Američka percepcija: Geostrateška važnost zapadnog Balkana
Svjedočenje o Balkanu pred Komitetom za vanjska pitanja, Podkomitetu o Evropi
Hoyt Yee
Zamjenik pomoćnika sekretara, Biro za evropska i evroazijska pitanja [SAD]
Vašington, DC [SAD] – 29.04.2015
Predsjedavajući Rohbrabacher, ranking member Meeks, članovi Podkomiteta, zahvaljujem vam se na pozivu da danas pred vama govorim o onome šta smo postigli na zapadnom Balkanu tokom 20 godina od Dejtonskog mirovnog sporazuma i izazovima koji su danas pred nama.
Dozvolite mi da izrazim duboku zahvalnost Kongresu i Podkomitetu za vaše zanimanje za zapadni Balkan, gdje se Sjedinjene Države zalažu da ispune našu zajedničku viziju o Evropi koja je cjelovita, slobodna i u miru. Vaš angažman sa visokim zvaničnicima za Balkan, putovanja u region i stranačko članstvo šalju snažan signal Sjedinjenim Državama da ostanu opredijeljene za budućnost regiona.
Danas je ta vizija pod većom prijetnjom nego ikad od kraja hladnog rata. Ruska agresija u Ukrajini i vladavina terora ISIL-a u Siriji i Iraku doveli su geostratešku važnost zapadnog Balkana u žižu interesa. U ovom novom geopolitičkom kontekstu, naš rad sa balkanskim saveznicima i partnerima da izgradimo prostor za slobodnu trgovinu, slobodna tržišta i slobode građana je važniji nego ikad – bilo da podržava pravo da se iskaže vlastiti suvereni izbor za euro-atlantsku budućnost; presiječe protok stranih ratnika u Siriju i Irak čija je namjera da siju teror u Sjedinjenim Državama i Evropi; podupire centralnu ulogu regiona za buduću energetsku sigurnost Evrope; ili iskorijeni rak korupcije koji izjeda život, demokratiju i sigurnost.
Poziv za članstvo u EU i NATO – uz angažman i pomoć SAD – je transformativna politička i ekonomska snaga za zapadni Balkan. Napredak se dešava; Albanija i Hrvatska su se pridružile u NATO 2009; Hrvatska je 2013. postala 28. članica EU; Crna Gora napreduje prema pregovorima za pristupanje EU i ove godine je u “fokusiranim i intenziviranim razgovorima” da se kvalifikuje za članstvo u NATO; nedavni izbori u Albaniji bili su najbolja demokratska tranzicija u istoriji te zemlje; Srbija i Kosovo značajno koračaju prema normalizaciji; i napokon je i Bosna i Hercegovina ispregovarala svoj Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u EU.
Od 1990. vlada SAD je obezbijedila preko 7 milijardi dolara da podrži te napore kroz demokratske reforme, fokus na vladavinu prava i napore protiv korupcije; da pomogne tranziciju ka tržišnoj ekonomiji; unaprijedi post-konfliktno pomirenje; i podrži provedbu zakona u borbi protiv organizovanog kriminala. Ali i dalje ostaju značajni izazovi. Euro-atlantske aspiracije mnogih zemalja na zapadnom Balkanu još su neostvarene i prijete napretku koji smo napravili u 20 godina od Dejtona.
Imajući ovo u vidu volio bih da moje svjedočenje danas usmjerim na četiri ključne oblasti. Prvo, izložiću dosadašnje stanje u sedam zemalja regiona. Drugo, govoriću o kompleksnom uticaju koji kobni ruski uticaj ima na region. Treće, preispitaću našu saradnju u naporima protiv ISIL-a, posebno kako radimo zajedno da efikasno istražimo i gonimo strane ratnike teroriste (FTF). Na kraju, daću pregled ekonomskog zdravlja u regionu.
BOSNA I HERCEGOVINA
BiH ostaje jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi i uveliko zaostaje za ostatkom regiona u reformama potrebnim za članstvo u Evropsku Uniju i NATO. Da bi uhvatila korak, BiH će morati da ubrza reforme. Mi i naši evropski partneri tražimo od BiH da počne sa društveno-ekonomskim reformama koje mogu opipljivo uticati na život građana BiH. Nadamo se da će te početne reforme dovesti do institucionalnih i političkih reformi koje BiH treba da bi postala stabilna, funkcionalna zemlja u potpunosti integrisana sa ostatkom Evrope. Čvrsto vjerujemo da budućnost BiH leži u EU i NATO – i sve nove EU kandidatkinje su morale da preduzmu znatne reforme, uključujući i ustavne promjene. Ustav BiH se bazira na Dejtonskom sporazumu koji je potpisan prije 20 godina i treba da se prilagodi novim činjenicama i standardima.
Ključne društveno-ekonomske reforme uključuju reformu zakona o radu da bi se omogućilo dinamičnije tržište radnih mjesta, reforme o poslovnoj klimi da bi se usmjerili procesi i prekinula kompleksnu birokraciju, i reforme u poreznom sistemu kako bi se cijena zapošljavanja u BiH dovela u liniju sa standardima EU. Reforma javne administracije takođe ima potencijal da znatno poboljša efikasnost službi, smanji troškove građanima kroz reorganizaciju i rastereti privatni pogonski sektor u ekonomiji koji sada zaostaje zbog preglomaznog i izuzetno opsežnog javnog sektora.
Teško je za svaku zemlju da mijenja zastarjele zakone o radu i kolektivne ugovore, a štite ih ušančeni interesi – ali jedini načini da se otvore nova radna mjesta i rast je modernizacija ekonomije BiH. Ovo uključuje reviziju državnih kompanija koje podržavaju sistem pokroviteljstva koji favorizuje političku podobnost, a ne profesionalnu konkurentnost. Taj koruptivni sistem dovodi ta ista državna preduzeća do propasti i lošeg rukovođenja i zato su neka od njih otišla pod stečaj. Uspješna obnova i privatizacija tih preduzeća učiniće ekonomiju BiH jačom, konkurentnijom i sposobnom da napravi stabilna, dobro plaćena radna mjesta.
Korupcija ostaje ozbiljan problem u BiH. Naša ambasada podržava napore BiH protiv korupcije na razne načine, uključujući rad s policijom, sudijama i tužiteljima da bi se ojačao kapacitet i pomogla rješenju slučajeva vezanih za korupciju i organizovani kriminal. Uz rad s vladom, takođe aktivno podržavamo grupe civilnog društva da zastupaju transparentnost i zaštitu zviždača. Naš cilj je pomoći u izgradnji okruženja u kome će lideri i zvaničnici biti odgovorni za svoje djelovanje i u kome niko nije iznad zakona.
Takođe treba da pomognemo da se njeguje zajednička vizija budućnosti za građane Bosne i Hercegovine. Vidjeli smo taj potencijal za vrijeme katastrofalnih poplava prije skoro godinu kad su se građani ujedinili kao susjedi da se suoče s krizom. U času potrebe, rafting klubovi, studenti, poljoprivrednici i mali privatnici pomogli su jedni drugima ne gledajući na etničku pripadnost.
ŠTETNI RUSKI UTICAJ NA ZAPADNOM BALKANU
Globalno, Sjedinjene Države i Rusija sarađuju na ključnim priroritetima u polju sigurnosti kao što je borba protiv nasilnog ekstremizma i prijetnja od stranih ratnika terorista, ili u nuklearnim razgovorima o Iranu. Nadamo se da ćemo postići istu vrstu saradnje i na zapadnom Balkanu.
Međutim, s obzirom na daljnju agresiju Rusije u Ukrajini, ostajemo oprezni. Potpuno se zauzimamo za euro-atlantsku integraciju regiona i podršku apsiracijama u ovom pogledu svih zemalja na zapadnom Balkanu. Ali, prošlog septembra ruski premijer Lavrov je rekao da će širenje NATO-a na zapadnom Balkanu biti provokativni čin. NATO i dalje ponavlja da je to odbrambeni Savez i da nije usmjeren ni na jednu zemlju, i ni na koji način ne predstavlja prijetnju Rusiji. Zemlje regiona jesu i ostaće slobodne da odluče o svojim pridruživanjma, a Rusija nema pravo na veto.
Radimo na gradnji regionalne otpornosti kroz našu pozitivnu podršku za integraciju regiona u NATO i EU.
Kad je riječ o energiji, gdje Rusija ima posebnu ulogu u regionu, radimo sa liderima zapadnog Balkana i EU da bismo preinačili izvore snabdijevanja, ruta i tipova kako Rusija ne može koristiti svoje energetske zalihe kao političko oružje, kao što je uradila u Ukrajini.
EKONOMIJA ZAPADNOG BALKANA
25 godina nakon nezavisnosti zapadni Balkan napreduje prema euro-atlantskoj integraciji, ali ostaje mnogo rada, posebno u oblasti ekonomije. Zemlje su ostale zaglavljene u tranziciji, sa stopom nezaposlenosti koja u prosjeku prelazi 20 posto (i više nego duplo među mladima), glomaznom javnom sektoru, ogromnim neformalnim sektorima i rigidnim zakonima o radu koji se upravo sada ponovo ispisuju kako bi se omogućilo dinamičnije tržište rada. BDP u regionu je porastao samo 10 posto od nivoa u 1989. Ratovi u 1990-im i finansijska kriza 2008. imali su očite posljedice, ali je bilo i uspjeha, kao što ostaje i putanja regiona prema Zapadu i kapitalizmu slobodnog tržišta.
Posebno je važno direktno strano ulaganje za ekonomski uspjeh u regionu, u svjetlu njegovih malih nacionalnih tržišta i stalne visoke stope nezaposlenosti. U pet godina prije finansijske krize, region je imao prosječan rast BDP-a od preko pet posto sa impresivnim stranim direktnim ulaganjima, što je, na primjer, 2007. predstavljalo 25 posto BDP-a Crne Gore.
Značajan rast radnih mjesta, posebno među mladima, i rastuća srednja klasa su kritični za veću ekonomsku sigurnost, zajednički prosperitet i eventualno pridruživanje u EU. Zajedno sa međunarodnim partnerima zagovaramo strukturalne business friendly i reforme koje su okrenute rastu, zakonodavstvo, i investicije potrebne da privuku poslove i tranziciju ekonomija u regionu za konkurentnije modele rasta u privatnom sektoru. Firme treba da imaju povjerenja da će ugovori biti ispoštovani, da će roba brzo proći na carini, dozvole izdate na transparentan i blagovremen način, a prava radnika poštovana.
Primjeri nedavnog uspjeha vide se u Srbiji, koja je prihvatila nekoliko reformi u poslovnoj klimi 2014. a koje su donešene uz tehničku pomoć SAD i podršku politike; i Albanija, gdje mi dajemo tehničku pomoć u sektoru električne energije i savjetodavne usluge vladi kako da poboljša i obnovi sektor.
Što se tiče šireg pristupa energiji, koja igra temeljnu ulogu u svakoj ekonomiji, podržavamo integraciju regiona u tržišta energije u Evropi i nudimo opcije za razne izvore nabavke, rute nabavke i energetske mješavine da bi se povećala energetska sigurnost tih zemalja. Potičemo prihvatanje pravila EU o konkurenciji i pristup treće strane infrastrukturi energije da bi se povećala konkurentnost i energetski sektor postao privlačniji za strana ulaganja.
ZAKLJUČAK
Ono što sam izložio samo je nekoliko od brojnih izazova s kojima se suočavaju zemlje zapadnog Balkana u jačanju ekonomije, otvaranju novih mogućnosti za rast i razvoj i gradnji multietničke demokratije. Sjedinjene Države i njeni evropski partneri će nastaviti da pružaju pomoć tim zemljama na svaki mogući način da bi se implementirale reforme potrebne da se riješe ti izazovi, posebno oni koji sprječavaju napredak na euro-atlantskom putu. Kako smo snažno opredijeljeni da pomognemo u izgradnji blistavije budućnosti, svima treba da bude jasno da krajnja odgovornost za put ka reformama i integraciji ostaje na izabranim liderima u regionu. Građani i civilna društva moraju biti spremni da traže odgovornost od svojih vlada kad skrenu s puta ili stoje na putu.
Još jednom se zahvaljujem na prilici da svjedočim pred Komitetom.
Hoyt Yee
Zamjenik pomoćnika sekretara, Biro za evropska i evroazijska pitanja
Izjava pred Komitetom za vanjska pitanja, Podkomitetu o Evropi [29.04.2015]
Dijalog BiH2.0: prevod, kontekstualizacija i vizualizacija ovog javnog dokumenta/sadržaja
Originalni izvor: http://www.state.gov/p/eur/rls/rm/2015/apr/241335.htm
