Salih Trako je rođen 01.12.1924. godine u Donjoj Smršnici kod Visokog. Dana 05.08.2010. godine umro je u svojoj rodnoj Smršnici, gdje je i ukopan na lokalnom mezarju.
Mekteb je završio u rodnom mjestu kod Osman-ef. Redžovića, osnovnu školu u Donjim Moštrama, a osmogodišnju Gazi Husrev-begovu medresu 1943. godine u Sarajevu. Školske 1943/44. odslušao je prvu godinu VIŠT-a u Sarajevu. Prilikom bombardovanja Sarajeva 1944. godine Salih je ranjen zbog čega je prekinuo dalje školovanje na ovoj ustanovi. Godine 1951. upisao se na Filozofski fakultet na studije orijentalnih jezika. Još kao student 1954. godine Salih je počeo raditi u biblioteci Orijentalnog instituta. Nakon završetka studija, nastavio je raditi u Orijentalnom institutu, sve do penzionisanja 01.12.1989. godine, na prikupljanju, katalogiziranju i publikovanju rukopisne gradje Instituta. Bio je i honorarni saradnik na Filozofskom fakultetu na Odsjeku za orijentalistiku, gdje je predavao Perzijsku književnost.
Rezultat njegovog rada su desetine (preko stotinu) stručnih i naučnih radova objavljenih u Prilozima za orijentalnu filologiju, Analima Gazi Husrev-begove biblioteke, „Glasniku“ VIS-a, „Takvimu“, „Islamskoj misli“, „Preporodu“, „Beharistanu“, „Trećem programu Radio Sarajeva“, „Baštini“, „Odjeku“, „Znakovima vremena“ i dr. Objavljivao je i pod pseudonimom S.A.T.
Od značajnijih djela koja je uradio, dovoljno je navesti samo neka: Katalog perzijskih rukopisa u Orijentalnom institutu, Katalog rukopisa Orijentalnog instituta iz lijepe književnosti (u koautorstvu sa Lejlom Gazić), dva svezka Kataloga rukopisa Bošnjačkog instituta iz Ciriha (u koautorstvu sa Fehimom Nametkom), Đulistan (prijevod sa perzijskog), Mehmed Mejlija Guranija (izbor iz poezije), Tragom poezije bosanskohercegovačkih muslimana na turskom jeziku, Izbor iz poezije Arifa Hikmet-bega Stočevića Rizvanbegovića (oba djela u koautostvu sa Lamijom Hadžiosmanović) i prijevod i komentar djela Tarih-i Bosna autora Saliha Sidkija Hadžihuseionovića Muvekkita (u koautorstvu sa Abdulahom Polimcem, Lamijom Hadžiosmanović i Fehimom Nametkom). Izbor imena bosanskih Muslimana i dr. Tokom boravka na specijalizaciji u Moskvi, na Institutu za orijentalne jezike (1965.) je pronašao i preveo djelo „Hešt behišt“ – Kosovski boj 1389. godine u istoriji Idrisa Bitlisija. Naime, ovaj osmanski istoriograf i dvorski hroničar daje nove činjenice o dogadjajima i baca novo svjetlo na Kosovski boj i dešavanja poslije. Ovo je jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji dokumenat koji doprinosi demistifikaciji i demitologizaciji ove jedne od najznačajnijih bitaka koja se desila na prostorima Balkana.
Penzionisanjem nije završen i njegov radni vijek. Jednu godinu radi honorarno u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, a po izbijanju agresije na našu zemlju, povlači se u rodnu Smršnicu, gdje sa prof. Džemalom Salihspahićem i prof. Mirsadom Mahmutovićem radi na osnivanju medrese „Osman-ef. Redžović“. U medresi je bio aktivan još sedam godina, i predavao je Fikh, Turski jezik, Obredoslovlje i Šerijatsko bračno pravo. Pored sva tri orijentalna jezika (perzijski, arapski i turski) poznavao je i ruski, njemački i engleski jezik.
Tokom 1948. godine uključio se u Pokret „Mladi Muslimani“ u kojem djeluje u trojci sa Mehmedom Alibegovićem i Ešrefom Kovačevićem. Početkom 1949. godine je uhapšen i osuđen bez sudskog procesa na maksimalnu kaznu DKR (društveno korisni rad).
Za svoj naučni rad na polju orijentalistike, a posebno orijentalne filologije dobivao je više priznanja, među kojima je i Orden rada sa srebrnim vijencem, kojim ga je odlikovao Predsjednik SFRJ Josip Broz Tito.
Salih Trako se odlikovao skromnošću, nenametljivošću, pristupačnošću i izuzetnom stručnošću u poznavanju orijentalnih jezika i historiografije Bosne i Hercegovine. Pripada generaciji orijentalista koji su početkom druge polovine prošlog stoljeća udarili temelje i dali pečat bosanskohercegovačkoj i sarajevskoj školi orijentalistike i osmanistike.
Dana 05.08.2010. godine umro je u svojoj rodnoj Smršnici, gdje je i ukopan na lokalnom mezarju.
«Povelja općine za životno djelo» za 2014. godinu dodijeljena je posthumno Salihu Traki, profesoru arapskog jezika, za postignute rezultate i značajan doprinos u oblasti obrazovanja, nauke i kulture, te afirmaciji općine Visoko.
magazinplus.eu
***
Istaknuti Bošnjaci: Salih ef. Trako (1924. – 2010.)
Sedmog augusta 2010. godine preselio je na ahiret prof. Salih Trako, dugogodišnji saradnik Anala i vrstan poznavalac orijentalnih jezika i rukopisne građe.
Salih-ef. je rođen 01.12.1924. godine u Donjoj Smršnici u džematu Gračanica kod Visokog. Mekteb je završio u rodnom mjestu kod Osman-ef. Redžovića, osnovnu školu u Donjim Moštrama a osmogodišnju Gazi Husrev-be- govu medresu 1943. godine u Sarajevu.
Školske 1943/44. odslušao je prvu godinu VIŠT-a u Sarajevu. Prilikom bombardovanja Sarajeva 1944. godine Salih-ef. je ranjen zbog čega je prekinuo dalje školovanje na ovoj ustanovi.
Godine 1951. upisao se na Filozofski fakultet, gdje je studirao orijentalne jezike. Još kao student 1954. godine Salih-ef. počeo je raditi u biblioteci Orijentalnog instituta kao knjižničar.
Nakon završetka studija, 1957. godine, nastavio je raditi u Orijentalnom insitutu, sve do penzionisanja 01. 12. 1989. godine, na prikupljanju, katalogiziranju i publikovanju rukopisne građe Instituta.
Rezultat toga rada su desetine stručnih i naučnih radova objavljenih u Prilozima za orijentalnu filologiju, Analima Gazi Husrev-begove bibliotekei drugim časopisima kao i zasebna djela od kojih ovdje navodimo samo neka: Katalog perzijskih rukopisau Orijentalnom institutu, Katalog rukopisa Orijentalnog instituta iz lijepe književnosti(u koautorstvu sa Lejlom Gazić), dva sveska Kataloga rukopisa Bošnjačkog instituta u Sarajevu(u koautorstvu sa Fehimom Nametkom), Đulistan (prijevod sa perzijskog), Mehmed Nailija Guranija (izbor iz poezije), Tragom poezije bosanskogercegovačkih muslimana na turskom jeziku, Izbor iz poezije Arifa Hikmet-bega Stočevića Rizva- nbegovića(oba djela u koautorstvu sa Lamijom Hadžiosmanović) i Prijevod i komentar djela Tarih-i Bosna autora Saliha Sidkija Hadžihuseinovića Muvekkita (u koautorstvu sa Abdulahom Polimcem, Lamijom Hadžiosmanović i Fehimom Nametkom).
Salih Trako je od prvog broja počeo sarađivati u Analima Gazi Husrev- begove biblioteke, gdje je objavio jedanaest originalnih radova i jedan prikaz. Radovi se odnose na bosanskohercegovačke autore u rukopisima Orijentalnog instituta ili Gazi Husrev-begove biblioteke. i njihovo stvaralaštvo na orijentalnim jezicima. Tako je u dva rada pisao o Ibrahimu Zikriju Užičaninu te Muhamedu Hilmiji Gori, hronogramima sarajevskog muftije Muhamed-efendije Sidkija Muidovića, medžmui pjesnika Šakira, farmakološkim rukopisima koji su bili pohranjeni u Orijentalnom istitutu, ali i vakufima na području jugoistočne Bosne, predavanjima mesnevije u Sarajevu i natpisima na šamanidima Kizlaragine džamije u Mrkonjić-Gradu.
Penzionisanjem nije završen radni vijek Salih-ef. Jednu godinu radio je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci kao honorarni saradnik.Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, zajedno sa Džemalom Salihspahićem, neumorno je radio na osnivanju i radu medrese “Osman-ef. Redžović” u Velikom Čajnu kod Visokog, gdje je jedno vrijeme predavao turski jezik, obredoslovlje i šerijatsko nasljedno pravo.
Salif-ef. Trako se odlikovao skromnošću, nenametljivošću, pristupačnošću i izuzetnom stručnošću u poznavanju orijentalnih jezika i historiografije Bosne i Hercegovine. Pripada generaciji orijentalista koji su početkom druge polovine prošlog stoljeća udarili temelje i dali pečat jugoslavenskoj orijentalistici, posebno bosanskohercegovačkoj i sarajevskoj školi orijentalistike i osmanistike.
Piše: Osman Lavić
Izvor: Anali Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXXI
Autor je ili koautor brojnih radova, studija, članaka i prijevoda.
Obimna djela su:
Salih Trako i Lamija Hadžiosmanović: Tragom poezije bosanskohercego-vačkih muslimana na turskom jeziku, 141 strana (1985.)
– Salih Trako: Katalog perzijskih rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu, 268 strana (1986.)
– Salih Trako i Lejla Gazić: Katalog rukopisa Orijentalnog instituta- lijepa književnost, 7-410 strana (1997.)
– Fehim Nametak i Salih Trako: Katalog arapskih, perzijskih, turskih i bosanskih rukopisa iz zbirke Bošnjačkog instituta. Bošnjački institut Ziirich. Svezak 1., 7-597 strana (1997.) i
– Salih Trako: Mehmed Nailija Guranija, izbor iz poezije, prijevod, priređivanje i predgovor (1989.)
– Lamija Hadžiosmanović. Fehim Nametak, Abdulah Polimac i Salih Trako: Prijevod i komentari dva toma djela «Tarih-i Bosna» (Povijest Bosne), autora Salih Sidki Hadžihuseinović Muvekkit
Tom I – Uvod LII, 1-196 strana Tom 11 -707-1374 strana El-Kalem . GHB, Sarajevo (1999.)
– Salih Trako: Đulistan (prijevod sa perzijskog), GHB i izdavačka djelatnost Fl-Kalem. Sarajevo, 231 strana (1989.)
– Lamija Hadžiosmanović i Salih Trako: Izbor iz poezije Arif Hikmet-bega Stočevića Rizvanbegovića, prijevod s turskog, u štampi, Izdavačka kuća Vrijeme, Zenica, cirka 200 strana (2003.)
Napomena: Kod koautorskih radova, imena su često navođena abecednim redom, pa je Salih Trako zadnji, bez obzira na obim i zahtjevnost učešća.
Članci:
– Salih Trako i Zdravko Devetak: Osman Terdžuman i njegov prijevod Mattioli-a na turski jezik, Istorijski arhiv Sarajevo, str. 33-37
– Salih Trako i Zdravko Devetak: Alkemija u Bosni, Glasnik hemičara i tehnologa, Sarajevo, Knjiga XXV (1977.-78.), str. 83-89
– Salih Trako: Moje drugovanje sa Ešrefom Kovačevićem, Šeb-i arus. Godišnjak tarikatskog centra Sarajevo, br 18, str. 48-51
– Salih Trako: Prvi mekteb u Bugojnu, prema vakufnami Ahmed-age, sina Husejnova za njegov vakuf u rodnoj kasabi Bugojnu, Novi Muallim, godina OI, broj 8, str. 204-206
– Salih Trako: Arebica, Bibliotekarstvo, Godišnjak Društva bibliotekara Bosne i Hercegovine, Knjiga XXVII, 1981., str. 91-93
– Salih Trako: Desetak rubaija Mevlana Dželaluddina Rumije, Šeb-i arus, Godišnjak tarikatskog centra Sarajevo, br. 19-20, str. 98-105
– Salih Trako: Sarajevo ‘da Menevi dersleri ve Masnevihanlar uzerine, 1. Milletlerarasi Mevlana kongresi, 3-5 i mayis 1987. Konva 1987., str. 143-147 ;
from Livno and his tarih on the capture of Varad (Pjesnik Ishak Telalović iz Livna i njegov tarih o osvajanju Varada), POF, Vol. 50, Sarajevo 2002.. str. 425-436
– Salih Trako: Pjesnik Ishak Telalović iz Livna i njegov tarih o osvajanju Varada, POF 46/ 1996., Sarajevo 1997., str. 103-115
– Salih Trako: Prva džamija u Gračanici kod Visokog sagrađena je prije 222 godine. Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva. Sarajevo 1985., str. 423-439
– Salih Trako: Vakufnama džamije u Gračanici kod Visokog (povodom gradnje nove džamijske zgrade). Islamska misao. Godina IV, br. 43, jula 1982., str. 37-47
– Salih Trako: Vakufnama bosanskog valije Kamil Ahmed paše iz 1757. godine iz Travnika, POF 51, str. 197-204
– Salih Trako: Vakufnama Musa paše iz Nove kasabe, prva dekada rebiul-evvela 1053. (20.-29. maja 1643.), POF 44-45 (Vakufname iz Bosne i Hercegovine, XVII stoljeća), Sarajevo 1996., str. 347-362
– Salih Trako: Pendnama – knjiga savjeta Ibrahima Zikrije UžiČanina, Anali GHB, Knjiga XVII-XVIII, Sarajevo 1996., str. 107-112
– Salih Trako: Vakufnama Ismail Čelebije, sina hadži Ebu Bekrova iz Foče, POF 44-45 (Vakufname iz Bosne i Hercegovine) iz XVII stoljeća. Sarajevo, 1996.
– Salih Trako: Natpisi na šamadanima Kizlaragine džamije u Mrkonjić Gradu, Anali GHB, VII-VIII, str. 155-161
– Salih Trako: Hududnama čiftluka kizlarage Mustafe iz 1591. godine na kojem je osnovan Mrkonjić
– Salih Trako: Vakufnama carskog kizlarage Mustafe, sina Mehmed-begova, POF, Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijek) Sarajevo 1985., str. 247-260
– Salih Trako: Vakufnama Sinan-bega, sina Bajram-age, Čajniče, druga dekada džumada 990. (3.-13. juna 1582.), Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XVIXVI vijek), POF, Sarajevo 1985., str. 193-216
– Salih Trako: Predavanja Mesnevije i mesnevihani u Sarajevu, Anali GHB,
Knjiga XIII – XIV, str. 221-227
– Salih Trako: Ibrahim Zikrija iz Uzica, komentator Sulejman Čelebijina djela Vesiletunnedžat, Anali GHB, Knjiga XI- XII, Sarajevo 1985., str. 165-174
– Salih Trako: Jedan domaći farmakološki rukopis iz zbirke manuskripta Orijentalnog instituta u Sarajevu, Anali GHB, Knjiga XI-XII, str. 261-267
– Salih Trako: Šerhi Vasiyyetname-i Bergiwi, sa prevodom na srpsko-hrvatski jezik, Anali GHB, Knjiga V-VI, str. 117-127
– Salih Trako: Durarul-hukkam sa marginalijama beogradskog muftije Ali-efendije, Anali GHB, Knjiga IX, str. 131-141
– Salih Trako: Medžmua pjesnika Šakira, Anali GHB, Knjiga II-III, str. 109-123
– Salih Trako: Kronogrami sarajevskog muftije Muhamed Šakir-efendije Muidovića, Anali GHB u Sarajevu, Knjiga I, Sarajevo 1972., str. 49-65 -Salih Trako: Jedan autograf Muhameda Hilmije Gore iz Sarajeva, Anali GHB, Knjiga XV-XVI, str. 157-162
– Salih Trako: Dvije dvojezične pjesme nastale na tlu Bosne, POF 34/1984, Sarajevo 1985., str. 85-93
– Salih Trako: Ibrahim Munib Akhisari i njegov pravni zbornik, POF 28-29, Sarajevo 1980., str. 215-246
– Salih Trako u saradnji sa Lamijom Hadžiosmanović: Šehrengiz Adli Čelebija o Mostaru, POF 35/1985., Sarajevo 1986., str. 91-105
– Salih Trako: Katalog rukopisa iz medicine, farmakologije i higijene u Orijentalnom institutu u Sarajevu, POF 32-33/1985.-3., Sarajevo 1984.. str. 199-266
– Salih Trako i Lejla Gazić: Rukopisna zbirka Orijentalnog instituta u Sarajevu, POF XXV/1975., str. 27-43
– Salih Trako: Prvi prijevod Šejh Sadijeva Đulistana na srpsko-hrvatski, POF XXII-XXIII, 1972.-73., Sarajevo 1976., str. 369-382
– Salih Trako: Pretkosovski događaji u Hešt bihištu Idrisa Bitlisija, POF XX-XXI, Sarajevo 1974., str. 159-205
– Salih Trako: Bitlisijev opis Balkanskog poluostrva, POF XII-XIII/1962.-3., Sarajevo 1965., str. 209-219
– Salih Trako: Ibrahim Munib Akhisari ve Onun Mecmua-yi Fikhiyyesi, Tarih Enstitusu Dergisi, XII/1981.-2.
Edebiyyat Fakultesi Matbaasi, istanbul 1982., str. 735-754
– Salih Trako: Ibrahim Munib Akhisari i njegov Pravni zbornik, POF 28-29/1978.-1979., Sarajevo 1980., str. 215-245
– Salih Trako: Bitka na Kosovu 1289 u Istoriji Idrisa Bitlisija, POF 14 i 15/1964.-1965., Sarajevo 1969., str. 329-351
– Lamija Hadžiosmanović i Salih Trako: Hronologija valija. To je prijevod sa staroturskog iz rukopisa zbirke Bošnjačkog instituta Adil-bega Zulfikarpašića. S obzirom da su mnoge valije bili Bošnjaci, historijski je rukopis vezan za Bosnu. Također se spominju i mnoge bitke, između ostalih i boj pod Banjalukom, kada je bošnjačka vojska (svi osim valije su bili Bošnjaci) pobijedila daleko brojniju i sofisticiraniju austrijsku vojsku. Tada su žene Bošnjakinje išle sa svojim muževima u borbu, sestre s braćom, kćerke s očevima.
Historijski institut, u štampi, 2003.. oko 10-12 strana.
Sveukupno je objavljeno članaka u iznosu od 1639 strana./magazinplus.eu
akos.ba
