Genetski modificirana hrana otpornija je na određene insekte, viruse, gljivice i pesticide, što olakšava njezinu proizvodnju i povećava prinose. Zbog njihove otpornosti nije potrebna ni upotreba određenih insekticida i pesticida što ih čini “zdravijim”, a samim tim smanjuje se i zagađivanje okoliša.
Znate li da je 60% namirnica koje se nalaze u trgovinama diljem svijeta barem djelomično genetski modificirano.
Ljudi ne znaju što jedu i prisiljeni konzumirati genetski modificiranu hranu koja je iznimno štetna – navodi portal – funkymem.com.
Što je genetski modificirana hrana?
Genetski modificirana je ona hrana koja je proizvedena metodama molekularne biologije, točnije tehnologijama genetičkog inženjerstva. Proizvodi se odstranjivanjem dijela genetskog materijala jednog organizma, koji se zatim umeće u genetski materijal “domaćina” s ciljem poboljšanja njegovih svojstava. Tako dobiven genetski materijal ne samo da ima nova svojstva, već ista prenosi na buduće generacije.
Genetski modificirana hrana otpornija je na određene insekte, viruse, gljivice i pesticide, što olakšava njezinu proizvodnju i povećava prinose. Zbog njihove otpornosti nije potrebna ni upotreba određenih insekticida i pesticida što ih čini “zdravijim”, a samim tim smanjuje se i zagađivanje okoliša.
GM hrana također može dati veće prinose, smanjujući gubitke koji se događaju zbog raznih insekata i parazita, a radi se i na proizvodnji određenih biljnih vrsta koje bi sadržavale određene ljekovite supstance.
Države koje prednjače u proizvodnji genetski modificirane hrane su SAD, Argentina, Kanada, Brazil, Kina i južnoafričke zemlje. Genetski modificirana hrana najviše pobornika ima u SAD-u, gdje se građani uglavnom pozitivno izražavaju prema takvim namirnicama, jer imaju potpuno povjerenje u američku Agenciju za hranu i lijekove (FDA), te Agenciju za zaštitu okoliša (EPA), koji kontroliraju namirnice.
Škrob iz genetski modificiranog kukuruza nalazi se u začinima za salate, a kukuruzne pahuljice najčešće sadrže genetski modificirano kukuruzno brašno. Sastojci iz genetski modificiranog kukuruza nalaze se u majonezi i raznim umacima, namirnicama za dojenčad, pudinzima, sladoledu, žvakačim gumama, raznim kremama i juhama iz vrećice, te mnogim drugim proizvoda.
Sve to samo upućuje na činjenicu da zapravo ni ne znamo što jedemo, te da smo, htjeli mi to ili ne, prisiljeni konzumirati genetski modificiranu hranu, za koju još ne znamo zasigurno koliko nam čini štete ili koristi.
akos.ba
