehom u Rusiji i zabranio njegovo posjedovanje u bilo koju svrhu.
U Indiji, Perziji i Turskoj propisana je smrtna kazna za uživatelje duhana.

1600: Papa Klement VIII, prijetio je svakom tko puši na svetom mjestu ekskomunikacijom. Međutim, proizvodnja duhana postala je uobičajena u Novom svijetu, a njegova upotreba postaje sve popularnija diljem Europe.

1795: Sammuel Thomas von Soemmering od Maina izvijestio je da je rak usne šupljine kod osoba koje puše lulu učestaliji.

1798: Liječnik Benjamin Rush pisao je zdravstvenim opasnostima uporabe duhana. 1832. Proizveden je prvi papir za cigaretu.

1856: Prva tvornica cigareta na svijetu otvara se u Walworthu u Engleskoj. Kasnih

1800-ih: Razvijeni su strojevi za izradu cigareta koji proizvode oko 200 cigareta u minuti (današnji strojevi proizvode oko 9.000 po minuti), što omogućuje jeftinu masovnu proizvodnju. Povećana proizvodnja i oglašavanje doprinijele su da duhanske tvrtke značajno prošire svoje tržište.

1920-ih: Pojavljuju se medicinska izvješća koja povezuju pušenje s rakom pluća. Međutim, urednici novina nisu se željeli zamjeriti duhanskim tvrtkama koje su se oglašavale u novinama pa toj činjenici nisu davali prostora u svojim medijima.

1950: Uspostavljena je veza između raka pluća i pušenja, a rezultat istraživanja objavljen je u British Medical Journalu. Istraživanja profesora Richarda Dolla i Bradford Hilla.

1964: Luther Terry, američki kirurg, objavljuje da pušenje uzrokuje rak pluća. 1965: Vlada Velike Britanije zabranjuje oglašavanje cigareta na britanskoj televiziji.

1970: Zabranjeno je prikazivati reklame  za cigarete u Americi. Posljednji oglas prikazan je za Virginia Slims 1971. godine.

2003. – 2007.: SAD, Velika Britanija, Australija i veći dio Europe ograničavaju pušenje u zatvorenim prostorima, a u narednih nekoliko godina dolazi i do potpune zabrane pušenja u zatvorenim prostorima.

Beskrupulozni marketinški trikovi duhanske industrije

U 19. stoljeću neki su liječnici tvrdili da je pušenje zdravo te su govorili kako je pušenje korisno za liječenje depresije, nekih plućnih i reumatskih bolesti.

Broj pušača drastično se povećao tijekom svjetskih ratova, uglavnom zbog dijeljenja besplatnih cigareta sa svrhom “jačanje morala”.

Poricali su da su njihovi proizvodi štetni i izazivaju ovisnost, unatoč nepobitnim statistikama. Dodavali su šećer i druge kemikalije kako bi okus cigarete učinili privlačnijim. Prodavali su žvakaće gume i slatkiše u omotu koji izgleda kao cigarete kako bi se u igri pretvarali da puše s namjerom da im pušenje postane blisko već u ranim danima. Predstavljanje pušenja kao nečega glamuroznog u reklamama i filmovima.

Plakat s Marlboro muškarcem, jedna je od najsnažnijih i najutjecajnijih kampanja potekla iz SAD-a, a znatno je utjecala na povećanje broja pušača, posebno među muškarcima. Koristila se od 1954. do 1999. godine. Prvi Marlboro Man bio je Leo Burnett.

Izvor: miss7zdrava.24sata.hr/zdravlje/tvrdili-su-da-pusenje-lijeci-artritis-i-depresiju-16456

Šok starog vremena: 11 vintage potpuno opasnih reklama za cigarete

Sada je teško zamisliti vrijeme kada pakovanja cigareta nisu bili oblijepljeni slikama traheotomije ili trulih zuba, a pušenje je bilo nešto što se radilo u uredima, kućama i restoranima, umjesto „sramnog čina“, krišom izvršenog u plastičnom vivarijumu na aerodromu ili u smrdljivom procjepu među kantama za smeće, dok prolaznici gledaju u vas s otvorenim gađenjem.

Ali pušenje je nekada bilo glamurozno i to se barem dijelom svodilo na magiju reklamiranja. Duhan bi mogao biti ultimativna Loša Stvar, ali pokušaj uvjeravanja ljudi da u usta stave goruću papirnu cijev opasnog jedkog lišća doveo je do nekih izvanrednih podviga kreativnosti.

Bilo je lakše kada su proizvođači duhana mogli tvrditi da je njihov proizvod zdrav i opuštajući, ili barem da nije aktivno ubijao ljude (doduše, rekviziti Jamesu I, koji je pronicljivo nazvao pušenje „uobičajenim za oči, mrskim za nos, štetnim za mozak, opasan za pluća” 1604.). Najraniji štampani oglasi, počevši od 1790-ih, bili su prilično jednostavni, ali kada je počela litografija u boji 1870-ih, stvari su podivljale. Kartice, koje se koriste za učvršćivanje paketa, postale su mamac za potrošače koji žele gledati slike glumica (proizvođač duhana Washington Duke izrazio je zabrinutost zbog upotrebe “lascivnih fotografija” za prodaju svog proizvoda 1894.), ili proto-pokemonskom hobiju prikupljanja slika bejzbol igrača, čamaca i, ovaj, golubova.

Osim golubova, kako je industrija krenula svojim tokom, oglasi za cigarete povezivali su njihov proizvod sa svim dobrim, poželjnim stvarima koje možete zamisliti: mladošću i zabavom, muzikom i filmovima i mršavošću. Postoji određena sumorna iskrenost u kampanjama Lucky Strikea koje su sugerirale da zapalite cigaru kada dođete u iskušenje da nešto pojedete. Potom, tu su bile i reklame koje zaista nemaju veze s pušenjem. Redovno povezivanje pušenja i sporta je prilično zbunjujuće, kao i ideja da se pokrene medicinska preporuka ili barem sankcionisana (postignuta uglavnom laskanjem i besplatnim cigarama za doktore). Ideja da su i  The Flintstones sponzorirali cigarete Winston zapanjujuća: epizode bi završavale tako što bi Fred palio cigaretu Wilminog Winstona. Ali čak i čudnija od toga bila je reklama u kojoj je maskota Kool cigareta, pingvin, “ilustrovan kao arbitar između maskota dvije konkurentske političke stranke” na predsjedničkim izborima 1936.

Pa, pogledajmo o kakvim se to reklamama radi.

Cool Smoke, 1869

Impresivno čudna reklama, čija je premisa vjerovatno sugestija hladnoće u nazivu Cool Smoke. Izgleda kao snovi koje bi neko mogao imati kada konačno ode u krevet u 5 ujutro nakon neprospavane noći. Pored čega stoje ove foke? Hibachi roštilji, ksilofoni? Svaka čast  za ”drskog” polarnog medvjeda pozadi, koji okrenut leđima kao da  odbija da bude uvučen u cijeli ovaj scenario.

Tobacco man, oko 1887

Ovo je kao sljedeći nivo posvećenosti pušenju. Oh, voliš da pušiš? Pa, jesi li od duhana u listu, imaš cigare umjesto ruku i nogu, i još pušiš cigaru? Nema dalje.

Cigarete za kućne ljubimce, kraj 19. stoljeća

Postoji iznenađujući broj reklama za cigarete koje prikazuju bebe, djecu i životinje; trebalo je da pušenje izgleda porodično i zdravo, ono u čemu bi dame mogle uživati. Favorit u ovoj kategoriji je roda koja nonšalantno drži bebu u snopu jednom nogom, s cigaretom u kljunu, uz natpis: “Reci im da pričekaju još 15 minuta.” Što dovodi do glavne zamjerke na ovaj oglas: zašto svoj proizvod nazivati cigaretama za kućne ljubimce, a ne prikazivati kućne ljubimce kako puše? Upravo je to ono zbog čega je industrija počela biti na lošem glasu. Kako da ne.

Kolera cigare, 1892

Nismo baš stručnjaci za marketing, ali nismo sigurni da bi velikim slovima „KOLERA“ napravio najveću riječ u svojoj reklami za sve (osim kolere). Tinkture od duhana bile su među mnogim beskorisnim lijekovima iz 19. stoljeća za koleru. Da li je pušenje pomoglo? Sigurno ne. Nije li bio gori od mnogih drugih tretmana? Vjerovatno.

Deda Mraz, 1919

Bolje pripazite; nemojte zaplakati. Stvarno, nemojte: jeste li vidjeli ovog Deda Mraza? Apsolutno je zastrašujući, zubi stegnuti oko muštikle (valjda da se brada ne bi zapalila?), semaforizirajući jedva potisnuti bijes. Američko-turska duhanska firma Murad napravila je reklame: još jedan Djed Mraz na puš-pauzi, sjedeći uz dimnjak, a tu je i zbunjujuća, ali briljantna žena koja jaše džinovsku kornjaču koja bi definitivno nekog mogla nagovoriti da počne pušiti.

Liječnici, 1930

Duhanske kompanije su voljele čovjeka u bijelom mantilu koji je govorio da je pušenje dobro za vas, idealno s brojkama koje izgledaju autoritativno da to potkrijepe. Lucky Strike je bio prvi: tvrdnja “20.679 ljekara kaže da su Luckies manje štetni” zasnovana je na tome kako su doktori odgovorili na “proizvoljno pitanje ankete” (broj je varirao između kampanja). Philip Morris je ovo osporio vlastitim “istraživanjem” i “agresivnom potragom za ljekarima”, a Reynolds je tvrdio da: “Više doktora puši Camel nego bilo koje druge cigarete.” Mada, vrijeme je pokazalo da samo zato što doktor nešto uradi, ne znaći da je to dobro za sve.

Slavni koji reklamiraju cigarete

Ko god da je bio vaš matinejski idol, vjerovatno je pušio. Golden-age studiji mora da su bili prljavi, žuti, smrdljivi i nimalo glamurozni. Čini se da je cijeli Hollywood uzeo veliki duhanski dolar, od Claudette Colbert predstavljajući se kao Kleopatra do, ovaj, Krokodila Dandija (Paul Hogan), plus muzičara, komičara i TV zvijezda. Zaista šokantna stvar ovdje je pomisao da bi želja da budete poput Ronalda Reagana mogla natjerati bilo koga da kupi bilo šta.

Tenis

Ovako izgleda vrhunska izvedba: graciozan skok uz pomoć nikotina. Oglasi su prikazivali i bokserske, fudbalske i košarkaške zvijezde sa cigaretom; Camel je čak natjerao sportiste i žene da govore da im cigarete gode. Bilo je i reklamiranja cigareta na Olimpijskim igrama, onako, sportisti, medalje i cigarete.

Marlboro Man

Marlboro je prvobitno bio na predstavljen kao ženska cigareta (u vrijeme kada su se filteri smatrali “ženskastim”), ali njegov robusni, jaki, tihi čovjek koji nosi kaubojski šešir nazvan je “jednom od najuspješnijih reklamnih kampanja svih vremena”. Pretpostavlja se da je to najavilo rađanje marketinga “životnog stila”, jer očigledno ljudi žude za životom usamljenog jahanja na konju (zapravo, to zvuči sjajno). Robert Noris, najpoznatiji Marlboro Man, nije pušio, ali jeste usvojio slona, na svoje zadovoljstvo.

Winchester

Ah, 70-e: poza inspirirana oružjem, ogromne naočale, seksi ‘tache i seksizam koji će vas pretvoriti u emotikone od kojih glava eksplodira. Istorijski gledano, cigarete su bile simbol oslobođenja žena: “Grupa djevojaka puši cigarete kao gest slobode”, glasio je naslov u izvještaju o feminističkom skupu iz 1929. godine, a čak je i delikatna ženska marka Virginia Slims koristila slogan “Dug si put prešla, dušo”. Winchester nisu samo za “oslobođene dame”, već čak i za “žene sa grudnjacima i mostovima za spaljivanje”. Ali kako se onda ovaj muškarac osjeća ugodno kad ih puši? To je minsko polje rodne politike!

Silk Cut, 2002

Spriječene da kažu da su cigarete dobre za vas, seksi ili podržavaju sportski učinak, oglasne agencije su morale postati kreativnije. Saatchijeve minimalističke reklame Silk Cut – inspirirane isječenim platnima umjetnika Lucia Fontane – smatrale su se apsolutnim vrhuncem žanra i vjerovatno su pomogle u povećanju prodaje decenijama. Ova debela dama iz 2002. koja pjeva vjerovatno posljednju pjesmu, prije nego što je oglašavanje duhana u Velikoj Britaniji konačno zabranjeno.

federalna.ba/The Guardian