DEFINITIVNO NE RADI: 6 dokaza da kapitalizam ne funkcionira
Kapitalizam uči da su važni samo pojedinci, da svaka osoba mora sama da se bori za sebe, da je cilj biti samo jedan pobjednik koji dobiva sve i koji nema nikakvu odgovornost prema ostalima
Za kapitalistu sve predstavlja potencijalno tržište. Obrazovanje, zdravstvo, čak i pravo na vodu. Međutim, uz svaki neuspjeh tržišta postaje sve jasnije da se osnovna ljudska prava ne mogu kupovati i prodavati poput automobila i mobitela, piše commondreams.org
Težnja za profitom, kada su esencijalne potrebe dio proizvoda, znači da neće svi biti u mogućnosti platiti cijenu. Nekima će biti odbijene one bitne potrebe.
Globalni neuspjeh
Kapitalizam ne uspijeva kontrolira globalnu nejednakost. Za svaki dolar koji je 1% najbogatijih posjedovao u 2011. godini, sada posjeduje 1,27 dolara. Najbogatiji posjeduju skoro polovicu svjetskog bogatstva. Samo njih 70 posjeduje onoliko koliko posjeduju 3,5 milijarde ljudi.
Kapitalizam nije uspijevao niti je želio da kontrolira “utrku do dna” koju je uzrokovala “slobodna trgovina”, dok poslovi za srednju klasu dospijevaju u države s niskim plaćama.
Niti je apitalizam također uspijevao kontrolirati globalnu degradaciju ekologije, uz trilione subvencija koje idu zagađivačima koji ne plaćaju porez i korporacijama koje ignoriraju svaku društvenu odgovornost tražeći načine da zarade od globalnog zagrijavanja.
Neuspjeh u otvaranju poslova
Sa ili bez globalizacije, poslovi srednje klase nestaju, a tu spadaju čak i poslovi iz područja financijske analize, medicinske dijagnoze, pravne pomoći i novinarstva. Za to je kriva umjetna inteligencija. Milijuni ljudi su nekada imali ulogu u proizvodnji i imali koristi od toga, dok sada korist ima samo elita.
Navodi se da je nezaposlenost smanjena, ali to se samo tako čini zbog poslova s kraćim radnim vremenom. Sve češće se javljaju tehnološki viškovi u vojsci i tehnologiji. Dovoljan primjer je da prava nezaposlenost u SAD iznosi 23%, što je slično nezaposlenosti iz razdoblja Velike depresije.
Neuspjeh zdravstvenog sustava
Kapitalistički motivi stvaranja profita omogućuju da se tableta protiv hepatitisa, koja u Egiptu košta 10 dolara, prodaje u SAD za 1.000 dolara i da troškovi testiranja krvi znatno variraju u različitim bolnicama u Kaliforniji.
Za ove slučajeve je kriva zlouporaba patenata. Farmaceutske tvrtke mogu neznatno doraditi neki lijek da bi napravili “sasvim novi” lijek s novim patentom.
Druga zdravstvena prijevara koja pogađa većinu nas je voda u boci. Isto to se radi i sa vodom za piće. Svaka flaširana voda je u stvari filtrirana voda sa nekim “fensi” imenom, čiji proizvođač jamči da je “čista i sigurna” koju naivni građani skupo plaćaju.
Neuspjeh stambenog pitanja
Uslijed slobodne trgovine, smještaj srednje klase je sada u potpunosti u vlasništvu superbogatih. Zbog “nevidljive ruke” slobodnog tržišta, u samo 35 godina ulaganja bogatstva super-bogatih je otišlo sa 15% na gotovo 200% od srednje klase društva.
Neuspjeh obrazovanja
Glavni neuspjeh obrazovanja je u privatizaciji škola s akreditacijama. Uslijed ovih privatnih škola, mnoge škole diljem svijeta se zatvaraju, ostavljajući iza sebe učenike bez adekvatnog obrazovanja i posla.
Ljudi za jednokratnu upotrebu
“Korporativni kapitalisti ne mare za ljudski život”, napisao je Chris Hedges. Patnja grka kako i ostalih amerikanaca u kapitalističkom sustavu postaje beznačajna.
Ljudi postaju beznačajni u uspješnom kapitalističkom sustavu.
(preveo:mag.Alfred Bošković/uredio:nsp)
