58. BK BiH: „Jedva 5% katolika od prije rata” u RS

ODRŽANA TISKOVNA KONFERENCIJA NA KRAJU 58. REDOVNOG ZASJEDANJA BK BIH

Na konferenciji su govorili biskup Komarica, predsjednik BK BiH, i kardinal Puljić

Konferencija za novinstvo o temama i zaključcima 58. redovnog zasjedanja članova Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održana je u srijedu, 17. srpnja u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banja Luci. Na konferenciji su govorili predsjednik BK BiH mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolučki, i kardinal Vinko Puljić, metropolit nadbiskup vrhbosanski, koji su također bili otvoreni i za pitanja novinara.

Nakon pročitanog priopćenja sa zasjedanja, medijskim djelatnicima se obratio kardinal Puljić, koji je istaknuo da je jedna od važnijih tema o kojoj se tijekom zasjedanja razmatralo bila usklađivanje različitih razina karitativnog djelovanja unutar Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine s odlukama Papinskog vijeća „Cor Unum“ koje daje smjernice za usklađivanje djelovanja s Internacionalnim Caritasom i Europskim Caritasom. Kazavši da su razmatrane i druge teme, izrazio je radost što su zasjedanju sudjelovali i delegati iz drugih Biskupskih konferencija na poseban način ističući beogradskog nadbiskupa Stanislava Hočevara koji je sudjelovao usprkos tome što je nedavno operiran.

Na novinarsko pitanje o tome što očekuje od predstojećeg procesa popisa stanovništva BiH u kontekstu broja hrvatskog naroda, kardinal Puljić je kazao kako ne treba prejudicirati već ljude potaknuti da ispune svoju građansku obvezu. „Mi ne potičemo samo na građansku nego i na vjerničku dužnost da izjasne se kao vjernici katolici. To je naša obaveza“, kazao je kardinal Puljić koji je potaknuo sve da na vrijeme izvade osobne dokumente kako bi mogli zakonski učestvovati u procesu popisa stanovništva.

Upitan, poručuju li biskupi da se, pored vjerske pripadnosti, građani izjasne i o nacionalnosti, kardinal Puljić je podsjetio da građani imaju pravo izjasniti se o svom identitetu te dodao da ih biskupi BK BiH hrabre da to pravo iskoriste.

Na novinarsko pitanje o tome, na kojoj će razini biti predstavljeno svećenstvo iz BiH na proslavi 1700. obljetnice Milanskog edikta 20. i 21. rujna 2013. u Nišu, kardinal Puljić je rekao da će sudjelovati biskupi Biskupske konferencije BiH koji su potaknuli i svećenike i vjernike na sudjelovanje s tim da će svoje predstavnike uputiti i Nadbiskupijski centar za pastoral mladih „Ivan Pavao II.“.

Na zamolbu da ocijeni rad Mješovitog povjerenstva za primjenu Temeljnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Svete Stolice, kardinal Puljić je podsjetio da se Povjerenstvo sastoji od članova Svete Stolice i predstavnika države te da je, nakon odlaska prethodnog Nuncija i radi izmjena u vlasti, potrebno uspostaviti novo Povjerenstvo kako bi se ispoštovao ovaj međunarodni ugovor.

Na upit novinara o stanju povratka izbjeglih i prognanih, kardinal Puljić je odgovorio kako je vidno da se veliki broj ljudi nada pozitivnom rješenju budući da postoji veliki broj prijava za povratak odnosno obnovu kuća. „S tugom možemo reći da je taj fond, koji je odobren, blokiran. On stoji u Europskoj Komisiji i tko zna kad će krenuti u realizaciju… To je ono što zamara povratak. Umjesto da se odmah novci dadnu u funkciju, oni čekaju, tko zna do koje godine, da se to realizira i ljudi su zamorni od čekanja“, kazao je kardinal Puljić.

Na početku svog obraćanja biskup Komarica je zahvalio nazočnim djelatnicima obavijesnih sredstava radi njihovog zanimanja za život i rad BK BiH te kazao kako su biskupi tijekom zasjedanja, između ostalog, razmišljali o poziciji, pravima i obvezama Katoličke Crkve u bh društvu. Kazavši kako je bilo zanimljivo i obogaćujuće čuti i potom usporediti iskustva biskupa, predstavnika drugih biskupskih konferencija prisutnih na zasjedanju, podsjetio je da i članovi BK BiH često sudjeluju na europskim i svjetskim susretima predstavnika biskupskih konferencija čime su „umreženi“, kako je kazao, u „disanje, odnosno poslanje“ Katoličke Crkve diljem svijeta. Zahvalio je potom još jedanput medijskim djelatnicima u Banjoj Luci za njihovu otvorenost po pitanju Katoličke Crkve na tom području, koja je, kako je naglasio, tu doživjela kao nigdje svoju iskorijenjenost. „Jedva 5% je onog broja katolika koji je bio ovdje prije rata nazočan, što na području šire Banjolučke regije, što na području cijeloga entiteta Republike Srpske“, riječi su biskupa Komarice koji je podsjetio da je stoga ovo zasjedanje i obilježilo razmatranje o djelovanjima i zadaćama koje stoje pred dijecezanskim Caritasima i Caritasom BK BiH kao službenim organiziranim karitativnim institucijama Crkve.

Na zamolbu da prokomentira, na koji način bi rezultati popisa stanovništva u BiH mogli utjecati na budućnost društva u državi, biskup Komarica je naglasio da je poznato kako u polovici zemlje gotovo i nema jednog konstitutivnog naroda i to ne „njegovom voljom, nego voljom zakona jačega“, te izrazio uvjerenje da je to poznato svima koji „iole malo razmišljaju o sebi i o svome vjerodostojnom ponašanju“. „I baš zato ako ne bude jednog od konstitutivnih naroda, konkretno hrvatskog naroda, i dalje u Bosni i Hercegovini, onda on nema što reći o sudbini te Bosne i Hercegovine, iako je tu on s jako dubokim korijenima“, riječi su biskupa Komarica, koji je dodao: „Zašto su političari moje generacije, domaći političari, počevši od Banja Luke do Bosne i Hercegovine, do susjedne Hrvatske, do Europe, i izvan Europe, dozvolili da se nešto takvo događa pod konac 20. stoljeća i početkom 21. stoljeća u našoj domovini, u našoj sredini, unatoč svih međunarodnih ugovora i odluka da se mora zaštiti svakog čovjeka i svaku etničku ili vjersku i koju drugu zajednicu? To je pitanje koje ja moram postaviti uvijek iznova i u Banja Luci i u Strasbourgu i u Briselu i u Zagrebu i u Sarajevu, i uporno tražim odgovor kojega ne dobivam“, kazao je biskup Komarica.

Ustvrdivši potom da se na temelju velike nepravde ne može graditi pravedna budućnost ni za obitelj, selo, grad, narod ni zemlju, biskup Komarica je izrazio uvjerenje da biskupi moraju biti jasni i odlučni, ukoliko žele da ih drugi uvaže. „Pitam one koji o nama odlučuju, bez da oni nas pitaju što mi trebamo i kako trebamo: Zašto tako s nama postupate? U ime kojih to europskih principa, u ime kojih to vrijednosti? Zašto takve stvari vi ne primjenjujete u svojoj kući, u svojim zemljama, u svojoj sredini sa svojim narodom?“, riječi su biskupa Komarice koji je ustvrdio da bi Crkva izdala svoje poslanje i vjerodostojnost ako bi proglasila laž za istinu ili nepravdu za pravdu. „Što vrijedi za člana Crkve, vrijedi jednako tako za ne-člana Crkve. Crkva, kako rekoh, nema pravo misliti i brinuti se samo za svoje članove, nego ona je poslana cijelom ljudskom rodu“, kazao je biskup Komarica koji je potom naglasio da jedan katolički biskup mora dizati svoj glas i moliti se Bogu, ali i u svojim apelima ovozemaljskim dužnosnicima političkim stati u obranu dostojanstva i obranu prava na temeljna ljudska prava i slobode svakog čovjeka, svakog naroda, svake vjerske zajednice. Na kraju je kazao da svakako nije svejedno, hoće li će se i druga dva konstitutivna naroda i nacionalne manjine odazvati popisu stanovništva te dodao da biskupi BK BiH nemaju razloga sumnjati u ispravnost popisivača. (kta)