7. februar 2014. – izraz bunta osiromašenih

Veliki dio javnosti u BiH februarske demonstracije iz 2014. godine doživio je kao izraz bunta obespravljenih i marginaliziranih građana koji su digli glas protiv nezaposlenosti, socijalne nejednakosti i neefikasne vlasti. Ocjena je to brojnih analitičara, organizacija civilnog društva, članova akademske zajednice i međunarodnih predstavnika u BiH. U demonstracijama su „srušene“ vlade Sarajevskog, Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog i Unsko-sanskog kantona. Mrlje na proteste bacile su paljevine javnih zgrada u Tuzli, Zenici, Sarajevu i Mostaru, ali i represivne policijske akcije. U tadašnjim sukobima demonstranata i policije povrijeđeno je više osoba, a mnogi su uhapšeni.

BH. novinarka Nidžara Ahmetašević bila je aktivna članica Plenuma građana Sarajeva koja je zbog toga „došla na metu policije i vlasti“. Ona za Deutsche Welle kaže da političari u BiH još uvijek ne shvataju da treba da rade za građane. „Ništa nisu uradili tokom proteklih godinu dana kako bi barem ublažili jako lošu socio-ekonomsku situaciju u državi. Istovremeno, građani su počeli govoriti i glasno izražavati svoje nezadovoljstvo, zbog čega ne mali broj njih trpi pritiske od policije koja je, čini se, samo oruđe u rukama vlastodržaca“.

Zgrada Vlade Kantona Sarajevo

Protesti nikad nisu prestali

Nidžara Ahmetašević kaže da građanski protesti još traju. Podsjeća da su građani, među kojima i obespravljeni bh. radnici, svaki dan na ulicama. „Protesti nikad nisu prestali. Sve što se s tim u vezi dešava je dugotrajan proces. Mi smo tek krenuli“, kaže Nidžara Ahmetašević.

Proteklih godinu dana bilo je i prigovora na rad plenuma, a vlast je „plenumaše“ optuživala i da su produžena ruka opozicije. „Plenume su organizirali građani kada su osjetili potrebu za takvom vrstom djelovanja. Plenumi su građanima omogućili slobodu govora. U nekim bh. gradovima, među kojima su Gračanica i i Brčko, plenumi su još aktivni. Ako građani budu željeli, ponovo će ih aktivirati i u drugim gradovima, ili će izabrati neku drugu formu djelovanja“, kaže Nidžara Ahmetašević.

Mnogi u BiH vjeruju da je u februaru 2014. godine postojala kritična masa ljudi koja je mogla pokrenuti pozitivne procese u ovoj zemlji. Na ulicama bh. gradova demonstrirale su desetine hiljada ljudi, ali ključne promjene su izostale. Demonstracije su prestale „uz pritiske sa svih strana“. „Na stotine građana širom BiH dobili su prekršajne prijave i od njih se traži da plate velike sumne novca kao kazne zato što su učestovali u protestima. Lično osjećam taj pritisak. BiH je puno više policijska država nego bi mi to željeli i nego smo mislili da je moguće nakon 20 godina demokratizacije“, kaže Nidžara Ahmetašević.

Zgrada Vlade Tuzlanskog kantona

Protestima treba „snažniji identitet“

Sociolog i dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. Salih Fočo smatra da plenumi „nisu urodili plodom“. „Kroz plenume se rasplinula sva suština naboja nezadovoljstva ljudi socio-ekonomskim stanjem i političkom situacijom u zemlji. Februarski protesti su na neki način doveli do jačanja svijesti ljudi da svojim aktivnostima mogu promijeniti stanje, uticati na političke, društvene i ekonomske procese. Međutim, osnovni nedostaci protesta su u tome što oni nisu imali snažniji identitet i rukovodstvo. Izvedba kroz plenume potpuno je otuđila same demonstrante od sadržine, a zahtjevi mase definirani kroz takav oblik organiziranja bili su potpuni promašaj. Zato mi se čini da je jedna tako velika akcija usmjerena u jednu bezizlaznost“, kaže Fočo za Deutsche Welle.

Dr. Fočo smatra da će se na eventualnim novim protestima odustati od plenuma, ali i od nasilničkog ponašanja. „Demonstranti su, u međuvremenu, shvatili da rušilaštvo, paljevine i žestoki sukobi sa policijom nisu njihovi izrazi. Takve pojave više su koristile onima koji su željeli umanjiti značaj februarskih protesta, odnosno značaj spremnosti građana da izraze svoje nezadovoljstvo“, kaže Fočo.

Februarski protesti bili su izraz bunta obespravljenih i marginaliziranih građana

Policijske pripreme za 7. februar 2015.

Iako za sada nema nagovještaja da bi se scenarij iz februara 2014. godine mogao ponoviti, policijske agencije u BiH su pristupile opsežnim pripremama. Zbog informacija o mogućem okupljanju građana koji namjeravaju obilježiti godišnjicu protesta, formiran je poseban Operativni štab sa sjedištem u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela. Više neformalnih grupa, uglavnom putem društvenih internet mreža, pozvalo je građane na okupljanje u subotu (7.2.) u Zenici, Tuzli, Sarajevu i Mostaru. Jedna od njih je organizacija „Vijeće građana BiH“ čiji predstavnici ističu da ljudi koji se dvadeset godina „vrte na vlasti“ ne mogu donijeti promjene.

Mnogi učesnici prošlogodišnjih protesta u Sarajevu tvrde kako su spremni nastaviti borbu za dostojanstven život. „Od februara prošle godine do danas nije bilo nikakvih promjena na bolje. U oktobru smo imali izbore, ali vlast još nije konstituirana. BiH je i dalje najnerazvijenija zemlja Evrope, a siromaštvo kuca na vrata većine naših građana i zato mislim da ne smijemo odustati od borbe za svoja prava“, kaže H.O. „Mislim da treba izaći na proteste, ali bez nasilja i bez paljenja zgrada. Niko nam ne može oduzeti pravo na proteste“, ističe N.A. Neki su, poput Dž.H., razočarani rezultatima prošlogodišnjih demonstracija: „Nisam od onih što očekuju rezultate preko noći, ali mislim da je organizacija prošlih protesta morala biti puno bolja. Nije se smjelo dozvoliti da Arhiv BiH bude zapaljen, ali naši političari kao da sjede na ušima. Pa zar samo oni i njihovi rođaci u administraciji i državnim preduzećima imaju pravo na dostojan život?“

___________